OBLAST:

1. Tjelesno vježbanje

Komponenta:

1. Antropološka obilježja

Ishodi učenja:

1. Analizira vlastita antropološka obilježja.

2. Procjenjuje dobivene rezultate testiranja antropoloških obilježja.

Pokazatelji, u skladu sa uzrastom učenika, za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

kraj 3. razreda (8/9 god.)

kraj 6. razreda (11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.)

1. a. Primjenjuje prirodne oblike kretanja za razvoj funkcionalnih i motoričkih sposobnosti.

 1. a. Upoređuje dobivene rezultate na inicijalnom i finalnom mjerenju.

1. a. Prati rezultate testiranja kroz lični karton učenika.

1. a. Analizira i prezentuje svoja antropološka obilježja u skladu s individualnim mogućnostima upotrebom IKT-a (informaciono-komunikacijske tehnologije).

1. a. Izrađuje plan provedbe tjelesnoga vježbanja u cilju razvoja funkcionalnih i motoričkih sposobnosti upotrebom IKT-a (informaciono-komunikacijske tehnologije).

1. b. Analizira samostalno svoj indeks tjelesne mase upotrebom IKT-a (informaciono-komunikacijske tehnologije).

2. a. Imenuje i upoređuje antropometrijska obilježja (veličina i oblik).

2. b. Primjenjuje zadate aktivnosti testiranjem antropoloških obilježja, u skladu sa vlastitim mogućnostima, uz poticaj i podršku.

2. a. Prepoznaje značaj praćenja antropometrijskih karakteristika (visina i težina).

2. b. Utvđuje tjelesnu težinu i visinu u skladu sa općim pokazateljima rasta i razvoja.

2. a. Prepoznaje značaj praćenja motoričkih sposobnosti.

2. a. Objašnjava značaj praćenja funkcionalnih sposobnosti.

2. a. Analizira rezultate praćenja antropoloških obilježja.

2. b. Procjenjuje vlastita antropološka obilježja.

OBLAST:

1. Tjelesno vježbanje

Komponenta:

2. Teoretsko-motorička znanja i dostignuća

Ishodi učenja:

1. Primjenjuje teoretsko-motorička znanja i dostignuća iz područja sporta u skladu sa vlastitim mogućnostima.

2. Utvrđuje temeljne zakonitosti na području opterećenja u tjelesnom vježbanju (režim rada i odmora).

3. Koristi nastavna sredstva, opremu i prostor za tjelesno vježbanje na primjeren način.

Pokazatelji, u skladu sa uzrastom učenika, za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

kraj 3. razreda (8/9 god.)

kraj 6. razreda (11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.)

1. a. Primjenjuje biotička motorička znanja na efikasan način u svakodnevnim aktivnostima.

1. b. Prepoznaje osnovna pravila elementarnih igara uz poticaj i podršku.

1. a. Primjenjuje teoretsko-motorička znanja s dominiranjem koordinacije, brzine reakcije, reakcije na zvučne i vidne podražaje kroz igru.

1. b. Razlikuje osnovna teoretska znanja iz sporta.

1. a. Koristi osnovna teorijsko-motorička znanja iz pojedinih sportskih aktivnosti.

1. b. Opisuje osnovna teorijska znanja iz historije sporta.

1. a. Učestvuje u sportskim aktivnostima primjenjujući i poštujući pravila.

1. b. Analizira tok sportskog događaja.

1. c. Objašnjava osnovna teorijska znanja iz historije sporta.

1. a. Vježba samostalno u skladu sa vlastitim mogućnostima.

1. b. Daje kritički osvrt na sportske događaje.

2. a. Pokazuje razvijenu naviku za pravilnu smjenu rada i odmora.

2. a. Prepoznaje opterećenje kod tjelesnog vježbanja na osnovu vanjskih pokazatelja i koristi aktivan odmor.

2. a. Uočava povezanost tjelesnog vježbanja i opterećenja na osnovu vanjskih pokazatelja i frekvencije srca.

2. a. Koristi režim opterećenja u tjelesnom vježbanju, u skladu sa vlastitim mogućnostima, na osnovu frekvencije srca.

2. a. Usklađuje zone opterećenja u tjelesnom vježbanju, u skladu s vlastitim mogućnostima, na osnovu frekvencije srca.

3. a. Prepoznaje i koristi nastavna sredstva, opremu i prostor za igru uz poticaj i podršku.

3. a. Koristi nastavna sredstva, opremu i prostor za igru.

3. a. Razlikuje i koristi nastavna sredstva, opremu i prostor za sportske aktivnosti.

3. a. Koristi samostalno nastavna sredstva, opremu i prostor da bi razvio psihomotorne i funkcionalne sposobnosti.

3. a. Prilagođava samostalno nastavna sredstva i pomagala da bi razvo psihomotorne i funkcionalne sposobnosti.

OBLAST:

2. Zdrav način života

Komponenta:

1. Aktivan život

Ishodi učenja:

1. Procjenjuje važnost redovnog tjelesnog vježbanja za očuvanje i unapređenje zdravlja.

2. Primjenjuje tjelesno vježbanje u svakodnevnom životu u skladu biološkim potrebama čovjeka.

Pokazatelji, u skladu sa uzrastom učenika, za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

kraj 3. razreda (8/9 god.)

kraj 6. razreda (11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.)

1. a. Prepoznaje da je tjelesni pokret koristan za lično zdravlje, uz poticaj i podršku.

1. b. Prepoznaje pravilno držanje tijela.

1. a. Opisuje značaj tjelesnog vježbanja i boravka u prirodi za pravilan rast, razvoj i otpornost organizma.

1. b. Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela.

1. a. Provodi redovno tjelesno vježbanje i boravi u prirodi kako bi uticao na pravilan rast i razvoj organizma.

1. b. Kontroliše položaje tijela u svakodnevnom životu kao uslov za sprečavanje deformiteta (samokorekcija).

1. a. Koristi stečene navike za svakodnevnu tjelesnu aktivnost.

1. b. Primjenjuje i poboljšava pravilno držanje tijela kao uslov za sprečavanje deformiteta.

1. a. Koristi i usavršava motorička znanja i primjenjuje ih u sportskim i rekreativnim aktivnostima.

2. a. Koristi tjelesno vježbanje u cilju razvoja biotičkih motoričkih znanja.

2. a. Koristi tjelesno vježbanje u cilju razvoja funkcionalnih i motoričkih sposobnosti.

2. a. Objašnjava značaj tjelesnog vježbanja u cilju očuvanja zdravlja.

2. a. Vrednuje uticaj sportsko-rekreativnih aktivnosti na razvoj funkcionalnih i motoričkih sposobnosti.

2. a. Koristi teoretsko-motorička znanja za tjelesno vježbanje u svakodnevnome životu.

Komponenta:

2. Prehrambene i higijenske navike

Ishodi učenja:

1. Primjenjuje znanja o značaju redovnog i pravilnog održavanja lične higijene i zaštite okoline.

2. Pridržava se principa pravilne i redovne ishrane.

3. Prepoznaje uticaj štetnih materija na razvoj bolesti i ovisnosti.

Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

kraj 3. razreda (8/9 god.)

kraj 6. razreda (11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.)

1. a. Poznaje i pridržava se pravila lične urednosti i čistoće uz podršku i poticaj.

1. b. Održava higijenu radnog prostora u svrhu unapređenja zdravlja uz podršku i poticaj odgajatelja.

1. a. Upotrebljava stečena znanja o redovnom i pravilnom održavanju lične higijene i zaštite okoliša.

1. b. Upotrebljava stečena znanja o redovnom i pravilnom održavanju higijene okoline (radni prostor).

1. a. Raspravlja o važnosti redovnog i pravilnog održavanja lične higijene.

1. b. Raspravlja o važnosti redovnog i pravilnog očuvanja i zaštite okoline.

1. c. Provodi aktivnosti značajne za održavanje higijene u svakodnevnom životu.

1. a. Analizira uticaj radnog prostora na zdravlje i mogući razvoj bolesti.

1. b. Učestvuje u aktivnostima značajnim za očuvanje okoline.

1. a. Planira i provodi aktivnosti značajne za održavanje lične higijene u svakodnevnom životu.

1. b. Planira i organizuje aktivnosti značajne za zaštitu i očuvanje okoline.

1. c. Sprovodi aktivnosti značajne za zaštitu i očuvanje okoline.

2. a. Imenuje osnove principe pravilne prehrane i prehrambenih navika.

2. a. Prepoznaje osnovne principe pravilne ishrane i njezin uticaj na zdravlje.

2. a.. Objašnjava namjenu namirnica i njihov značaj u ishrani

2. a. Upotrebljava znanja o zdravom načinu prehrane s ciljem očuvanja i unapre-đenja zdravlja i razvoja.

2. a. Planira i provodi režim zdrave ishrane u skladu sa individualnim potrebama.

3. a. Imenuje materije koje štetno djeluju na organizam, uz poticaj i podršku.

3. a. Imenuje i razlikuje štetne materije i njihov uticaj na nastanak i razvoj bolesti.

3. a. Objašnjava uticaj štetnih materija na zdravlje čovjeka.

3. a. Raspravlja o djelovanju štetnih materija na zdravlje čovjeka.

3. a. Istražuje i prezentuje rezultate aktivnosti, u svrhu prevencije ovisnosti, upotrebom IKT-a.

Komponenta:

3. Međuljudski odnosi i tolerancija

Ishodi učenja:

1. Izgrađuje svijest o odgovornom ponašanju prema sebi i drugima u radu i učenju.

2. Primjenjuje samokontrolu i samoprocjenu radi praćenja, vrednovanja i unapređivanja svog rada, te ličnog rasta i razvoja.

3. Koristi socijalne vještine rješavanje problema, suočavanje sa konkurencijom i promjenama u međuljudskim odnosima.

Pokazatelji, u skladu sa uzrastom učenika, za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

kraj 3. razreda (8/9 god.)

kraj 6. razreda (11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.)

kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.)

1. a. Pokazuje pripadnost grupi i rado se uključuje u aktivnosti.

1. b. Prepoznaje međusobne razlike i pokazuje prijateljstvo prema drugima.

1. a. Stvara prijateljstva i osobine koje mogu uticati na prijateljstvo.

1. b. Sarađuje sa vršnjacima tokom vježbanja i igre uz

poticaj i podršku.

1. a. Uvažava međusobnu saradnju u radu i učenju.

1. b. Odgovorno se ponaša prema sebi i drugima.

1. a. Argumentuje važnost i potrebu privrženosti, povjerenja i poštovanja u međuljudskim odnosima.

1. b. Ispoljava odgovornost u odnosima prema drugim ljudima.

1. a. Razvija smisao za takmičenje uz poštivanje pravila igre i takmičenja.

1. b. Donosi odluke za postupke koji štite odnos prema sebi i drugima.

2. a. Primjenjuje pravila igre pri učestvovanju u različitim zajedničkim aktivnostima uz poticaj i podršku.

2. a. Razvija samokontrolu uvažavajući sličnosti i razlike među vršnjacima.

2. a. Objašnjava kako pozitivni sportski uzori utiču na lični razvoj samokontrole.

2. a. Prosuđuje značaj samokontrole i samoprocjene u međuljudskim odnosima u različitim situacijama.

2. a. Pokazuje samokontrolu prihvatajući krajnji rezultat u sportskim aktivnostima na dostojanstven način.

3. a. Pronalazi načine rješavanja problema koji se pojavljuju u zajedničkim tjelesnim aktivnostima, uz poticaj i podršku.

3. a. Raspravlja o načinima rješavanja problema u svakodnevnim životnim situacijama.

3. a. Prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja u svakodnevnim životnim situacijama.

3. a. Koristi prihvatljive obrasce ponašanja u prevazilaženju različitih situacija u međuljudskim odnosima.

3. a. Koristi socijalne vještine za saradnju u tjelesnom vježbanju i nenasilnom rješavanju konflikta u međuljudskim odnosima.

Komponenta

4. Zaštita i sigurnost

Ishodi učenja

1. Koristi mjere sigurnosti zaštitie i sebe i drugih tokom tjelesnog vježabanja

2. Prilagođava načine pružanja prve pomoći u urgentnim situacijama sebi i drugima

Pokazatelji, u skladu sa uzrastom učenika, za:

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja

kraj 3. razreda (8/9 god.)

kraj 6. razreda (11/12 god.)

kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.)

kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (18/19)

1. a. Poštuje fizički prostor drugog djeteta prilikom tjelesnog vježbanja, uz poticaj i podršku.

1. a. Posjeduje osnovna znanja za zaštitu i sigurnost tokom tjelesnog vježbanja.

1. a. Posjeduje osnovna znanja o složenim metodičko- organizacionim oblicima rada.

1. b. Prepoznaje potrebu za vršnjačkom pomoći i podrškom u radu u procesu tjelesnog vježbanja.

1. a. Koristi teoretsko-motorička znanja za zaštitu i sigurnost u cilju samopomoći i vršnjačke pomoći i podrške.

1. a. Demonstrira određene vježbe u cilju vršnjačke pomoći i podrške.

1. b. Istražuje mjere različitih načina zaštite i sigurnosti u organizacionim oblicima rada.

2. a. Prepoznaje urgentnu situaciju i traži pomoć.

2. a. Opisuje različita sredstva za pružanje prve pomoći i za različite urgentne situacije.

2. a. Objašnjava različite načine pružanja prve pomoći.

2. a. Demonstrira prvu pomoć uz podršku nastavnika.

2. a. Demonstrira samostalno prvu pomoć.

OBLAST 1: Tjelesno vježbanje

Ishodi učenja

Komponenta 1: Antropološka obilježja

1. Analizira vlastita antropološka obilježja.

2. Procjenjuje dobivene rezultate testiranja antropoloških obilježja.

Komponenta 2: Teoretsko-motorička znanja i dostignuća

1. Primjenjuje teoretsko-motorička znanja i dostignuća iz područja sporta u skladu sa vlastitim mogućnostima.

2. Utvrđuje temeljne zakonitosti na području opterećenja u tjelesnom vježbanju (režim rada i odmora).

3. Koristi nastavna sredstva, opremu i prostor za tjelesno vježbanje na primjeren način.

OBLAST 2: Zdrav način života

Ishodi učenja

Komponenta 1: Aktivan život

1. Procjenjuje važnost redovnog tjelesnog vježbanja za očuvanje i unapređenje zdravlja.

2. Primjenjuje tjelesno vježbanje u svakodnevnom životu u skladu sa biološkim potrebama čovjeka.

Komponenta 2: Prehrambene i higijenske navike

1. Primjenjuje znanja o značaju redovnog i pravilnog održavanja lične higijene i zaštite okoline.

2. Pridržava se principa pravilne i redovne ishrane.

3. Prepoznaje uticaj štetnih materija na razvoj bolesti i ovisnosti.

Komponenta 3: Međuljudski odnosi i tolerancija

1. Izgrađuje svijest o odgovornom ponašanju prema sebi i drugima u radu i učenju.

2. Primjenjuje samokontrolu i samoprocjenu radi praćenja, vrednovanja i unapređivanja svoga rada, te ličnog rasta i razvoja.

3. Koristi socijalne vještine za rješavanje problema, suočavanje sa konkurencijom i promjenama u međuljudskim odnosima.

Komponenta 4: Zaštita i sigurnost

1. Koristi mjere zaštite i sigurnosti sebe i drugih tokom tjelesnog vježbanja.

2. Prilagođava načine pružanja prve pomoći u urgentnim situacijama sebi i drugima.

Ključna kompetencija

Prožimajući pokazatelji (indikatori)

Kompetencija u nauci i tehnologiji

- Sposobnost razumijevanja i primjene (dekodiranje, tumačenje i razlikovanje) raznih vrsta prikazivanja matematičkih elemenata, fenomena i situacija; odabir i zamjena načina prikazivanja ako i kada je to potrebno.

- Sposobnost i spremnost da se upotrijebe znanja i metodologije kako bi se objasnila priroda. Kompetencija u tehnologiji se tumači kao primjena znanja da bi se promijenilo prirodno okruženje u skladu sa ljudskim potrebama.

- Razumijevanje odnosa između tehnologije i drugih područja: naučni napredak (npr. u medicini), društvu (vrijednosti, moralna pitanja), kulturi (npr. multimediji) i okruženju (zagađenost, održivi razvoj).

- Spremnost sticanja znanja iz prirodnih nauka i interes za nauku, te naučnu i tehnološku karijeru.

Informatička pismenost (informaciona, medijska, tehnološka)

- Kritičko korištenje informaciono-komnikacijske tehnologije za pridobijanje, vrednovanje i pohranjivanje informacija, za produkciju, predstavljanje i razmjene informacija i za korištenje virtuelnih društvenih mreža.

- Svijest o razlikama između realnog i virtuelnog svijeta.

- Upotreba tehnologije u svrhu razvoja kreativnosti, inovativnosti i uključivanja u društvo; korištenje tehnologije za podršku kritičkog načina razmišljanja.

- Poštivanje privatnosti kod korištenja društvenih mreža; poštivanje etičkih načela; prepoznavanje pouzdanosti i valjanosti dobivenih informacija; upotreba društvenih mreža za širenje vidika.

Učiti kako se uči

- Razvijanje suodgovornosti za vlastito učenje, samoprocjenu i definisanje vlastitih ciljeva učenja:

- razvijanje svijesti o vlastitim mogućnostima i o vlastitim jakim i slabim stranama, stilovima učenja, inteligencijama, kao i sposobnosti identifikovanja sopstvenih potreba radi primjene sopstvenih strategija i procedura u procesu učenja.

- Razvijanje sposobnosti popravljanja, poboljšavanja (samoregulacija):

- pretplaniranje, izvršenje, kontrola, korekcija različitih oblika komunikativnih aktivnosti (recepcije, interakcije, produkcije, medijacije).

- Upotreba različitih metoda i strategija učenja:

- poznavanje i svjesno korištenje različitih strategija učenja

- omogućavanje učeniku da stekne sposobnost otkrivanja svog najuspješnijeg i najbržeg načina za učenje; da odabere različite mogućnosti i da najbolje primijeni u praksi

- razvijanje kritičkog stava do toga šta učenik u školi uči i do vlastitog procesa učenja

- sposobnost organizacije i uređivanje vlastitog učenja; razvijanje upornosti

- razvijanje samomotivacije, samopouzdanja, potrebe za kontinuiranim učenjem.

Socijalna i građanska kompetencija

- Prepoznavanje vlastitih emocija; zanimanje za i poštovanje drugih kultura.

- Razumijevanje vlastitog narodnog identiteta i sebe kao pripadnika određene zajednice u interakciji s kulturnim identitetom Evrope i ostatka svijeta.

- Svijest o evropskom i svjetovnom kulturnom nasljedstvu i o kulturnoj i jezičkoj raznolikosti svijeta.

- Poznavanje lingvističkih i kulturnih posebnosti društva i zajednica u kojima se govori određeni strani jezik.

- Razvijanje svjesnosti i razumijevanja sociokulturnih i međukulturnih pravila i normi upotrebe stranog jezika i razvijanje odgovarajućih strategija za komunikaciju, interpretaciju i korištenje poruka u skladu sa ovim pravilima i normama (sociolingvistička kompetencija):

- uvažavanje karakterističkih crta društvenih odnosa (pozdravi, način obraćanja)

- uvažavanje pravila lijepog ponašanja (izraziti zahvalnost, naklonost, podijeliti brigu, radost, itd.)

- uvažavanje razlika u jezičkim registrima (nivoi formalizma)

- sposobnost prepoznavanja dijalekta i akcenta (naglaska) kroz leksičke, gramatičke, fonološke, glasovne, paralingvističke (npr. govor tijelom) elemente

- konstruktivno komuniciranje i poštovanje u društvenim situacijama, kvalitetna međuosobna komunikacija.

Samoinicijativa i poduzetnička kompetencija

- Upravlja projektima.

- Prepoznavanje vlastitih jakih i slabih strana.

- Rad u timovima na kooperativan i fleksibilan način.

- Konstruktivno sarađivanje u aktivnostima i upotreba vještina grupnog rada.

- Upravljanje rizikom i razvijanje svijesti o odgovornosti.

Kreativno-produktivna kompetencija

- Razvijanje kompleksnog mišljenja:

- sažimanje, generalizacija, podrška upotrebi viših kognitivnih sposobnosti kao što su: analiza, sinteza, vrednovanje, upotreba kritičkog mišljenje (razlikovanje činjenica i mišljenja, argumentovanje teza)

- upotreba logičnog strukturiranja i nizanja argumenata.

- Razvijanje kreativnosti i potrebe za istraživanjem, te osjećaj za estetske vrijednosti:

- proizvodnja i povezivanje različitih ideja; proizvodnja pretpostavki i različitih proizvoda.

- Razvijanje otvorenosti različitog kulturnog izražavanja i pripremljenosti za razvijanje vlastite kreativnosti i sposobnosti izražavanja:

- sposobnost tolerisanja suprotnih ideja

- nezavisno donošenje zaključaka

- razvijanje pozitivnog stava i spremnosti za relativiziranje sopstvenog stanovišta i sistema vrijednosti; razvijanje spremnosti za otklon u odnosu na ustaljena ponašanja prema drugim kulturama.

- Podrška radoznalosti, želji za novim znanjima:

- omogućavanje izražavanja vlastitih misli, ideja, emocija

- razvijanje sposobnosti posmatranja, učestvovanja i integrisanja novih iskustava i spremnosti za mijenjanje prethodnih.

Tjelesno-zdravstvena kompetencija

- Tjelesno-zdravstvene kompetencije podrazumijevaju prihvatanje i promovisanje zdravih stilova ponašanja, adekvatnih prehrambenih navika i tjelesnih aktivnosti koje omogućavaju pojedincu kvalitetan i zdrav život. U krajnjem cilju se odnose na formiranje pozitivne slike o sebi, sposobnost da se sebi omogući zdrav život i da se u vlastitom okruženju promoviše zdrav život.