ODLUKU
O ODOBRAVANJU ZAJEDNIČKE JEZGRE NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA MOJU OKOLINU, PRIRODU I DRUŠTVO, DRUŠTVO I GEOGRAFIJU DEFINISANE NA ISHODIMA UČENJA
Član 1.
(Predmet Odluke)
Član 2.
(Sadržaj i primjena Odluke)
Član 3.
(Preporuka obrazovnim vlastima)
Član 4.
(Stupanje na snagu)
Broj 01-07-1-577/17
19. juna 2017. godine
Mostar
Predsjedavajuća
Zdenka Leženić, s. r.
ZAJEDNIČKA JEZGRA
NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA MOJU OKOLINU, PRIRODU I DRUŠTVO, DRUŠTVO I GEOGRAFIJU DEFINISANA NA ISHODIMA UČENJA
UVOD
Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju definisana na ishodima učenja
OBLAST 1: ZEMLJA U SVEMIRU KAO PROSTOR ŽIVLJENJA |
||||
Komponenta 1: Prirodni procesi i pojave |
||||
Ishodi učenja: 1. analizira prirodne procese i pojave i njihovo međudjelovanje koristeći se geografskom terminologijom 2. objašnjava prirodne pojave pomoću eksperimenata 3. snalazi se u prostoru i vremenu koristeći kartografska pomagala i savremena sredstva za orijentaciju 4. objašnjava povezanost fizičkih, hemijskih i bioloških promjena u geografskoj sredini |
||||
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
1. Razlikuje prirodne pojave i procese. |
1.a Prepoznaje osnovne uslove života na zemlji. 1.b Uočava i prepoznaje oblike reljefa bliže okoline. |
1.a Objašnjava pojam svemira i razlikuje nebeska tijela. 1.b Razlikuje geosfere od geokomponenata. 1.c Uspoređuje ekumenu i anekumenu. |
1. Samostalno uspoređuje prirodne i antropogene procese i pojave. |
1. Koristi geografske pojmove i terminologiju i samostalno prikuplja i analizira geografske informacije i podatke. |
2. Uočava jednostavne eksperimente koji se odnose na kruženje vode u prirodi, agregatna stanja vode, rastvorljivost i druga svojstva materije, magnetizam, statički elektricitet,... |
2.a Povezuje prirodne promjene i njihov uticaj na biljni i životinjski svijet. 2.b Objašnjava uticaj čovjeka na biljni i životinjski svijet. |
2. Pravi jednostavnije eksperimente te uočava razliku između prirodnih pojava metodom promatranja. |
2. Objašnjava prirodne procese i pojave na osnovu eksperimenata. |
2. Analizira i izvodi zaključke na osnovu eksperimenata (evaporacija, transpiracija, produkcija nanosa, vodni kapacitet, hemijski eksperiment). |
3. Orijentiše se u poznatom prostoru. |
3. Orijentiše se u prostoru (strane svijeta). |
3. Objašnjava različite načine orijentacije pomoću prirodnih pojava i procesa u prostoru i vremenu. |
3. Primjenjuje različite načine orijentacije pomoću prirodnih pojava i procesa u prostoru i vremenu. |
3. Izrađuje kartografske profile, koristi se azimutom i topografskim znakovima. |
|
4. Opisuje značaj biljaka za život čovjeka i razlikuje grupe biljaka i životinja (flora i fauna). |
4. Objašnjava fizičke, hemijske i biološke promjene u geografskoj sredini. |
4. Utvrđuje uzroke i posljedice fizičkih, hemijskih i bioloških promjena u geografskoj sredini. |
4. Tumači geološke promjene; analizira geomorfološke procese i oblike. |
Komponenta 2: Struktura i funkcionalna povezanost prirodne i geografske sredine |
||||
Ishodi učenja: 1. tumači povezanost i međuovisnost geogenih i antropogenih obilježja Zemlje 2. planira i provodi aktivnosti kojim istražuje važnost geografskog prostora 3. objašnjava funkcionalne promjene u životnoj sredini povezujući ih s promjenama godišnjih perioda 4. analizira povezanost prirodno-geografskih procesa utvrđujući postojanje varijabilnosti živih bića na zemlji |
||||
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
1.a Razlikuje živo od neživog u neposrednoj okolini. 1.b Prepoznaje pojedine karakteristike životnih zajednica (u polju, bari, rijeci, šumi, parku…). |
1. Objašnjava značaj prirodnih bogatstava i njihovu korist. |
1. Objašnjava povezanost prirodno-geografskih i društveno-geografskih obilježja Zemlje. |
1. Razlikuje i utvrđuje specifičnost prirodno-geografskih i društveno-geografskih odlika određenog geografskog prostora. |
1. Raščlanjuje prirodne procese i utvrđuje njihov uticaj na geografsku sredinu. |
|
|
2. Izrađuje slijepe(nijeme) geografske karte i grafičke prikaze (dijagrami, piramide) određenog geografskog sadržaja. |
2. Izvodi zaključke na osnovu izrađenih geografskih karata i grafičkih prikaza određenih geografskih sadržaja. |
2. Uočava i definiše faktore koji utiču na transformaciju prirodne sredine u geografsku sredinu, služeći se adekvatnim metodama istraživanja. |
3. Prepoznaje promjene u prirodi povezane s godišnjim dobima. |
3. Opisuje promjene u prirodi povezane s godišnjim dobima. |
3. Uočava i razlikuje funkcionalne promjene u prirodno-geografskoj sredini nastale usljed promjena godišnjih perioda. |
3. Utvrđuje važnost funkcionalnih promjena u prirodno-geografskoj sredini nastale usljed promjena godišnjih perioda. |
3. Dovodi u vezu klimatske promjene s transformacijom geografskog prostora (širenje pustinja, kašnjenje monsuna, sve češći i snažniji tropski cikloni i sl.). |
4. Uočava pojedine prirodne pojave i njihove posljedice na živi svijet uz poticaj i podršku. |
4. Uočava pojedine prirodno geografske pojave i njihove posljedice na živi svijet. |
4. Raščlanjuje i povezuje prirodno-geografske procese utvrđujući postojanje varijabilnosti živih bića na Zemlji. |
4. Analizira međuodnos prirodne i geografske sredine s raznolikošću vrsta živih bića.
|
Definiše elemente geografske sredine: prirodne, društvene i antropogene i procjenjuje njihove efekte. |
Komponenta 3: Prikazivanje Zemljine površine |
||||
Ishodi učenja: 1. koristi se različitim načinima snalaženja i orijentacije na Zemlji, prostoru življenja 2. koristi se različitim instrumentima za vremensko snalaženje i snalaženje u prostoru 3. tumači geografske elemente i sadržaj na karti i globusu |
||||
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
1. Orijentiše se u poznatom prostoru. |
1. Određuje glavne i sporedne strane svijeta i orijentiše se uz pomoć znakova u prirodi. |
1. Razlikuje i objašnjava orijentaciju pomoću nebeskih tijela, objekata, predmeta i instrumenata. |
1. Primjenjuje različite metode orijentacije na Zemljinoj površini (karta, kompas, GPS). |
1. Kombinuje primjenu različitih instrumenata za orijentaciju na Zemljinoj površini. |
2. Prepoznaje određene dijelove dana i sedmice za pojedine aktivnosti. |
2. Imenuje i objašnjava jedinice za vrijeme (minut,sat, dan,sedmica, mjesec, godina). |
2. Koristi se instrumentima i geografskom kartom za orijentaciju u prostoru. |
2. Izrađuje i analizira grafičke prikaze dobijene korištenjem mjernih instrumenata. |
2.a Koristi se geografskim informacionim sistemom (GIS), 3D modeliranjem reljefa i globalnim pozicijskim sistemom (GPS). 2.b Analizira i uspoređuje kartografske projekcije. |
3. Uočava da je zemlja okrugla promatrajući globus. |
3.a Prepoznaje oblik Zemlje gledajući globus. 3.b Prepoznaje osnovne boje (plava, smeđa i bijela) i što označavaju na globusu i geografskim kartama. |
3. Određuje strane svijeta, usvaja geografske termine, koristi geografske karte, globus i školski atlas. |
3. Analizira prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja pomoću geografske karte. |
3. Samostalno izrađuje tematske karte na nijemim kartama. |
OBLAST 2: DRUŠTVENO-GEOGRAFSKI PROCESI I POJAVE |
||||
Komponenta 1: Demogeografski razvoj i globalizacija |
||||
Ishodi učenja 1. razlikuje strukture stanovništva (biološku, rasnu, jezičku, religijsku, nacionalnu, obrazovnu i ekonomsku) 2. analizira kako različite strukture stanovništva utiču na razvoj zavičaja, domovine i svijeta 3. utvrđuje kako pojedinci, grupe, narodi i nacije utiču na globalne odnose, događaje i promjene |
||||
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
1.a.Razlikuje spolnu različitost stanovništva. |
1.a Prepoznaje rasne, jezičke i kulturne razlike bližeg okruženja. 2.b Opisuje kako se proslavljaju blagdani i praznici u životnoj zajednici. |
1.a Prepoznaje i razlikuje strukture stanovništva. |
1. Izrađuje i analizira grafičke prikaze struktura stanovništva. |
1.a Analizira društva i kulture u različitim dijelovima svijeta. 1.b Razlikuje vlastiti identitet od ostalih identiteta te obrazlaže višestrukost identiteta pojedinca. |
2. Prepoznaje osnovne karakteristike svoje i drugih kultura. |
2.a Uspoređuje elemente vlastite kulture sa elementima kulture iz okruženja. 2.b Razlikuje tradicionalno od savremenog. |
2. Prepoznaje međuovisnost strukture stanovništva i ekonomskog razvoja. |
2. Objašnjava razmještaj različitih struktura stanovništva na Zemlji i uticaj na društveno-ekonomski razvoj zavičaja, domovine i svijeta. |
2. a Analizira egzistencijalna pitanja koja utiču na pojedinca i grupe. 2.b Daje kritički osvrt o uticaju društva, ekonomije i kulture na razvoj identiteta pojedinca. |
|
|
3.a Prepoznaje uticaj međunarodnih organizacija na proces globalizacije. 3.b Objašnjava uticaj tehnološkog razvoja na proces globalizacije. |
3. Objašnjava ulogu međunarodnih organizacija u procesu globalizacije. |
3.a Analizira kako grupe, društva i kulture tumače ljudske potrebe i odnose. 3.b Kritički prosuđuje globalizaciju i njene uticaje i uticaj tehnologije na globalizaciju. 3.cProcjenjuje ulogu i uticaj međunarodnih organizacija i multinacionalnih kompanija na proces globalizacije. |
Komponenta 2: Stanovništvo i životno okruženje |
||||
Ishodi učenja: 1. objašnjava načine života stanovništva u životnom okruženju 2. objašnjava prostorni razmještaj stanovništva na zemlji i uticaj različitih faktora na prirodno i mehaničko kretanje stanovništva 3. analizira tipove i mjere sprovođenja različitih populacionih politika 4. prikazuje i objašnjava važnost saobraćaja, saobraćajne povezanosti, ponaša se u skladu sa saobraćajnim pravilima |
||||
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
1. Razlikuje zanimanja ljudi u svom okruženju. |
1.a Opisuje zanimanja ljudi u životnom okruženju. |
1. Povezuje uslove života s karakteristikama društva i društvenih odnosa. |
1. Objašnjava međusobne odnose stanovništva u životnom okruženju. |
1.a Procjenjuje mogućnosti funkcionalnog razvoja naselja u skladu s prirodnim i društvenim potencijalima. 1.b Raspravlja o društvenim i ekonomskim faktorima promjena koje se događaju u životnom okruženju. |
2.a Razlikuje mjesto stanovanja (selo-grad). 2.b Uočava razlike u načinu življenja na selu i u gradu. |
2. Objašnjava zrazliku življenja na selu i u gradu i povezuje zanimanje ljudi na selu i u gradu. |
2a. Razlikuje osnovne pojmove prirodnog i prostornog kretanja stanovništva. 2.b Imenuje prirodne i društvene faktore koji utiču na naseljenost ljudi. |
2.a Analizira uzroke promjena prirodnog i prostornog kretanja stanovništva. 2.b Procjenjuje ovisnost privrednog razvoja o prirodnim faktorima i društvenim sistemima. 2.c Prepoznaje aktivnosti i način života ljudi u razli-čitim dijelovima svijeta. |
2.a Procjenjuje i prognozira odrednice geografskog determinizma i geografskog posibilizma. 2.b Analizira uzroke i posljedice prostornog razmještanja i povezuje ih s prirodnim i mehaničkim kretanjima. |
|
|
3. Prepoznaje različita populacijska obilježja u svijetu (na primjerima pojedinih država). |
3. Objašnjava kako različite države primjenjuju različite populacijske mjere. |
3. Potkrepljuje argumentima važnost sprovođenja različitih populacijskih politika na primjerima. |
4. Prepoznaje osnovne saobraćajne znakove i ponaša se u skladu s tim. |
4. Objašnjava značaj saobraćaja i saobraćajnih veza. |
4. Objašnjava saobraćajnu povezanost kao i njegov doprinos razvijenosti sveukupnog društva. |
4. Analizira povezanosti postojeće veze saobraćaja s mogućnostima privrednog razvoja države. |
1.1 Analizira funkcionalnost saobraćajnih sistema i saobraćajnih mreža. 1.2 Procjenjuje i utvrđuje značaj saobraćaja kao preduslov globalizacije. |
Komponenta 3: Političko-geografske odlike savremenog svijeta |
||||
Ishodi učenja: 1. objašnjava uticaj pojedinca, ideja i događaja na razvoj društva u prošlosti i sadašnjosti 2. objašnjava kako različiti politički sistemi utiču na ekonomski razvoj 3. objašnjava karakteristike različitih političkih sistema u domovini i svijetu |
||||
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
1.a Poznaje i primjenjuje pravila ponašanja u grupi. 1.b Prepoznaje da je svaki pojedinac član zajednice te da svi članovi imaju određena prava i obaveze. 1.c Prepoznaje uloge pojedinca u porodici, vrtiću, javnom mjestu. |
1. Prepoznaje ponašanja kojim pojedinci doprinose očuvanju kulturne baštine. |
1. Navodi istaknute pojedince, ideje i odluke koje su uticale na razvoj društva. |
1. Objašnjava ulogu pojedinaca, ideja i događaja u oblikovanju društva. |
1.a Analizira povezanost ključnih događaja i procesa na globalnom nivou. 1.b Uspoređuje društvene promjene u prošlosti koristeći različite izvore. |
|
|
2. Prepoznaje uticaj lokalne i državne vlasti na razvoj privrede i društva. |
2. Tumači osnovne odlike političkih sistema kao i njihov uticaj na razvoj privrede. |
2. Daje kritički osvrt na različite političke sisteme i s njima povezani ekonomski razvoj. |
|
|
3. Prepoznaje nivoe vlasti i razlikuje njihove predstavnike. |
3. Opisuje uređenje političkih sistema na primjeru različitih država. |
3. Analizira nivoe vlasti svoje države kao i njihove karakteristike i uspoređuje ih s drugim državama. |
OBLAST 3: GEOGRAFIJA, PRIVREDA I OKOLIŠ |
||||
Komponenta 1: Prirodni resursi i energetska efikasnost |
||||
Ishodi učenja: 1. razlikuje fizičke i hemijske promjene tvari u prirodnoj sredini 2. analizira obnovljive i neobnovljive izvore energije na Zemlji 3. objašnjava značaj energije i analizira racionalno korištenje energetskih resursa u skladu sa očuvanjem prirode |
||||
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
1.Poznaje predmete i njihove osobine, poznaje pojedine sirovine i vrste energije. |
1. Opisuje fizičke i hemijske promjene tvari (agregatna stanja vode). |
1. Objašnjava uzroke fizičkih i hemijskih promjena tvari u prirodnoj i geografskoj sredini. |
1. Utvrđuje uzroke nastanka fizičkih i hemijskih promjena kao i promjena u svojstvu tvari u prirodnoj i geografskoj sredini. |
1. Povezuje i objašnjava strukturu tvari s njenim fizičkim i hemijskim svojstvima u geoprostoru. |
|
2. Razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije. |
2.a Utvrđuje ekološki najprihvatljivije obnovljive i neobnovljive izvore energije na Zemlji. 2.b Objašnjava prednosti i nedostatke obnovljivih i neobnovljivih izvora nergije na Zemlji. |
2.a Utvrđuje prednosti i nedostatke obnovljivih i neobnovljivih izvora energije. 2.b Objašnjava korisne i štetne efekte obnovljivih i neobnovljivih izvora energije na okoliš. |
2.a Objašnjava eksploataciju obnovljivih i neobnovljivih izvora povezujući ih s razvojem ekonomije. 2.b Daje kritički osvrt na ekološku prihvatljivost obnovljivih i neobnovljivih izvora energije. |
3. Prepoznaje pojedine oblike energije (voda, Sunce, vjetar i struja). |
3.a Imenuje izvore energije koji se koriste u svakodnevnom životu. 3.b Opisuje onečišćenost životnog okruženja. |
3.a Objašnjava važnost racionalnog korištenja energetskih resursa u očuvanju prirode. 3.b Navodi način racionalnog korištenja energenata. |
2.a Navodi primjere racionalnog korištenja energenata u kućanstvu. 2.b Povezuje racionalno korištenje prirodnih energetskih izvora za očuvanje biocenoze. |
3. Ocjenjuje kako se energetski izvori racionalno koriste za održivi razvoj. |
Komponenta 2: Geografsko-informacione tehnologije |
||||
Ishodi učenja: 1. analizira različite izvore informacija pri rješavanju problema 2. koristi informaciono-komunikacione tehnologije u različitim oblicima terenske nastave |
||||
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
1. Pokazuje interes za informaciono-komunikacione tehnologije. |
1. Uočava važnost korištenja informaciono-komunikacione tehnologije pri rješavanju problema. |
1. Koristi informaciono-komunikacione tehnologije pri rješavanju problema. |
1. Izabire različite izvore informacija pri rješavanju problema. |
1. Kritički koristi informaciono-komunikacione tehnologije za vrednovanje informacija. |
|
|
2. Objašnjava važnost korištenja IKT-a u izvođenju terenske nastave. |
2. Primjenjuje IKT pri izvođenju terenske nastave. |
2. Izrađuje model geografskog prostora koristeći IKT. |
Komponenta 3: Održivi razvoj |
||||
Ishodi učenja: 1. uočava važnost očuvanja prirodnih bogatstava i kulturne baštine 2. analizira ekonomski razvoj društva povezujući ga sa aktivnostima zaštite životne sredine 3. dovodi u vezu tehnološki napredak i brojnost populacije s transformacijom prirodne sredine 4. predlaže mjere unapređenja zaštite životne sredine |
||||
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
1. Prepoznaje uslove za život čovjeka. |
1. Navodi i identifikuje različite zagađivače vode, zraka i tla. |
1. Objašnjava važnost očuvanja prirodnih resursa, prirodne i kulturne baštine. |
1. Uspoređuju sličnosti i razlike načina očuvanja kulturne baštine i prirodnih resursa KSKI. |
1. Potkrepljuje dokazima važnost očuvanja prirodnih resursa, prirodne i kulturne baštine KSKI. |
2. Prepoznaje prihvatljiva ponašanja za zaštitu neposrednog okoliša. |
2.Navodi primjere prihvatljivog ponašanja za zaštitu neposrednog okoliša. |
2. Prepoznaje uticaje ekonomskog razvoja na zaštitu životne sredine. |
2. Uspoređuje različite uticaje ekonomskog razvoja na životnu sredinu. |
2.a Utvrđuje važnost postojanja različitih eko sistema za održivost života. 2.b Analizira i stavlja u vezu ekonomski razvoj s prirodnim bogatstvima. |
3.Prepoznaje značaj čiste vode, zraka i zemljišta za živa bića. |
3. Objašnjava značaj čiste vode, zraka i zemljišta za živa bića. |
3. Razlikuje geografsku i prirodnu sredinu. |
3. Utvrđuje važnost prekomjernog rasta stanovništva s transformacijom prirodne sredine. |
3.a Stavlja u vezu ekspanzivni rast stanovništva i urbano-ekološke posljedice. 3.b Utvrđuje važnost očuvanja sklada ljudskog djelovanja na prirodnu ravnotežu (uzroke i posljedice njihovog poremećaja) KZT. |
4. Prepoznaje osnovne mjere zaštite okoliša u svom okruženju. |
4. Navodi osnovne mjere zaštite okoliša u svome okruženju. |
4.Objašnjava različite mjere za unapređenje zaštite životne sredine. |
4. Analizira različite mjere unapređenja zaštite životne sredine. |
4.a Provodi različite mjere zaštite i unapređenja životne sredine. 4.b Utvrđuje važnost korištenja obnovljivih izvora energije. 4.c Učestvuje aktivno u projektima zaštite i unapređenja životne sredine. |
OBLAST 4: REGIONALNA GEOGRAFIJA |
||||
Komponenta 1: Evropski kontinent |
||||
Ishodi učenja: 1. analizira geografski položaj i granice Evrope i uspoređuje veličinu Evrope s drugim kontinentima 2. objašnjava prirodno-geografske i društveno-geografske odlike Evrope 3. analizira povezanost geografskih regija Evrope 4. objašnjava ulogu Evropske unije u procesu ujedinjenja Evrope |
||||
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
|
|
1.a Objašnjava i pokazuje položaj i granice Evrope na geografskoj karti. 1.b Objašnjava velike geografske cjeline evropskog kontinenta. 1.c Analizira fizičko-geografske sličnosti evropskog kontinenta i Rusije. |
1.a Usvaja pojmovno-terminološki sistem regionalne geografije kao naučne discipline. 1.a Analizira različite aspekte geografskog položaja Evrope (izdvaja i uspoređuje različite geološke, reljefne i bioklimatske cjeline). |
|
|
|
2.a Analizira prirodno geografske i karakteristike Evrope. 2.b Analizira društveno -geografske karakteristike Evrope. 2.c Objašnjava ulogu evropskih država u kolonizaciji vanevropskih kontinenata (teritorijalni i ekonomski razlozi). |
2. Objašnjava međuzavisnost Evrope i vanevropskih kontinenata i dovodi u vezu društvene, političke i ekonomske veze. |
|
|
|
3.a.Definiše termin geografska regija. 3.b Analizira razloge naziva geografskih regija Evrope. 3.c Uočava razlike među geografskim regijama. |
3. Izdvaja i objašnjava regije u Evropi na bazi specifičnih historijskih, geopolitičkih, ekonomskih i kulturnih odlika i objašnjava njihove pozicije u Evropi. |
|
|
|
4.a Tumači ulogu EU u ekonomskom potencijalu Evrope, očuvanju mira i poštovanju ljudskih prava. |
4.a Analizira i objašnjava organizaciju i ciljeve Evropske unije 4.b Objašnjava uticaj i veze EU sa vanevropskim državama i integracijama (Australija, Kina, Japan, NAFTA i dr.). |
Komponenta 2: Vanevropski kontinenti |
||||
Ishodi učenja: 1. objašnjava geografski položaj, veličinu i granice vanevropskih kontinenata 2. analizira fizičko-geografske karakteristike vanevropskih kontinenata 3. uočava sličnosti i razlike u društveno-ekonomskom razvoju vanevropskih kontinenata 4. objašnjava posljedice kolonijalne zavisnosti pojedinih vanevropskih kontinenata |
||||
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
|
|
1.a Objasnjava geografski položaj vanevropskih kontinenata. 1.b Uspoređuje veličinu/površinu pojedinih kontinenata. |
1.a Analizira pozitivne i negativne aspekte geografskog položaja pojedinih kontinenata. 1.b Analizira prostornost pojedinih kontinenata. |
|
|
|
2.a Koristi pojmovno-terminološki sistem o fizičko-geografskim karakteristikama vanevropskih kontinenata. 2.b Tumači međuzavisnost određenih fizičkogeo-grafskih procesa i pojava na geografskom prostoru vanevropskih kontinenata (padavine-proticaji velikih kontinentalnih rijeka; nadmorska visina – pojava snježnika i lednika; vulkanska aktivnost – plodnost zemljišta i dr.). |
2.a Uspoređuje prirodno-geografsku raznolikost pojedinih kontinenata. 2.b Procjenjuje prirodno-geografska obilježja na osnovu kojih je moguć ekonomski razvoj pojedinih kontinentalnih regija. |
|
|
|
3. Analizira uzroke i posljedice različitog stepena društveno-ekonomskog razvoja razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. |
3. Daje kritički osvrt o značaju pojedinih država vanevropskih kontinenata u kreiranju političke, ekonomske i kulturne karte svijeta i stvaranju novih nacija (SAD,Australija...). |
|
|
|
4. Analizira savremenu povezanost nekadašnjih kolonija i kolonizatora putem političke, ekonomske, kulturne i drugih vidova saradnje. |
4.a Objašnjava uzroke, rasprostranjenost i posljedice kolonizacije vanevropskih kontinenata. 4.b Analizira uzroke i posljedice dekolonizacije na savremenu geopolitičku kartu svijeta. |
Komponenta 3: Geografija BiH |
||||
Ishodi učenja: 1. analizira historijski i teritorijalni razvoj države BiH 2. razlikuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja BiH 3. analizira veze između BiH i međunarodnih integracija 4. objašnjava prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja susjednih zemalja |
||||
Pokazatelji u skladu sa uzrastom učenika za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
1. Prepoznaje osnovne simbole BiH. 1.b Prepoznaje osnovne vizualne i druge simbole države BiH. |
1. Nabraja i razlikuje simbole BiH. |
1. Imenuje najznačajnije kulturno-historijske spomenike u BiH. |
1.Objašnjava historijski i teritorijalni razvoj od naj-starijih vremena do danas. |
1. Daje kritički osvrt na teritorijalni razvoj od najstarijih vremena do danas. |
2. Upoznaje i razlikuje prirodne objekte i osnovne reljefne oblike užeg zavičaja. |
2.a Nabraja osnovna prirodna obilježja u svom neposrednom okruženju. 2.b Opisuje pojedina društveno-geografska obilježja (ceste, gradove...). |
2. Prepoznaje osnovne prirodne i društvene procese i pojave u BiH. |
2. Stavlja u korelaciju prirodno-geografske i društveno-geografske procese i pojave. |
2. Procjenjuju uticaj prirodne osnove na društveni i privredni razvoj BiH. |
|
|
|
3. Objašnjava mogućnost pristupanja BiH u EU i veze BiH s drugim integracijama. |
3. Analizira prednosti i nedostatke pristupanja BiH u EU i različitim međunarodnim integracijama. |
|
|
4. Imenuje susjedne države BiH i pokazuje njihove granice na geografskoj karti. |
4. Objašnjava međuzavisnost prirodno-geografskih i društveno-geografskih pojava i procesa u susjednim zemljama. |
4. a Analizira povezanost prirodno-geografskih i društveno-geografskih procesa i pojava u susjednim zemljama. |
|
|
|
|
4.b Analizira mogućnost polifunkcionalne saradnje BiH i susjednih zemalja. |
ZEMLJA U SVEMIRU KAO PROSTOR ŽIVLJENJA |
Ishodi učenja: |
Prirodni procesi i pojave 1. analizira prirodne procese i pojave i njihovo međudjelovanje koristeći se geografskom terminologijom 2. objašnjava prirodne pojave pomoću eksperimenata 3. snalazi se u prostoru i vremenu koristeći kartografska pomagala i savremena sredstva za orijentaciju 4. objašnjava povezanost fizičkih, hemijskih i bioloških promjena u geografskoj sredini |
Struktura i funkcionalna povezanost prirodne i geografske sredine 1. tumači povezanost i međuovisnost geogenih i antropogenih obilježja Zemlje 2. planira i provodi aktivnosti kojim istražuje važnost geografskog prostora 3. objašnjava funkcionalne promjene u životnoj sredini povezujući ih s promjenama godišnjih perioda 4. analizira povezanost prirodno-geografskih procesa utvrđujući postojanje varijabilnosti živih bića na zemlji |
Prikazivanje zemljine površine 1. koristi se različitim načinima snalaženja i orijentacije na Zemlji, prostoru življenja 2. koristi se različitim instrumentima za vremensko snalaženje i snalaženje u prostoru 3. tumači geografske elemente i sadržaj na karti i globusu |
DRUŠTVENO-GEOGRAFSKI PROCESI I POJAVE |
Ishodi učenja: |
Demografski razvoj i globalizacija 1. razlikuje strukture stanovništva (biološku, rasnu, jezičku, religijsku, nacionalnu, obrazovnu i ekonomsku) 2. nalizira kako različite strukture stanovništva utiču na razvoj zavičaja, domovine i svijeta 3. utvrđuje kako pojedinci, grupe, narodi i nacije utiču na globalne odnose, događaje i promjene |
Stanovništvo i životno okruženje 1. objašnjava načine života stanovništva u životnom okruženju 2. objašnjava prostorni razmještaj stanovništva na zemlji i uticaj različitih faktora na prirodno i mehaničko kretanje stanovništva 3. analizira tipove i mjere sprovođenja različitih populacionih politika 4. prikazuje i objašnjava važnost saobraćaja, saobraćajne povezanosti, ponaša se u skladu sa saobraćajnim pravilima |
Političko-geografske odlike savremenog svijeta 1. objašnjava uticaj pojedinca, ideja i događaja na razvoj društva u prošlosti i sadašnjosti 2. objašnjava kako različiti politički sistemi utiču na ekonomski razvoj 3. objašnjava karakteristike različitih političkih sistema u domovini i svijetu |
GEOGRAFIJA, PRIVREDA I OKOLINA |
Ishodi učenja: |
Prirodni resursi i energetska efikasnost 1. razlikuje fizičke i hemijske promjene tvari u prirodnoj sredini 2. nalizira obnovljive i neobnovljive izvore energije na Zemlji 3. objašnjava značaj energije i analizira racionalno korištenje energetskih resursa u skladu sa očuvanjem prirode |
Geografsko-informacione tehnologije 1. analizira različite izvore informacija pri rješavanju problema 2. koristi informaciono-komunikacione tehnologije u različitim oblicima terenske nastave |
Održivi razvoj 1. uočava važnost očuvanja prirodnih bogatstava i kulturne baštine 2. analizira ekonomski razvoj društva povezujući ga sa aktivnostima zaštite životne sredine 3. dovodi u vezu tehnološki napredak i brojnost populacije s transformacijom prirodne sredine 4. predlaže mjere unapređenja zaštite životne sredine |
REGIONALNA GEOGRAFIJA |
Ishodi učenja: |
Evropski kontinent 1. analizira geografski položaj i granice Evrope i uspoređuje veličinu Evrope s drugim kontinentima 2. objašnjava prirodno-geografske i društveno-geografske odlike Evrope 3. analizira povezanost geografskih regija Evrope 4. objašnjava ulogu Evropske unije u procesu ujedinjenja Evrope |
Vanevropski kontinenti 1. objašnjava geografski položaj, veličinu i granice vanevropskih kontinenata 2. analizira fizičko-geografske karakteristike vanevropskih kontinenata 3. uočava sličnosti i razlike u društveno-ekonomskom razvoju vanevropskih kontinenata 4. objašnjava posljedice kolonijalne zavisnosti pojedinih vanevropskih kontinenata |
Geografija BiH 1. analizira historijski i teritorijalni razvoj države BiH 2. razlikuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja BiH 3. analizira veze između BiH i međunarodnih integracija 4. objašnjava prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja susjednih zemalja |
Shematski prikaz oblasti i komponenti za
MOJU OKOLINU, PRIRODU I DRUŠTVO, DRUŠTVO I GEOGRAFIJU
01-07-1-577 SLIKA
KLJUČNE KOMPETENCIJE –
PROŽIMAJUĆE TEME ZA MOJU OKOLINU, PRIRODU I DRUŠTVO, DRUŠTVO I GEOGRAFIJU
Ključna kompetencija |
Prožimajući pokazatelji (indikatori) |
a) Matematička pismenost |
- sposobnost i spremnost korištenja matematičkih oblika mišljenja (logičko i prostorno razmišljanje) i prikazivanja (formula, modela, konstrukcija, grafikona/dijagrama) koji imaju univerzalnu primjenu kod objašnjavanja i opisivanja stvarnosti; - poznavanje matematičkih pojmova i koncepata, uključujući najvažnije geometrijske i algebarske teoreme; - poštivanje istine kao temelja matematičkog razmišljanja. |
b) Kompetencija u nauci i tehnologiji |
- sposobnost razumijevanja i primjene (dekodiranje, tumačenje i razlikovanje) raznih vrsta prikazivanja matematičkih elemenata, fenomena i situacija, izbor i zamjena načina prikazivanja ako i kada je to potrebno; - sposobnost i spremnost da se upotrijebe znanja i metodologija da bi se objasnila priroda; kompetencija u tehnologiji se tumači kao primjena znanja da bi se promijenilo prirodno okruženje u skladu sa ljudskim potrebama; - razumijevanje odnosa između tehnologije i drugih područja: naučni napredak (npr. u medicini), društvu (vrijednosti, moralna pitanja), kulturi (npr. multimediji), ili okruženju (zagađenost, održivi razvoj); - spremnost sticanja znanja iz prirodnih nauka i interes za nauku, te naučnu i tehnološku karijeru. |
Informatička pismenost (informaciona, medijska, tehnološka) |
- kritičko korištenje informaciono-komunikacijske tehnologije za pridobijanje, vrednovanje i pohranjivanje informacija, za produkciju, predstavljanje i razmjene informacija i za učestvovanje u virtualnim društvenim mrežama; - savjest o razlikama između realnog i virtualnog svijeta; - upotreba tehnologije u svrhu razvoja kreativnosti, inovativnosti i uključavanja u društvo, korištenje tehnologije za podršku kritičkog načina razmišljanja; - poštovanje privatnosti kod korištenja društvenih mreža, poštivanje etičkih načela, prepoznavanje pouzdanosti i valjanosti pridobijenih informacija, upotreba mreža za širenje horizonta. |
Socijalna i građanska kompetencija |
- prepoznavanje vlastitih emocija, zanimanje za i poštovanje drugih kultura; - razumijevanje vlastitog narodnog identiteta i sebe kao pripadnika određene zajednice i u interakciji s kulturnim identitetom Evrope i ostatka svijeta; - svijest o evropskom i svjetovnom kulturnom nasljedstvu i o kulturnoj i jezičkoj raznolikosti svijeta; - poznavanje lingvističkih i kulturnih posebnosti društva i zajednica, u kojim se govori određeni strani jezik. - razvijanje svjesnosti i razumijevanja sociokulturnih i međukulturnih pravila i normi upotrebe stranog jezika, i razvijanje odgovarajućih strategija za komunikaciju, interpretaciju i korištenje poruka u skladu sa ovim pravilima i normama (sociolingvistička kompetencija); - uvažavanje karakterističkih crta društvenih odnosa (pozdravi, način obraćanja); - uvažavanje pravila lijepog ponašanja (izraziti zahvalnost, naklonost, podijeliti brigu, radost, itd.); - uvažavanje razlika u jezičkim registrima (nivoi formalizma); - sposobnost prepoznavanja dijalekta i akcenta (naglasa) kroz leksičke, gramatičke, fonološke, glasovne, paralingvističke (npr. govor tijelom) elemente; - konstruktivno komuniciranje i poštovanje u društvenim situacijama, kvalitetna međusobna komunikacija. |
Kulturna svijest i kulturno izražavanje |
- izbjegavanje stereotipa, primanje kompromisa, razvijanje vlastitog integriteta i poštovanje integriteta drugih, primjerno samopouzdanje; - konstruktivno izražavanje vlastitog mišljenja i frustracija, sposobnost empatije; - poznavanje najznačajnijih kulturnih dostignuća, uključujući i popkulturu, cjenjenje umjetničkog rada i kulturnih događaja; - uvažavanje i uživanje u umjetničkim djelima i izvođenjima i razvijanje osjećaja za lijepo. |
Kreativno-produktivna kompetencija |
- Razvijanje kompleksnog mišljenja: - sažimanje, generalizovanje, podrška upotrebi viših kognitivnih sposobnosti, kao što su analiza, sinteza, vrednovanje, upotreba kritičkog mišljenje (razlikovanje između činjenica i mišljenja, argumentovanje teza); - upotreba logičnog strukturisanja i nizanja argumenata. - Razvijanje kreativnosti i potrebe za izraživanje te osjećaj za estetske vrijednosti: - proizvodnja i povezivanje različitih ideja, proizvodnja pretpostavki i različitih proizvoda. - Razvijanje otvorenosti različitog kulturnog izražavanja i pripremljenosti za razvijanje vlastite kreativnosti i sposobnosti izražavanja: - sposobnost tolerisanja suprotnih ideja; - donošenje zaključaka nezavisno; - razvijanje pozitivnog stava i spremnosti za relativiziranje sopstvenog stanovišta i sistema vrijednosti, razvijanje spremnosti za otklon u odnosu na ustaljena ponašanja prema drugim kulturama. - Podrška radoznalosti, želji za novim znanjima: - omogućavanje izražavanja vlastitih misli, ideja, emocija; - razvijanje sposobnosti posmatranja, učestvovanja i integrisanja novih iskustava i spremnosti za mijenjanje prethodnih. |
Literatura:
AGENCIJA ZA PREDŠKOLSKO, OSNOVNO I SREDNJE OBRAZOVANJE
Izdavač:
Za izdavača:
Lektura:
DTP:
1 Vidjeti u prilogu 1. Oblasti, komponente i ishodi učenja i prilog 1.1. Shema oblasti i komponente
2 Brojevi definisanih ishoda u ovom dokumentu prate pokazatelje pod istim brojem, ali za različit uzrast
3 Vidjeti u prilogu 2. Ključne kompetencije – prožimajuće teme za moju okolinu, prirodu i društvo, društvo i geografiju
2014 © JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine. Sva Prava Pridržana.