Službeni glasnik BiH, broj 65/23
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 41. stav (1) tačka c), člana 42. stav (1) tačka c), člana 11. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i čl. 105. i 108. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09 i 41/13), u postupku pokrenutom na osnovu Zahtjeva za pokretanje postupka broj UP-02-26-2-039-1/19 od 13.12.2019. godine, podnesenom od strane privrednog subjekta Premium osiguranje a.d. Banja Luka, Knjaza Miloša 3, 78000 Banja Luka, zastupanom po advokatskoj firmi Sajić o.d. Banja Luka, ul. Bulevar vojvode Živojina Mišića br.49b, 78000 Banja Luka, protiv Udruženja Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini, Derviša Numića 7, 71000 Sarajevo, radi utvrđivanja postojanja zloupotrebe dominantnog položaja protivno odredbi člana 10. stav (2) tačka c) Zakona o konkurenciji, Konkurencijsko vijeće na 76. (sedamdestšestoj) sjednici održanoj dana 20.11.2020. godine donijelo je
RJEŠENJE
(1) Odbija se Zahtjev privrednog subjekta Premium osiguranje a.d. Banja Luka protiv Udruženja Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini, radi utvrđivanja postojanja zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav (2) tačka c) Zakona o konkurenciji na relevantnom tržištu usluga izdavanja međunarodne potvrde o osiguranju (zelene karte) na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao neosnovan.
(2) Nalaže se privrednom subjektu Premium osiguranje a.d. Banja Luka da nadoknadi troškove postupka Udruženju Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini u ukupnom iznosu od 1.193,40 KM (jednahiljadajednastotinadevedesttri i 40/100), u roku od 8 (osam) dana od dana prijema ovog Rješenja.
(3) Obavezuju se Podnosilac zahtjeva, privredni subjekti Premium osiguranje a.d. Banja Luka, da uplati administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.500,00 KM (jednahiljadapetstotina i 00/100) u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.
(4) Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje
Konkurencijsko vijeće je dana 13.12.2019. godine, pod brojem UP-02-26-2-039-1/19 zaprimilo Zahtjev za pokretanje postupka (u daljem tekstu: Zahtjev) privrednog subjekta Premium osiguranje a.d. Banja Luka, Knjaza Miloša 3, 78000 Banja Luka (u daljem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili Premium osiguranje) zastupan po Advokatskoj firmi Sajić o.d. Banja Luka, ul. Bulevar vojvode Živojina Mišića br. 49b, protiv Udruženja Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini, Derviša Numića 7, 71000 Sarajevo (u daljem tekstu: Biro) radi utvrđivanja postojanja zloupotrebe dominantnog položaja protivno odredbi člana 10. stav (2) tačka c) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09).
Uvidom u dostavljeni Zahtjev, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je isti kompletan u smislu člana 28. Zakona.
Potvrda o kompletnom i urednom Zahtjevu, shodno članu 28. stav (3), izdata je dana 22.04.2020. godine pod brojem: UP-02-26-2-039-2/19.
1. Stranke u postupku
Stranke u postupku su privredni subjekt Premium osiguranje a.d. Banja Luka, Knjaza Miloša 3, 78000 Banja Luka i Udruženje Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini, Derviša Numića 7, 71000 Sarajevo.
1.1. Privredni subjekt Premium osiguranje a.d. Banja Luka
Privredni subjekt Premium osiguranje a.d. Banja Luka, Knjaza Miloša 3, 78000 Banja Luka registrovan je u Okružnom privrednom sudu u Banjoj Luci dana 27.8.2018. godine pod brojem MB: (..)*
1 sa ugovorenim i uplaćenim kapitalom u iznosu od (..)* KM.
1.2. Udruženje Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini
Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini je udruženje osnovano i organizovano u skladu sa odredbama Zakona o udruženjima i fondacijama BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 32/01, 42/02, 63/08, 76/11 i 94/16), a njegovi članovi su društva za osiguranje iz Bosne i Hercegovine koja se bave poslovima obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti (osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila) za štete pričinjene trećim licima.
Zelena karta je međunarodna isprava o osiguranju vozila od automobilske odgovornosti za štetu pričinjenu trećim osobama u inostranstvu.
2. Pravni okvir predmetnog postupka
Konkurencijsko vijeće je tokom postupka primjenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10), Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10), te odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09 i 41/13), u smislu odredbi člana 26. Zakona.
Konkurencijsko vijeće je uzelo u obzir i Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju ("SI. Glasnik Republike Srpske", broj 82/15), Zakon o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", 24/05), i Zakon o udruženjima i fondacijama ("Službeni glsnik BiH", br. 32/01, 42/03, 63/08, 76/11 i 94/16).
3. Postupak po Zahtjevu za pokretanje postupka
Kao razloge za podnošenje zahtjeva, Podnosilac zahtjeva u bitnom navodi slijedeće:
- Podnosilac zahtjeva je privredno društvo Premium osiguranje a.d. Banja Luka koje je u ranijem periodu poslovalo pod nazivom Premium invest osiguranje a.d. Banja Luka. Premium osiguranje je novoosnovano akcionarsko društvo kojem je dana 17.08.2018. godine izdato Rješenje Agencije za osiguranje Republike Srpske broj (..)*
2 od 17.08.2018. godine kojim se daje dozvola za obavljanje djelatnosti neposrednog osiguranja, a Rješenjem Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci broj (..)* od 27.08.2018. godine, upisano je u sudski registar, sa registrovanom djelatnošću: ostalo osiguranje (65.12), sa pretežnom djelatnošću osiguranja vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima (ili kraće: osiguranje od autoodgovornosti);
- Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini je udruženje osnovano i organizovano u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH. Prema Statutu Biroa zelene karte, udruženje predstavlja osiguravajuća društva Bosne i Hercegovine u sistemu zelene karte kako je to definisao Savjet biroa Kretskim sporazumom. Dalje, udruženje je neprofitna i nevladina organizacija koje djeluje na cijelom području Bosne i Hercegovine;
- Prema članu 6. Statuta, Biro zelene karte radi ostvarivanja svojih zajedničkih interesa reguliše u ime osiguravajućih društava Bosne i Hercegovine poslove vezane za zelenu kartu, pri čemu je Udruženje posebno angažovano na poslovima da (između ostalog):
a) koordinira rad osiguravajućih društava u ovim poslovima,
b) izdaje i osigurava obrasce zelene karte njegovim članicama, prema uslovima koje je definisao Upravni odbor Udruženja (u daljem tekstu Upravni odbor);
- Prema članu 4. stav 1. alineja 11. Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 82/15), zelena karta je međunarodna potvrda o postojanju osiguranja od autoodgovornosti, koja važi na teritoriji država članica Sistema zelene karte, a koju, po ovlaštenju Savjeta biroa, izdaje Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini, a prema članu 4. stav 2. alineja 17. istog Zakona, Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini je profesionalna asocijacija društava za osiguranje u Bosni i Hercegovini, osnovana u skladu sa Preporukom broj 5, koju je 25. januara 1949. godine usvojio Potkomitet za drumski prevoz Komiteta za kopneni prevoz Komisije za privredu Ujedinjenih nacija za Evropu;
- Prema članu 2. stav 1. alineja 4. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", 24/05), zelena karta označava međunarodnu potvrdu o osiguranju izdatu u ime nacionalnog biroa u skladu sa Preporukom broj 5 od 25. januara 1949. godine, koju je izdao Potkomitet za cestovni prijevoz Komiteta za kopneni prijevoz Komisije za privredu Ujedinjenih naroda za Evropu (u daljem tekstu: Potkomitet UN). Prema članu 2. stav 1. alineja 13. istog Zakona, Biro zelene karte u BiH označava profesionalnu organizaciju u BiH osnovanu u skladu sa Preporukom broj 5, koju je 25. januara 1949. godine usvojio Potkomitet UN;
-
Biro zelene karte ima svoje organe, odnosno upravna tijela: Skupštinu, Upravni odbor, Direktora i zamjenike direktora. Svako osiguravajuće društvo koje ima članstvo u Birou zelene karte imenuje po jednog člana Skupštine i njegovog zamjenika. Upravni odbor se sastoji od devet članova, od kojih su pet članova predstavnici osiguravajućih društava sa najvećim portfoliom, a ostala četiri člana se biraju na prijedlog Upravnog odbora. Direktora na prijedlog Upravnog odbora imenuje Skupština Biroa zelene karte;
- Podnosilac Zahtjeva predlaže da se u predmetnom slučaju relevantno tržište odredi kao tržište usluga izdavanja međunarodne potvrde o osiguranju (zelene karte) na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Podnosilac Zahtjeva alternativno određuje relevantno tržište kao tržište osiguranja vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima (odnosno osiguranja od autoodgovornosti).
Podnosilac zahtjeva dalje navodi da se na utvrđenom tržištu ogledaju negativni efekti diskriminatornog postupanja Biroa zelene karte. Naime, uslijed nejednakog postupanja Biroa zelene karte prema različitim društvima koja posluju na tržištu osiguranja od autoodgovornosti,
Podnosilac Zahtjeva je doveden u neravnopravni konkurentski položaj, jer bi mu bez plaćanja abnormalno visoke i paušalno utvrđene upisnine, odnosno bez članstva u Birou zelene karte (udruženja koje predstavlja osiguravajuća društva Bosne i Hercegovine - konkurenti),
bio onemogućen ulazak na tržište osiguranja Federacije BiH, jer je članom 47. stav 2. tačka d. Zakona o osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine propisano slijedeće: "(2) Agencija za osiguranje RS, prije nego krenu raditi podružnice u Federaciji, Agenciji za nadzor prosljeđuje zahtjev sa potrebnom dokumentacijom uz koji prilaže i:
a) rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz RS za osnivanje podružnice u Federaciji,
b) rješenje o upisu u sudski registar osnivanja podružnice u Federaciji,
c) potvrdu o solventnosti društva za osiguranje iz RS koje osniva podružnicu u Federaciji,
d) dokaz o članstvu u Birou zelene karte Bosne i Hercegovine, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje poslova osiguranja od odgovornosti za motorna vozila,
e) dokaz o članstvu u Zaštitnom fondu FBiH, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje poslova osiguranja od odgovornosti za motorna vozila."
- Imajući u vidu odredbe Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 82/15), odnosno Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", 24/05), posebno gore citirane odredbe, kao i odredbe Statuta Biroa zelene karte, očigledno je da
Biro zelene karte ima apsolutni i zakonom dodijeljeni monopol za usluge izdavanja zelene karte na tržištu Bosne i Hercegovine, sa tržišnim učešćem od 100% na relevantnom tržištu, navodi se u Zahtjevu. Imajući u vidu navedeno, Podnosilac Zahtjeva smatra da u smislu člana 9. Zakona i člana 2. Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja, Biro zelene karte nesumnjivo posjeduje dominantan položaj na relevantnom tržištu u BiH.
-
Članstvo u Birou zelene karte je neophodna pretpostavka za efikasan ulazak na tržište osiguranja od autoodgovornosti, jer posjedovanje zelene karte predstavlja neophodan uslov da bi motorno vozilo koje je registrovano u Bosni i Hercegovini, moglo da pređe granice Bosne i Hercegovine i učestvuje u saobraćaju izvan granica Bosne i Hercegovine. Osiguraniku od autoodgovornosti u BiH zelenu kartu može izdati samo članica Biroa, kojoj je Biro zelene karte prethodno izdao propisani obrazac zelene karte;
- U pogledu postojanja dominantnog položaja Biroa zelene karte na relevantnom tržištu u BiH, Podnosilac Zahtjeva posebno ističe prethodnu praksu Konkurencijskog vijeća, a naročito odluke u postupcima sprovedenim protiv AMUS-a kao i u postupcima protiv APIF Banja Luka i AFIP Sarajevo;
- Podnosiocu zahtjeva je dana 17.08.2018. godine izdato Rješenje Agencije za osiguranje Republike Srpske broj (..)*
3 od 17.08.2018. godine kojim se daje dozvola za obavljanje djelatnosti neposrednog osiguranja, te je nakon toga Rješenjem Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci broj (..)* od 27.08.2018. godine, Podnosilac zahtjeva upisan u sudski registar. Time je stekao uslove za pružanje usluga osiguranja od autoodgovornosti na području Republike Srpske, s tim da je u skladu sa međunarodnim propisima za upravljanje motornim vozilom izvan granica BiH, osiguranicima neophodno posjedovanje zelene karte, kao međunarodne potvrde o osiguranju (zelene karte), u suprotnom, vlasnik vozila je u obavezi zaključiti polisu graničnog osiguranja, jer u slučaju nastanka saobraćajne nezgode, zeleni karton je jedini dokaz da je vozilo osigurano u zemlji porijekla učesnika saobraćajne nezgode, a što je propisano nacionalnim propisima svake države na isti način. Konkretno u BiH je ova obaveza propisana članom 34. i 35. Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 82/15) i članom 7. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05).
U praksi, svim registrovanim vozilima se izdaje zelena karta, a osiguravajuće društvo koje to ne bi moglo da obezbijedi bi bilo apsolutno nekonkurentno (dokaz za navedenu tvrdnju je činjenica da u BiH nema niti jednog osiguravajućeg društva koje nije članica Biroa zelene karte, a ista situacija je i u drugim državama). Slijedom toga, Podnosilac Zahtjeva se dana 28.08.2018. godine obratio Birou zelene karte sa Zahtjevom za prijem u članstvo broj 08-53-18/18. Nakon upućenog Zahtjeva, odlukom direktora Biroa zelene karte u BiH uz prethodnu pismenu saglasnost predsjednika Upravnog odbora, formirana je Komisija za prijem u članstvo Podnosioca Zahtjeva, koja je izvršila obradu zahtjeva za prijem u članstvo, te dana 18.09.2018. godine izvršila obilazak poslovnog sjedišta Podnosioca Zahtjeva. Nakon obrade zahtjeva za prijem u članstvo, Komisija je Upravnom odboru Biroa zelene karte dostavila
Izvještaj sa mišljenjem u kome se navodi da Premium osiguranje a.d. Banja Luka (naziv pod kojim je ranije poslovao Podnosilac Zahtjeva) ispunjava sve uslove propisane "Pravilnikom o postupku i uslovima za prijem u članstvo ", te je predložila Upravnom odboru da donese odluku o prijemu u članstvo;
- Nakon podnošenja pomenutog izvještaja,
Upravni odbor Biroa zelene karte u BiH 17.09.2018. godine donio je preporuku Skupštini Biroa zelene karte da se odredi upisnina u iznosu od 200.000,00 KM. Navedena preporuka Upravnog odbora nije usvojena na Skupštini (koja je održana 27.09.2018. godine) zbog nesaglasnosti svih članova Skupštine, te je prijedlog za određivanje upisnine vraćen Upravnom odboru na doradu. Upravni odbor je na svojoj sjednici od 03.10.2018. godine ponovo usvojio i Skupštini uputio identičnu preporuku za definisanje upisnine u iznosu od 200.000,00 KM.
Konačno, Skupština Biroa Zelene karte u BiH usvaja Odluku o visini upisnine broj 04/07-02-1-3638-4/18 od 10.10.2018. godine u preporučenom iznosu od 200.000,00 KM;
-
Podnosilac Zahtjeva smatra kako je Biro zelene karte, putem Skupštine kao svog organa, donošenjem Odluke o visini upisnine broj 04/07-02-1-3638-4/18 od 10.10.2018. godine postupio suprotno Zakonu o konkurenciji, zloupotrijebivši svoj dominantni položaj na tržištu BiH tako što je primijenio različite uslove za istu ili sličnu vrstu poslova s ostalim stranama, čime je Podnosioca Zahtjeva doveo u neravnopravan i nepovoljan konkurentski položaj u odnosu na članice Biroa zelene karte koje su u članstvo stupile prije Podnosioca Zahtjeva. Naime, Skupština Biroa zelene karte je dana 25.01.2018. godine donijela Izmjene i dopune Statuta broj 04-01-1-4980-7/17, kojima se kroz članove 7.4. i čl. 8.7a. Statuta uvodi novi institut upisnine koji ranije nije postojao. Podnosilac Zahtjeva smatra kako je i ova izmjena Statuta sporna sa aspekta Zakona o konkurenciji, odnosno diskriminirajuća za nove članice Biroa zelene karte, jer su tadašnje članice Biroa zelene karte, putem Skupštine Biroa donijele odluku koja će opteretiti samo buduće aplikante za članstvo, koji će biti njihovi direktni konkurenti na tržištu osiguranja od autoodgovornosti;
- Podnosilac zahtjeva ističe da je Biro zelene karte po svojoj pravnoj prirodi neprofitna organiacija, koja je osnovana kao neprofitno udruženje, a čiji je cilj predstavljanje osiguravajućih društava Bosne i Hercegovine u sistemu zelene karte kako je to definisao Savjet biroa Kretskim sporazumom. Biro zelene karte je putem svog Upravnog odbora dana 27.06.2018. godine donio Pravilnik o finansiranju Biroa kojim je u članu 2a. propisano da je kao uslov za prijem u članstvo Biroa, svaka nova članica dužna izvršiti uplatu upisnine, jednokratno u visini koju utvrđuje Skupština za svaku kalendarsku godinu. Skupština Biroa zelene karte je donijela odluku o visini upisnine za 2018. i 2019. godinu dana 10.10.2018. godine, nakon što je Podnosilac zahtjeva predao zahtjev, te je tom odlukom određena upisnina u iznosu od 200.000,00 KM.
Osiguravajuća društvo koja su primljena u Biro zelene karte prije donošenja predmetne odluke nisu platila upisninu kao ni osiguravajuća društva koja su postala članovi Biroa zelene karte u prethodnom periodu ili prošle godine, čime se Podnosilac zahtjeva stavlja u nepovoljan i diskriminirajući položaj, navodi se u Zahtjevu. Biro zelene karte propisao je svojim Statutom da članica može postati samo ono društvo koje prihvati sve uslove Biroa, a kako ne postoji drugi način da osiguravajuća društva izdaju svojim osigiranicima zelene karte uz premije osiguranje od autoodgovornosti, jer ih mogu izdati samo i jedino kao članice Biroa zelene karte, nesporno je da Biro zelene karte na takav način uslovljava između ostalog nove članice i enormno visokim upisninama, na koje Podnosilac zahtjeva kao ni druga osiguravajuća društvo koja žele postati članicom Biroa nemaju nikakav uticaj;
- Da je postupanje Biroa zelene karte diskriminativno prema novim članicama, uključujći Podnosioca Zahtjeva, iz više razloga, od kojih Podnosilac zahtjeva ističe slijedeće:
1) Izmjenama i dopunama Statuta od 25.01.2018. godine uveden je novi institut upisnine, iako je za finansiranje Biroa i ranije postojao odgovarajući institut - članarina, koja se određivala linearnom metodom, ravnopravno svim članicama.
Uvođenjem instituta upisnine, bez adekvatnog i opravdanog razloga, opterećuju se samo buduće članice Biroa zelene karte, enormnim izosima koji u ovom slučaju ni na koji način nisu mogli biti predviđeni čime je ugroženo poslovanje Podnosioca zahtjeva i čime se drastično povećava teret za nove učesnike na tržištu, dok postojeće članice nemaju odgovarajuću obavezu;
2) Izmjenama i dopunama Statuta predviđeno je da će Skupština Biroa zelene karte, na prijedlog Upravnog odbora ovog udruženja donijeti odluku o visini upisnine. Međutim,
u trenutku apliciranja za članstvo u Birou zelene karte od strane Podnosioca Zahtjeva odluka o visini upisnine nije bila donesena, već je donesena nakon podnošenja aplikacije, ad hoc, za potrebe naplate Podnosiocu Zahtjeva. Dakle, budući direktni konkurenti Podnosioca Zahtjeva su kao članovi Skupštine Biroa zelene karte direktno odlučivali o visini obaveze koju će Podnosilac morati da plati;
3) Odluka o visini upisnine od 10.10.2018. godine je donesena bez prethodne analize potreba za novčanim sredstvima, odnosno namjenom predmetnih sredstava, procijenjenih prihoda od upisnine i slično, već paušalnim objašnjenjem da je cilj "finansiranje sistemskih projekata" a na drugom mjestu da je cilj pokrivanje "starih šteta".
Imajući u vidu sve navedeno, a posebno da je Biro zelene karte neprofitno udruženje, logičan je zaključak kako je cilj utvrđivanja tolikog iznosa upisnine više sprečavanje ulaska novog učesnika na tržište, nego finansiranje nekih neodređenih projekata, navodi se u Zahtjevu;
-
Da je zbog potrebe donošenja Odluke o visini upisnine za neko vrijeme odgođen prijem u članstvo Podnosioca Zahtjeva kao novog učesnika na tržištu i time odložen njegov nastup na tržištu, i to iz dva razloga. Prvi razlog je taj što je Podnosilac Zahtjeva bio prinuđen da čeka da Biro zelene karte donese odluku o visini upisnine, što je potpuno paradoksalno, jer je odluka morala biti donesena ranije. Drugi razlog je u vezi sa osnivačkim kapitalom Podnosioca Zahtjeva. Naime, osnivački kapital Podnosioca Zahtjeva je iznosio (..)*
4 KM, a minimalni kapital društva za osiguranje iznosi 2.000.000,00 KM. Da bi mogao postati član Biroa zelene karte, Podnosilac Zahtjeva je morao da uplati iznos od (..)* KM u Rezervni Fond Biroa zelene karte, ali je plaćanjem dodatnog iznosa upisnine od 200.000,00 KM Birou, što ukupno iznosi (..)* KM, Podnosilac pao ispod cenzusa minimalnog kapitala, jer se sredstva plaćena Birou zelene karte ne računaju u osnovni kapital (odbitna stavka kapitala). Shodno tome, Podnosilac Zahtjeva je morao izvršiti dokapitalizaciju, koja je i izvršena, o čemu se prilažu dokazi u Zahtjevu;
- Podnosiocu Zahtjeva (kao i drugim osiguravajućim društvima) je za redovno poslovanje, izdavanje zelenih kartona i obradu međunarodnih šteta, kao i izlazak na tržište Federacije BiH, obavezno i neophodno da bude član Biroa zelene karte. Zato je Podnosilac Zahtjeva bio prinuđen da se, uprkos istaknutim prigovorima, povinuje spornoj Odluci o visini upisnine, a sve u cilju obezbjeđivanja neophodnih preduslova za redovno poslovanje, te je dana 16.10.2018. godine na račun Biroa zelene karte uplatio iznos od 200.000,00 KM na ime upisnine;
- Da je Podnosilac Zahtjeva prethodno morao da izvrši povećanje osnovnog kapitala Društva, što je rezultiralo i odlaganjem sa nastupom na tržištu i da je Podnosiocu Zahtjeva, kao novom učesniku na tržištu osiguranja od autoodovornosti, od strane Biroa zelene karte postavljen novi uslov (plaćanje abnormalno visokog i paušalnog iznosa upisnine za članstvo u Birou zelene karte) za pristup tržištu međunarodne potvrde o osiguranju (zelene karte). Pristup tržištu međunarodne potvrde o osiguranju (zelene karte) je apsolutno neophodan uslov za efikasan ulazak na tržište osiguranja od autoodgovornosti, te Podnosilac zahtjeva smatra da je navedenim radnjama Biroa zelene karte u suštini narušena ne samo konkurencija na tržištu izdavanja međunarodne potvrde o osiguranju, nego i na tržištu osiguranja od autoodgovornosti. Podnosilac zahtjeva također ističe dvije činjenice, i to: a) ostala osiguravajuća društva uopšte nisu morala da plate upisninu prilikom njihovog učlanjenja u Biro zelene karte (dakle plaćanje upisnine kao novi uslov postavljen Podnosiocu Zahtjeva nije postavljen niti jednom drugom osiguravajućem društvu), i b) Biro zelene karte je u suštini udruženje svih učesnika na tržištu osiguranja od autoodgovornosti u BiH, koji su pri odlučivanju o pravima i obavezama novih članica imali interes da povećaju obaveze budućih učesnika;
- Da je Podnosilac Zahtjeva, donošenjem (i) Izmjena i dopuna Statuta broj 04-01-1-4980-7/17 od 25.01.2018. godine, te (ii) Odluke o visini upisnine broj 04/07-02-1-3638-4/18 od 10.10.2018. godine od stane Biroa zelene karte, doveden u neravnopravan i nepovoljan konkurentski položaj.
Na osnovu navedenog Podnosilac zahtjeva smatra da je opisanim djelovanjem Udruženje Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini, zloupotrijebilo dominatan položaj iz člana 10. stav (2) tačka c) te traži da Konkurencijsko vijeće donese odluku kojom će onemogućiti ovako djelovanje.
Konkurencijsko vijeće je na osnovu navoda iz Zahtjeva i dostavljene dokumentacije, ocijenilo da povrede Zakona, na koje Podnosilac zahtjeva ukazuje, nije moguće utvrditi bez provođenja postupka, te je donijelo Zaključak o pokretanju postupka broj UP-02-26-2-039-4/19 od 23.04.2020. godine.
U ostavljenom vremenskom roku, punomoćenik Udruženja Biro zelene karte dostavio je odgovor na Zaključak o pokretanju postupka kako slijedi:
- Da je Podnosilac odgovora nacionalni biro automobilskog osiguranja Bosne i Hercegovine koji posluje u skladu sa propisima međunarodnog sistema osiguranja od automobilske odgovornosti, tzv. Sistem zelene karte i kao dio krovne institucije Savjet ureda1 (
Council of Bureaux koji predstavlja međunarodnu organizaciju koja upravlja Sistemom zelene karte, sa sjedištem u Briselu), ali u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta Federacija Bosne i Hercegovine ("FBiH"), i Republika Srpska ("RS"), i u skladu sa svojim općim aktima. Podnosilac odgovora je član tzv. "Sistema zelene karte" od 1997. godine i kao takav predstavlja društva za osiguranje iz Bosne i Hercegovine;
- Da je prema odredbama Zakona o osiguranja od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", br. 24/05), Podnosilac odgovora određen kao profesionalna organizacija društava za osiguranje u Bosni i Hercegovini. Identično kao u FBiH, prema odredbama Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju ("Službeni glasnik RS-a" br. 82/15), Biro zelene karte je određen kao profesionalna asocijacija društava za osiguranje u BiH.
- Da je Podnosilac odgovora osnovan i registrovan kao udruženje u skladu sa odredbama Zakona o udruženjima i fondacijama BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 32/01, 42/02, 63/08, 76/11 i 94/16), a njegovi članovi su društva za osiguranje iz Bosne i Hercegovine koja se bave poslovima obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti (osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila) za štete pričinjene trećim licima.
- Da sistem zelene karte funkcioniše tako što se vozila registrovana i osigurana u jednoj državi mogu sa međunarodnom ispravom o osiguranju izdatoj u toj državi slobodno kretati po državama članicama Sistema zelene karte, bez obaveze zaključenja posebnog osiguranja (granično osiguranje).
Sve eventualne štete pričinjene trećim licima u inostranstvu, oštećenima nadoknađuje Biro posjećene zemlje, kojem će isplaćeni iznos u konačnici refundirati Biro zemlje registracije vozila. Ulaskom u svaku državu, vozila automatski dolaze pod jurisdikciju posjećene države, uključujući i zakone o osiguranju i sume na koje se osiguranje mora ugovoriti. To znači da za vozilo registrovano u Bosni i Hercegovine, gdje sume osiguranja (maksimalni iznos do kojeg garantuje osiguravatelj) iznose 2.000.000 KM za nematerijalnu štetu po štetnom događaju, ulaskom u npr. Njemačku, automatski se za to vozilo primjenjuju sume od 7.500.000 EUR, dok u nekim državama te sume uopće nisu limitirane (Belgija, Francuska...) i finansijska odgovornost je neograničena;
-
Da je institut upisnine za sve nove članice Biroa zelene karte BiH uveden u januaru 2018.g. nakon što je u toku 2017.g. izvršena analiza i urađen elaborat o pridruživanju za Bosnu i Hercegovinu i njene građane vrlo značajnom tzv. MGA sporazumu, pod čijim režimom bi se Bosna i Hercegovina priključila klubu zemalja između kojih nema obaveze posjedovanja i kontrole zelene karte prilikom saobraćanja u inostranstvu. U okviru tog projekta analizirani su propisani kriteriji Savjeta ureda koje treba ispunjavati nacionalni Biro zemlje koja želi pristupiti MGA, među kojima i
kriteriji broj 1. kao uslov bez kojeg se ne može - "Opšte finansijsko, strukturalno i kvalitativno stanje Biroa". Analizirajući taj kriterij, odnosno, adekvatnost postojećeg modaliteta finansiranja i potrebu za njegovim modifikacijama u cilju adekvatnog finansiranja u režimu MGA, pribavljene su informacije od nacionalnih Biroa susjednih zemalja o modalitetima njihovog finansiranja, iz kojih
se vidjelo da velika većina susjednih zemalja, također članica Savjeta ureda, u svojim aktima ima propisan institut upisnine na ime okončanih sistemskih projekata. Kao što i sam naslov tog instituta kaže,
radi se o upisnini na ime sistemskih projekata čije je finansiranje zaokruženo, čiji rezultati i benefiti od završetka istih se odnose kako na trenutne, tako i na sve buduće članove koji u momentu realizacije projekta nisu bili članovi Biroa i nisu učestvovali u finansiranju tih sistemskih projekata;
- Da je prijemom u MGA sporazum postojala potreba za preispitivanjem uslova i pripremama za adekvatan odgovor Biroa na nove izazove koje zasigurno nosi MGA sporazum (plaćanje šteta i za neosigurana vozila obzirom da se štete plaćaju po principu "registracije vozila odnosno uobičajenog stacioniranja vozila). U toku pripreme uvođenja ovog instituta kao inicijalni prijedlog razmatrano propisivanje upisnine u tačno određenom novčanom iznosu (sjednice Pravno - regulacione komisije čije zapisnike je dostavilo Premium osiguranje uz zahtjev), ali je nakon analize prijedloga
odlučeno da je bolje i pravičnije rješenje da Skupština utvrđuje visinu upisnine za svaku kalendarsku godinu posebno, imajući u vidu aktuelna kretanja na tržištu i stanje okončanih sistemskih projekata;
- da je nakon usvojenog Elaborata: "Hodogram aktivnosti za pristup MGA",
Skupština dana 25.01.2018.g. donijela Odluku o izmjenama i dopunama Statuta, kojom su modificirani pojedini ili uvedeni novi instituti finansiranja, među kojima i novi institut upisnine na ime ranije okončanih sistemskih projekata, čiji rezultati se odnose i na nove članice koje nisu učestvovale u njihovom finansiranju (čl. 7.4. i 8.7a. Statuta), jednokratno u visini koju utvrđuje Skupština, a sve u skladu sa odredbama Pravilnika o finansiranju. Ministarstvo pravde BiH je izvršilo upis promjena Statuta dana 23.02.2018. g. Izmjene Pravilnika o finansiranju Biroa, kojima je usvojeno rješenje (član 2a.) da Skupština utvrđuje visinu upisnine posebno za svaku kalendarsku godinu, vršene su u periodu od marta do juna 2018. g. a konačno usvojene dana 27.06.2018. godine. Tek nakon tog datuma tada su stečene pretpostavke da stručne službe Biroa zelene karte izvrše analizu okončanih sistemskih projekata kao objektivnog kriterija za utvrđivanje prijedloga upisnine, Upravni odbor Biroa utvrdi prijedlog, a Skupština Biroa donese odluku o visini upisnine za tu godinu;
- Da
Biro zelene karte ne učestvuje niti na jednom tržištu proizvoda jer a) ne postoji tržište usluga izdavanja međunarodne potvrde o osiguranju i b) silazno tržište osiguranja od autoodgovornosti isključivo je tržište osiguravajućih društava u Bosni i Hercegovini. To je ekskluzivno tržište osiguravajućih društava za koje odobrenje dobivaju od nadležnih entitetskih Agencija (Agencije za osiguranje RS i Agencije za nadzor osiguranja FBiH). U konkretnom slučaju može se raditi jedino o silaznom tržištu osiguranja od autoodgovornosti na kojem posluju sva osiguranja koja su licencirana za osiguranje od autoodgovornosti od nadležnog regulatora;
- Da se kod utvrđivanja relevantnog tržišta mora prije svega krenuti od tržišta na kojem posluje Podnosilac zahtjeva i na kojem posluju njegovi konkurenti jer samo na tom tržištu Podnosilac zahtjeva može eventualno trpjeti negativne posljedice zloupotrebe dominantnog položaja čime je, kako to navodi doveden u neravnopravan i nepovoljan konkurentski položaj. U konkretnom slučaju može se raditi jedino o silaznom tržištu osiguranja od auotoodgovornosti na kojem posluju sva osiguranja koja su licencirana za osiguranje od auotoodgovornosti od nadležnog regulatora;
- Da što se tiče relevantnog geografskog tržišta, je jasno da Biro posluje na cijeloj teritoriji BiH jer je osnovan za cijelu teritoriju BiH a jasno je i da je osnovan od strane članica (uključujući i Premium osiguranje a.d.) koje posluju na cijeloj teritoriji BiH i to onih koje imaju odobrenje za obavljanje poslova osiguranja od odgovornosti za motorna vozila kao i to da garantuje za sve štete nastale na cijeloj teritoriji BiH. Ali onda kad dovedemo relevantno geografsko tržište u kontekst tržišta proizvoda i usluga legitimno se nameće pitanje koju uslugu možete pružati, odnosno koju djelatnost može osiguravajuće društvo obavljati na teritoriji npr. samo jednog BiH entiteta jer ako se ne bavite poslovima osiguranja od odgovornosti motornih vozila, kako navodi i sam Podnosilac zahtjeva, niste oupšte uvjetovani članstvom u Birou zelene karte;
-
Da je jasno da na relevantnom geografskom tržištu Biro nema stvarnih konkurenata jer se radi o nacionalnom Birou koji jedini djeluje za i u ime BiH u okviru svojih nadležnosti, i da se konkurencija odvija na potpuno drugom nivou. Biro zelene karte u suštini ne može bez tih konkurenata opstati jer efikasna konkurencija i tržišna utakmica na silaznom tržištu je garant opstanka Biroa zelene karte pa je jasno da Biro, kao takav, u suštini ne ograničava, već naprotiv potiče efikasnu konkurenciju;
- Da ako se promatra relevantno tržište jednostavno se može zaključiti da Biro zelene karte opstaje upravo na principima suprotnim ekskluzivitetu već na principima solidarnosti, uzajamnosti i pravičnosti a kao takav Biro ni na koji način nije u stanju ograničiti ili spriječiti efikasnu konkurenciju na relevantnom tržištu;
- Da nije sporno da je Biro zelene karte (odnosno njegov pravni prednik Biro osiguranja Bosne i Hercegovine)
kao uslov za prijem u Sistem zelene karte morao da plati sve stare štete koje su u inostranstvu prouzrokovala vozila registrovana u BiH, a što se u suštini svodi na štete koje su prouzrokovala u prijeratnom i ratnom periodu vozila registrovana u nekadašnjoj SR BiH, a nisu plaćene zbog raspada SFRJ i prestanka postojanja nacionalnog Biroa osiguranja SFRJ. Glavnina tih šteta je plaćena 1997. godine, kao
conditio sine qua non, odnosno uslov bez kojeg se nije moglo razmatrati članstvo a koji je postavljen od Savjeta ureda iz Brisela, kako bi se BiH mogla priključiti Sistemu zelene karte. Do donošenja odluke o utvrđivanju visine upisnine na ime starih šteta članice Biroa su platile ukupno (..)*
5 KM. Kako je prethodno rečeno,
radi se o iznosu za stare štete po tablicama SR BiH koje nisu plaćene zbog raspada SFRJ, a čiji se titular nije mogao utvrditi. Ukupan iznos "starih" šteta koje su se morale platiti je bio znatno veći.
Stare štete čiji se titular mogao utvrditi platili su ti titulari (Sarajevo osiguranja, Croatia osiguranje i dr.) i takve štete nisu tretirane kao sistemski projekti. Zbog toga je neosnovan navod da je "stare štete" trebalo prvo alocirati na društva koja su u tom periodu poslovala;
- Da su troškove za
stare štete podjednako snosile sve tadašnje članice Biroa, a kako se radi o štetama za koje se ne može utvrditi nosilac obaveza (društvo koje je u obavezi),
donesena je odluka da stare štete snose članice Biroa linearno i solidarno, bez obzira kada su osnovane i kada su pružale uslugu osiguranja. Razlog za donošenje takve odluke je bio jednostavan, logičan i identičan razlogu za uvođenje instituta upisnine. Iako se radi o štetama koje su nastale čak i prije samog osnivanja Biroa,
članstva u međunarodnim organizacija i prava na izdavanje zelene karte ne bi bilo uopće - a to je teret koji treba biti jednako raspoređen na članice Biroa baš kao i teret svih ostalih projekata koje su osigurale nastavak članstva u Savjetu ureda. Naime, jasno je da bez plaćanja između ostalog i starih šteta kao najznačajnijeg sistemskog projekta (koji su finansirale podjednako članice Biroa), ne bi bilo moguće da BiH postane ravnopravnom članicom Savjeta ureda, a bez toga vozila iz BiH se ne bi mogla slobodno kretati preko granice, niti ulaziti u zemlje Sistema zelene karte. Kako je to neophodan uslov uopšteno govoreći za postojanje Biroa, kao i za slobodu kretanja ljudi, roba i usluga, sva društva za osiguranje koja se bave poslovima obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti su bila u obavezi da na određeni način učestvuju u plaćanju istih. Napominjemo da je isti uslov bio za sve države nastale disolucijom SFRJ (Slovenija, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Crna Gora), odnosno ne radi se o uslovu koji je definisan samo za BiH, nego o pravilu međunarodnog privatnog prava, koji je morao biti ispoštovan u cijelosti. O konačnici radilo se o uslovu bez čijeg ispunjavanja ni Premium osiguranje kao članica Biroa zelene karte BiH sada ne bi mogla poslovati u Sistemu zelene karte. Naime, da nije bilo urednog izmirivanja "starih šteta" niti bi Premium osiguranje moglo biti dijelom Sistema zelene karte, niti bi se njegovi osiguranici mogli kretati slobodno van granica BiH. Bez ikakve dileme, plaćanje starih šteta, kao jedan između ostalih projekata, predstavlja okončani sistemski projekat Biroa čiji rezultati se danas odnose na sve članice i na Premium osiguranje koje nije učestvovalo u njegovom finansiranju, pri čemu su sve članice
a koje u vrijeme nastanka "starih šteta" također nisu postojale učestvovale ravnopravno u izmirenju ove obaveze Biroa;
- Da Odluku o visini upisnine donosi Skupština udruženja Biroa zelene karte a koju čine sve članice Biroa sa jednakim pravom glasa. Skupština nije operativni organ (nadležna je za izmjene Statuta, usvajanje programa rada i izvještaja, imenovanja Upravnog odbora i direktora i sl.) i ista se ne sastaje tako često (najčešće 2 puta godišnje; po Statutu minimalno jednom godišnje). Uz sve to, izmjene Pravilnika o finansiranju kao i osnivanje novog društva za osiguranje desilo se u periodu godišnjih odmora, kada se organi uprave ne sastaju, tako da je donošenje odluke o visini upisnine bilo planirano za redovnu jesenju sjednicu Skupštine. Odluka o visini upisnine je, nakon odgađanja radi razmatranja molbe i prijedloga Premium osiguranja o njenom smanjenju, donesena 09.10.2018. godine. Bez obzira na sve, odluka je donesena blagovremeno i u skladu sa Statutom i Pravilnikom, a sve kako bi i Premium osiguranje moglo biti primljeno u članstvo blagovremeno, u okviru rokova propisanih aktima Biroa. Na poštovanje rokova ukazuje i činjenica da je u skladu sa članom 6. Pravilnika o postupku i uslovima za prijem u članstvo propisano da se dokaz o uplati, između ostalog, i sredstava za upisninu i finansiranje rada Biroa zelene karte BiH, dostavlja naknadno, odnosno
nakon što Upravni odbor dostavi osiguravajućem društvu obavijest o visini sredstava koje je potrebno uplatiti za upisninu i u fondove, odnosno stručne službe Biroa izvrše obračun visine učešća u troškovima finansiranja. Dakle opet naglašavamo da je prilikom donošenja odluke o osnivanju Osiguravajućeg društva kao i u trenutku podnošenja zahtjeva za učlanjenje u Biro zelene karte, Premium osiguranju je bilo potpuno jasno da mora platiti upisninu kao i koji je proces njenog utvrđivanja. Primjena različitih uslova za istu ili sličnu vrstu poslova s ostalim stranama bi eventualno postojala da je nakon uvođenja upisnine primljeno nekoliko novih članova u Biro zelene karte pa je nekom od tih novih članova Biro (bez postojanja bilo kakvih objektivnih kriterija) naplatio upisnina npr. 20.000 KM, nekom 100.000 KM, a Premium osiguranju 200.000 KM. Činjenica da je nakon uvođenja instituta upisnine Premium osiguranje prvi novi član koji se obratio za članstvo u Biro zelene karte po tumačenju Podnosica zahtjeva predstavlja u suštini povredu
per se!? Premium osiguranje nejednako postupanje Biroa prema članicama obrazlaže činjenicom da raniji članovi nisu morali platiti upisninu pa su isti navodno time stavljeni u povoljniji položaj u odnosu na sve ostale!? Podnosilac zahtjeva tako u nastojanju da stvori privid zloupotrebe u tački 4. na 11. strani navodi "
ostala osiguravajuća društva uopšte nisu morala da plate upisninu prilikom njihovog učlanjenja u Biro zelene karte (dakle plaćanje upisnine kao novi uslov postavljen Podnosiocu zahtjeva nije postavljen niti jednom drugom osiguravajućem društvu)". Nije tačno da ovakav uslov nije postavljen niti "jednom drugom osiguravajućem društvu". Ovaj uslov je postavljen svim novim članicama;
- da a) Biro zelene karte nije konkurent Podnosiocu zahtjeva i da b) niti jednog trenutka Biro nije odbio pristup ili da posluje sa Premium osiguranjem ili ga primi u svoje članstvo niti je nametnuo uslove koji su za istog bili nerealni ili nemogući za ispuniti. Naprotiv,
Biro zelene karte ima interes da ima što više članica. Činjenica da je Premium osiguranje planiralo da će upisnina iznositi 50.000 KM, a da je ista iznosila 200.000, jedino može ukazivati na neadekvatan menadžment i planiranje i ništa više jer odsustvo brzine da izvrši dokapitalizaciju nema veze sa Biroom koji je sve svoje aktivnosti završio u najkraćem mogućem roku;
- da je Biro zelene karte opstao zahvaljujući implementaciji sistemskih projekata i kontinuiranim ulaganjem članica u njihovu implementaciju. Kroz sve sistemske projekte pa uključujući i "stare štete" Biro, odnosno njegove članice su danas u mogućnosti ravnopravno učestvovati u sistemu zelene karte i "Savjetu ureda". U tom kontekstu ponovo ukazujemo i na činjenicu da se ne radi o naknadi za pristup Birou te da puni naziv instituta upisnine propisan Statutom i Pravilnikom o finansiranju Biroa glasi:
"Upisnina na ime ranije okončanih sistemskih projekata, čiji rezultati se odnose i na nove članice koje nisu učestvovale u njihovom finansiranju";
- da izmjene Pravilnika o finansiranju Biroa su izvršene na sjednici Upravnog odbora od 27.06.2018.g. u kojim je članom 2a. stav 2. propisano da je nova članica dužna izvršiti uplatu upisnine, jednokratno u visini koju utvrđuje Skupština za svaku kalendarsku godinu,
a da će se ta sredstva koristiti za finansiranje posebno definisanih budućih sistemskih projekata u Birou,
o čemu odlučuju Skupština i Upravni odbor, u skladu sa svojim nadležnostima. Dakle
razlog za uvođenje upisnine u kontekstu "starih šteta" jesu svi okončani sistemski projekti čije rezultate uživaju svi članovi pa i Premium osiguranje, a
namjena nije, kako to Premium osiguranje nastoji da prikaže, izmirenje "starih šteta" na teret Premium osiguranja. Namjena je "
finansiranje posebno definisanih budućih sistemskih projekata u Birou", o čijem utrošku će u konačnici i Premium osiguranje odlučivati kroz učestvovanje u organima Biroa zelene karte;
- da u odnosu na obavezu Biroa garanta, u skladu sa potpisanim međunarodnim sporazumom tzv. Kretski sporazum, kao i statutarnim obavezama po osnovu članstva u Savjetu biroa, pitanje članstva je u direktnoj vezi sa obezbjeđenjem sredstava kojom se realizuje uloga Biroa garanta. U tom smislu, želimo Vijeću skrenuti pažnju i na odredbe opštih akata Biroa koje su vezane za troškove Biroa i po drugim osnovama kao i na princip solidarnosti koji je temeljni princip funkcioniranja Biroa. Član 7.1. Statuta "
Članstvo u Udruženju je ograničeno na osiguravajuća društva sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, koja se bave obaveznim osiguranjem od autoodgovornosti za štete pričinjene trećim licima, i koja mogu postati članovi Udruženja ukoliko prihvate odredbe ovoga Statuta. Sva takva osiguravajuća društva imaju pravo pridružiti se Udruženju i odgovorna su za finansijske obaveze članica za koje posreduje Udruženje, prema nacionalnim biroima drugih zemalja uključenih u sistem zelene karte u skladu sa odredbama Kretskog sporazuma." Po ovom osnovu, Biro zelene karte BiH odnosno njegove članice su morala blagovremeno, unutar rokova propisanih Kretskim sporazumom ( 2 odnosno 1 mjesec), osigurati i platiti za 11 društava koja su likvidirana (uslijed oduzimanja odobrenja za rad nadležnog regulatora) za osiguranje iznos od (..)*
6 KM. Dakle, Članice su pored učešća u finansiranju operativnih troškova, nabavci opreme i sredstava potrebnih za rad Biroa, u periodu 2008.-2017. godina učestvovale i u formiranju prednje opisanih sredstava, a onda u konačnici i u participiranju otpisa potraživanja po štetama iz Fonda za naknadu šteta u iznosu
KM (..)*. Pored gore navedenih sredstava, članice su učestvovale i u plaćanju šteta za društva u stečaju i likvidaciji i po štetama po falsifikovanim zelenim kartama. Na dan 31.12.2017. godine ovaj trošak je ukupno iznosio
KM (..)*. U cilju izdvajanja operativnih troškova koji su se odnosili na uspostavljanje Informacionog centra i baza podataka u Birou zelene karte u skladu sa zahtjevima IV Direktive, članice su u periodu 2003- 2017 godina izdvojile ukupno
KM (..)*;
- Da u toku postupka prijema u članstvo institut upisnine nije bio sporan za Premium osiguranje, i isti su tražili da se visina upisnine reducira na 50.000 KM!? Isto tako,
u predmetnom zahtjevu za pokretanje postupka Premium osiguranje osporava način obračuna najskupljeg od okončanih sistemskih projekata i iznosi svoju viziju kako je isti trebao biti obračunat i kako se visina upisnine trebala utvrditi. Iz navedenog jasno proizlazi da za Premium osiguranje nije bio suštinski sporan institut upisnine koji kao takav postoji u svim zemljama okruženja Hrvatska, Srbija, Crna Gora i dr. Za Podnosioca zahtjeva je sporna odluka o visini upisnine koju i nazivaju "abnormalno visokom". Očigledno je da Premium osiguranje ne bi pokrenulo ovaj postupak Zahtjevom da je visina upisnine utvrđena u iznosu koji su predlagali i koji je za njih bio prihvatljiv, što analogijom tumačenja podnesenog zahtjeva jasno ukazuje da se radi o neosnovanom zahtjevu. Očigledno je da u tom slučaju ne bi bio problem što raniji članovi Biroa nisu morali platiti upisninu kao što ne bi bilo problem što su raniji članovi Biro zelene karte svojim doprinosima uspjeli održati u životu, osigurati kontinuitet njegovog članstvo u Savjetu ureda i unaprijediti ga na način da pravovremeno ispunjava svoje međunarodne obaveze, ravnopravno učestvuje u projektima Savjeta ureda kao što su MGA Projekat za koji su Biro, odnosno njegove članice, izdvojili značajan iznos sredstava i uložile značajan napor što je vidljivo iz samog "Elaborata: Hodograma aktivnosti za pristup MGA";
- Da Biro zelene karte BiH posebno ukazuje na puni naziv instituta upisnine propisanog Statutom i Pravilnikom o finansiranju Biroa koji glasi:
"Upisnina na ime ranije okončanih sistemskih projekata, čiji rezultati se odnose i na nove članice koje nisu učestvovale u njihovom finansiranju". Dakle, ne radi se o klasičnoj upisnini vezanoj za postupak učlanjenja, već o doprinosu nove članice za okončane sistemske projekte koji i njoj koriste, a u čijem finansiranju nije učestvovala jer u to vrijeme nije bila član. Sve postojeće članice Biroa su kroz obavezu finansiranja Biroa učestvovale u finansiranju i tih okončanih sistemskih projekata u toku njihove implementacije, tako da iako nisu plaćali naknadu na ime upisnine, postojeće članice su praktično platile ono na šta se upisnina odnosi;
- Da čak i ako bi uzeli u obzir specifični status Biroa zelene karte kao neprofitne organizacije, koja realno ne učestvuje na uzlaznom tržištu zbog svoje specifične uloge, postavlja se pitanje motiva da Biro zelene karte bilo koju od svojih članica dovodi u neravnopravan položaj jer a) nisu konkurenti i b) od članstva Premium osiguranja (kao i od ostalih članova Biroa) Biro funkcionira, odnosno izvršava svoje obaveze i normalno funkcionira.
Dakle, jedini i isključivi interes Biroa je nesmetano funkcionisanje što jedino može osigurati kroz što veći broj članova i njihovo uspješno poslovanje;
- Da su netačni navodi Podnosioca zahtjev da je Biro zelene karte prouzrokovao bilo kakvo kašnjenje u postupku prijema u članstvo Biroa zelene karte;
- Da nije tačan ni navod iz zahtjeva da je Upravni odbor donio preporuku prema Skupštini o visini upisnine nakon što je komisija za prijem izvršila obradu zahtjeva i predložila da se izvrši prijem Premium osiguranja u članstvo. Komisija je obilazak poslovnog sjedišta Premium osiguranja izvršila dana 18.09.2018.g. i isti dan podnijela izvještaj sa preporukom o prijemu Upravnom odboru. Upravni odbor je 17.09.2018.g., dakle dan ranije, održao sjednicu na kojoj je utvrđen prijedlog visine upisnine, što je i navedeno u zahtjevu za pokretanje postupka, ali sa pogrešnom konstatacijom da se to desilo nakon izvještaja komisije;
- Da je pred Općinskim sudom u Sarajevu u predmetu broj 65 0 Ps 744973 18 Ps prvostepeno okončan parnični postupak po tužbi "Premium Invest osiguranja" a.d. (sada Premium osiguranje a.d.) protiv Biroa zelene karte BiH u kojem se pod obrazloženjem počinjene diskriminacije prilikom upisa traži poništenje odluke Skupštine o visini upisnine, poništenje dijela Odluke Upravnog odbora o prijemu u članstvo Biroa u dijelu koji se odnosi na obavezu plaćanja upisnine, kao i naknadu štete u iznosu od 200.000 KM - povrat uplaćene upisnine sa zateznim kamatama. Tužbom se ujedno osporava i odredba Statuta Biroa zelene karte BiH (čl.8.7a.) kojom je propisana obaveza plaćanja upisnine. Postupak se nalazi u fazi žalbe Premium osiguranja izjavljene protiv prvostepene presude od 13.09.2019. g.
kojom je tužbeni zahtjev Premium osiguranja u cijelosti odbijen kao neosnovan.
4. Usmena rasprava
Budući da se radi o postupku sa strankama sa suprotnim interesima, Konkurencijsko vijeće je zakazalo usmenu raspravu, u skladu sa članom 39. Zakona, dana 22.9.2020. godine (poziv dostavljen aktom broj UP-02-26-2-039-16/19 i broj UP-02-26-2-039-17/19 od dana 15.9.2020. godine).
Usmena rasprava održana je u sjedištu Konkurencijskog vijeća uz prisustvo advokata Seada Miljkovića, punomoćenika Udruženja Biro zelene karte, direktorice Udruženja Biro zelene karte Samire Zijadić te predstavnika privrednog subjekta Premium osiguranja, Nataše Krejić, Nataše Škrbić kao punomoćnika i direktora Bojana Burazora i zaposlenika Milana Stojića.
Na usmenenoj raspravi stranke su se izjasnile da ostaju kod svojih dosadašnjih iskaza i dokaza s tim da je svaka strana priložila i dodatnu dokumentaciju kojom potvrđuju svoje tvrdnje (Zapisnik broj: UP-02-26-2-039-18/19 od dana 22.9.2020. gоdinе).
5. Relevantno tržište
U skladu sa članom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda koji su predmet obavljanja djelatnosti privrednih subjekata na određenom geografskom području.
Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta u proizvodnom smislu, relevantno tržište obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu naročito njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene.
Prema odredbi člana 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu obuhvata cijelu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuje od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima.
Član 4. stav (1) tačka 11. Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju Republike Srpske i član 2. stav (1) tačka 4. Zakona od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti Federacije Bosne i Hercegovine, ukazuje da svako društvo za osiguranje od autoodgovornosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine mora biti član Udruženja Biroa zelene karte da bi uopšte mogao pružati uslugu izdavanja zelene karte krajnjim korisnicima.
Obzirom da je Udruženje Biro zelene karte jedino ovlašteno da izdaje zelene karte na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i ne postoji mogućnost da to radi bilo koje drugo udruženje ili privredni subjekt u Bosni i Hercegovini, kao relevantno tržište utvrđuje se tržište izdavanja međunarodne potvrde o osiguranju (zelene karte).
Slijedom navedenog, relevantno tržište predmetnog postupka je tržište izdavanja međunarodne potvrde o osiguranju (zelene karte) na teritoriji države Bosne i Hercegovine.
6. Utvrđeno činjenično stanje
Nakon sveobuhvatne analize dostavljene dokumentacije tokom predmetnog postupka Konkurencijsko vijeće je utvrdilo slijedeće činjenično stanje:
- Da je
privredni subjekt Premium osiguranje uredno registrovan kod Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci pod brojem (..)*
7 Rješenjem od dana
27.08.2018. godine kao pravno lice za neposredno obavljanje poslova osiguranja;
- Da je
Uduženje Biro zelene karte u Bosni Hercegovini uredno registrovano pod brojem: (..)*, Knjiga I Registra od
25.04.2003. godine u registar Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine;
- Da je uvidom u
Statut Udruženja Biro zelene karte (prečišćeni tekst) od 25.01.2018. godine, utvrđeno da su upravna tijela udruženja: Skupština, Upravni odbor, Direktor i zamjenici direktora, dok je članom 10.1 definisano da je Skupština najvažniji organ upravljanja u udruženju. Odredbama člana 10.2 Statuta propisano je da svako osiguravajuće društvo koje ima članstvo u udruženju imenuje po jednog člana Skupštine i njegovog zamjenika;
- Da je
Rješenjem Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine broj UP09-07-1-311/18 od 23.02.2018. godine, u zakonom propisanoj proceduri u skladu sa Statutom i ostalim normativnim aktima
provedena procedura izmjena i dopuna Statuta, kao i da je Statutom propisanom procedurom
proveden postupak određivanja upisnine kao obaveze za nove članove Biroa zelene karte u Bosni i Hercegovini;
- Da je odluka o obavezi uplate upisnine donesena u skladu sa odredbama člana 15. stav (1) Zakona o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da
udruženje može utvrditi svoje kriterije za prijem u članstvo, te da kriteriji za prijem u članstvo podliježu samo ograničenjima u smislu zabrane diskriminacije koja je utvrđena Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine;
- Da je
Podnosilac zahtjeva dana 28.08.2018. godine uputio Zahtjev broj 08-53-18/18 Udruženju Biro zelene karte
za članstvo u Udruženju Biro zelene karte;
- Da je dana
17.09.2018. godine Upravni odbor Biroa u skladu sa Statutom i Pravilnikom o finansiranju razmatrao informaciju o okončanim sistemskim projektima u Birou, te na osnovu analize istih vrijednosti okončanih sistemskih projekata
utvrdio Preporuku broj 04-01-2-3035-13/18 od dana 17.09.2018. godine prema Skupštini Biroa
o visini upisnine za 2018.g. i 2019.g. u iznosu 200.000 KM;
- Da je dana
18.09.2018.g. Komisija za prijem Biroa a po zahtjevu privrednog subjekta Premium osiguranja obišla poslovno sjedište društva za osiguranje i isti dan sačinila izvještaj prema Upravnom odboru Biroa u kojem je konstatovala da društvo ispunjava formalne uslove za članstvo (uz napomenu da se uslov uplate novčanih obaveza ispunjava naknadno), te
preporučila da Upravni odbor donese odluku o prijemu u članstvo;
- Da je uvidom u
Zapisnik sa 50. sjednice Skupštine Biroa zelene karte od 27.09.2018. godine,
Skupština Biroa razmatrala prijedlog odluke Upravnog odbora o visini upisnine, a kojoj su prisustvovali i predstavnici privrednog subjekta Premium osiguranje sa molbom da se obrate Skupštini, kojom prilikom su tražili smanjenje predloženog iznosa, tj. predložili Skupštini da visina upisnine bude 50.000 KM. Nakon prijedloga Premium osiguranja,
Upravni odbor, nakon drugog razmatranja, je ostao pri ranijoj odluci i dana 03.10.2018. godine donio Odluku u skladu sa kojom je ponovio raniji prijedlog prema Skupštini da visina upisnine iznosi 200.000 KM sa dodatnim obrazloženjem (
Odluka broj 01/12-02-1-3586-3/18 od dana 03.10.2018. godine)
-
Skupština Biroa je prihvatila obrazloženi prijedlog Upravnog odbora da ostaje kod prethodno date preporuke o visini upisnine,
i dana 09.10.2018. godine donijela Odluku o visini upisnine za 2018. i 2019. godinu broj 04/07-02-1-3638-4/18, u iznosu od 200.000 KM;
- Da je
Upravni odbor dana 15.10.2018.godine donio Odluku o prijemu u članstvo (Odluka broj 01/12-02-1-3786-3/18), a
privredni subjekt Premium osiguranje je na osnovu obaveze utvrđene odlukom o prijemu dana
17.10.2018.godine izvršilo obavezu uplate upisnine.
7. Ocjena dokaza
Nakon sagledavanja svih relevantnih činjenica i dokaza stranaka u postupku, Konkurencijsko vijeće je odlučilo kako slijedi:
7.1. Udruženje Biro zelene karte - privredni subjekt konkurencijskog prava
Pojam privrednog subjekta, koji se u smislu Zakona razlikuje od pojma privrednog subjekta u drugim propisima, je definiran članom 2. Zakona kojim je utvrđeno da su privredni subjekti u smislu Zakona:
a) privredna društva, preduzeća i preduzetnici i njihova udruženja bez obzira na oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište,
b) organi državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utiču na tržište,
c) ostala fizička i pravna lica koja neposredno ili posredno, stalno, povremeno ili jednokratno učestvuju na tržištu, bez obzira na pravni status, na oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište, kao što su udruženja, sportske organizacije, ustanove, zadruge, nosioci prava intelektualnog vlasništva.
U skladu sa naprijed navedenim, nesporno je utvrđeno da je Udruženje Biro zelene karte privredni subjekt u smislu člana 2. Zakona, jer svojim djelovanjem utiče na relevantno tržište te se na isti primjenjuju i sve relevantne odredbe Zakona o konkurenciji.
7.2. Dominantan položaj
Član 9. stav (2) Zakona, propisuje da se pretpostavlja, da jedan privredni subjekt ima dominantan položaj na tržištu roba i /ili usluga, ako na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine ima tržišni udio veći od 40,0%.
Član 2. Odluke o definisanju kategorije dominantnog položaja ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10) dalje razrađuje pojam dominantnog položaja te određuje da privredni subjekat na relevantnom tržištu proizvoda ili usluga ima dominantan položaj, kada se zbog svoje tržišne snage može ponašati i djelovati u značajnoj mjeri nezavisno od stvarnih ili mogućih konkurenata, kupaca, potrošača ili dobavljača, i na taj način ograničava ili sprječava efikasnu konkurenciju.
Članom 4. stav (1) tačka 11. Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju Republike Srpske i članom 2. stav (1) tačka 4. Zakona od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti Federacije Bosne i Hercegovine, utvrđeno je da svako društvo za osiguranje od autoodgovornosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine mora biti član Udruženja Biroa zelene karte da bi uopšte mogao pružati uslugu izdavanja zelene karte krajnjim korisnicima.
Biro zelene karte ne učestvuje niti na jednom tržištu proizvoda jer a) ne postoji tržište usluga izdavanja međunarodne potvrde o osiguranju i b) silazno tržište osiguranja od autoodgovornosti isključivo je tržište osiguravajućih društava u Bosni i Hercegovini. To je ekskluzivno tržište osiguravajućih društava za koje odobrenje dobivaju od nadležnih entitetskih Agencija (Agencije za osiguranje RS i Agencije za nadzor osiguranja FBiH). U konkretnom slučaju može se raditi jedino o silaznom tržištu osiguranja od autoodgovornosti na kojem posluju sva osiguranja koja su licencirana za osiguranje od autoodgovornosti od nadležnog regulatora, ističe se u odgovoru punomoćenika Biroa zelene karte.
Međutim, imajući u vidu odredbe svih navednih zakonskih regulativa, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da Udruženje Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini, nedvojbeno ima dominantni položaj u skladu sa članom 9. stav (2) Zakona o konkurenciji obzirom da je kao takvo jedino ovlašteno da izdaje međunarodne potvrde o osiguranju (zelene karte) svim osiguravajućim društvima, odnosno privrednim subjektima koji se bave djelatnošću osiguranja od autoodgovornosti na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Dakle, prema navedenim i relevantnim zakonskim odredbama, Udruženje Biro zelene karte određen je kao jedina profesionalna organizacija društava za osiguranje u Bosni i Hercegovini koja uvođenjem jednostarnih akata udruženja može uzrokovati eventualno štetne posljedice na tržištu.
7.3. Utvrđivanje zloupotrebe dominantnog položaja
Daljim tokom postupka, utvrdivši naprijed navedeno, Konkurencijsko vijeće je utvrđivalo postojanje zabranjenog konkurentskog ponašanja u smislu eventualne zloupotrebe dominantnog položaja Udruženja Biroa zelene karte s obzirom na činjenicu da
postojanje dominantnog položaja samo po sebi ne predstavlja povredu Zakona o konkurenciji i kao takav nije zabranjen u smislu člana 4. stav (1) Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja.
U bilo kojem zahtjevu za primjenu važećih odredbi o konkurenciji iz Zakona, teret dokazivanja je na stranci koja je podnijela zahtjev za pokretanje postupka u smislu člana 36. stav (1) Zakona, te je Konkurencijsko vijeće uzelo u obzir obavezu i trud Podnosioca zahtjeva da u svim svojim podnescima i dokazima pokuša osporiti zakonsko pravo Udruženja Biro zelene karte na uvođenje instituta upisnine kao i utvrđeni iznos iste, čime je nastojao dokazati svoje dovođenje u neravnopravan i nepovoljan konkurentski položaj od strane Udruženja Biroa zelene karte odnosno, zloupotrebu utvrđenog dominantnog položaja.
Pravni osnov Podnosioca zahtjeva za pokretanje ovog postupka u smislu člana 10. stav (1) tačka c) Zakona, bili su navodi Podnosioca zahtjeva kako je Biro zelene karte, putem Skupštine kao svog organa, donošenjem Odluke o visini upisnine broj 04/07-02-1-3638-4/18 od 10.10.2018. godine postupio suprotno Zakonu o konkurenciji, zloupotrijebio svoj dominantni položaj na tržištu BiH tako što je primijenio različite uslove za istu ili sličnu vrstu poslova s ostalim stranama, čime je Podnosioca zahtjeva doveo u neravnopravan i nepovoljan konkurentski položaj u odnosu na članice Biroa zelene karte koje su u članstvo stupile prije Podnosioca Zahtjeva.
Konkurencijsko vijeće gore pomenute navode smatra neosnovanim u cjelosti i zaključuje slijedeće:
7.3.1. Upisnina = MGA sporazum
Institut upisnine za sve nove članice Biroa zelene karte BiH uveden je u januaru 2018.g. nakon što je u toku 2017.g. izvršena analiza i urađen elaborat o pridruživanju za Bosnu i Hercegovinu vrlo značajnom tzv. MGA sporazumu (Multilateralni garantni sporazum).
MGA sporazum je sporazum između nacionalnih biroa zelene karte zemalja članica "Evropskog ekonomskog prostor" - EEA (28 članica EU + Island, Norveška i Lihtenštajn) zaključen u Madridu 15.03.1991. godine, na osnovu kojeg se ukida obaveza posjedovanja i kontrole zelene karte, dok se garancija biroa pruža na osnovu pretpostavljenog osiguravajućeg pokrića po principu "uobičajenog stacioniranja vozila". Biroi ostalih zemalja Sistema zelene karte su imali mogućnost da pristupe tom sporazumu.
Kriterije za pristup MGA za države Sistema zelene karte koje nisu članice EEA, usvojila je Generalna Skupština Savjeta Biroa na svojoj 50. sjednici 2016. godine.
U skladu s tim, na nivou Bosne i Hercegovine uspostavljena je Pravno-regulaciona komisija Biroa čiji je zadatak bio da sačini hodogram aktivnosti za potpisivanje sporazuma od strane Biroa zelene karte u BiH što znači da bi se Bosna i Hercegovina priključila klubu zemalja između kojih nema obaveze posjedovanja i kontrole zelene karte prilikom saobraćanja u inostranstvu.
U okviru tog projekta analizirani su propisani kriteriji Savjeta ureda usvojeni na Generalnoj Skupštini Savjeta Biroa održanoj 2016. godine u Tallinu - Estonija a koje treba ispunjavati nacionalni Biro zemlje koja želi pristupiti MGA.
Najvažniji kriterij koji je nacionalni Biro Bosne i Hercegovine morao ispuniti jeste: "Opšte finansijsko, strukturalno i kvalitativno stanje Biroa". U cilju ispunjavanja navedenog kriterija, Udruženje Biro zelene karte analiziralo je načine dodatnog izvora finansiranja.
U cilju komparacije i mogućeg preuzimanja dobre poslovne prakse, pribavljena je informacija o načinu finansiranja nacionalnih Biroa zemalja okruženja, prvenstveno Srbije koja je već u sistemu MGA i Hrvatske koja je članica EU. Prikupljanjem informacija iz zemalja u regionu utvrdili su da većina nacionalnih biroa susjednih zemalja ima institut upisnine na ime okončanih sistemskih projekata a radi se o upisnini na ime sistemskih projekata čije je finansiranje zaokruženo i čiji rezultati i benefiti od završetka istih se odnose kako na trenutne, tako i na sve buduće članove koji u momentu realizacije projekta nisu bili članovi Biroa i nisu učestvovali u finansiranju tih sistemskih projekata.
Dakle, po pitanju kriterija br.1 za pristup MGA (Opšte finansijsko, strukturalno i kvalitativno stanje Biroa) Pravno - regulaciona komisija zaključila je da je postojeći model finansiranja Biroa zadovoljavajući sa aspekta poslovanja u režimu ZK (izuzev što postoje formalini i praktični razlozi za povećanje visine sredstava Rezervnog fonda). Međutim, za ulazak u režim MGA, potrebno je unaprijediti modalitete finansiranja Biroa, prvenstveno zbog očuvanja likvidnosti od neurednog ispunjavanja obaveza članica prema Birou i izvršavanja garancija Biroa za štete koje u inostranstvu prouzrokuju neosigurana vozila iz BiH, zbog čega je Komisija predložila sljedeća rješenja: 1. Uvođenje upisnine za sva nova osiguravajuća društva na ime učešća u već okončanim projektima Biroa, čiji se efekti reflektuju i na novu članicu; 2. Proširenje nadležnosti Fonda za naknadu šteta za štete koje u inostranstvu (Sistemu ZK - režim MGA) nastanu upotrebom neosiguranih vozila običajeno stacioniranim u BiH; 3. Povećanje ukupne visine sredstava Rezervnog fonda, u skladu sa načelima aktuarske struke, a na osnovu postojećih formalnih razloga i praktičnih potreba; 4. Primjena mjera prema članicama koje neuredno budu ispunjavale obaveze prema Birou (depozit, ograničenje i suspenzija upravljačkih prava); 5. Razmotriti i druge potencijalne modalitete finansiranja (u komparaciji sa rješenjima iz zemalja okruženja) u cilju nesmetanog poslovanja Biroa u režimu MGA.
Navedene zaključke Komisija je donijela u novembru 2017. godine, dakle skoro godinu dana prije osnivanja Podnosioca zahtjeva.
Plaćanje starih šteta, kao jedan od završenih projekata Udruženja Biroa zelene karte, predstavlja okončani sistemski projekat čiji se rezultati danas odnose na sve članice pa i na privredni subjekt Premium osiguranje koje nije učestvovalo u njegovom finansiranju, pri čemu su sve članice, a koje u vrijeme nastanka "starih šteta" također nisu postojale, učestvovale ravnopravno u izmirenju ove obaveze Biroa zelene karte BiH. Iz navedenog se može zaključiti da su postojeće članice imale obavezu plaćanja određene vrste "naknade" koja je glasila na ime "plaćanje starih šteta" dok buduće članice imaju obavezu plaćanja "naknade na ime upisnine" što jasno implicira na zaključak da u suštini sve članice solidarno snose odgovornost za finansijsko i opće stanje Biroa u njegovom održavanju likvidnosti i nesmetanog funkcionisanja u međunaradnim odnosima.
7.3.2. Iznos upisnine
Činjenica da je institut upisnine usvojen na Skupštini Udruženja Biroa zelene karte u januaru 2018. godine te utvrđen izmjenama i dopunama Statuta od dana 23.02.2018. godine i da uvođenje upisnine koju raniji članovi Udruženja Biroa zelene karte nisu morali platiti ne predstavlja samo po sebi zabranjeno konkurentsko ponašanje, odnosno dovođenje u neravnopravan položaj Podnosioca zahtjeva.
Dalje, uvidom u Zapisnik sa 50. Sjednice Skupštine Biroa zelene karte BiH utvrđeno je da su predstavnici privrednog subjekta Premium osiguranja bili prisutni i da su u svom obraćanju
istakli da je Premium Invest osiguranje (sada Premium osiguranje) bilo upoznato da postoji institut upisnine, ali nije imalo saznanja da će iznos upisnine biti predložen u iznosu koji je preporučen od strane Upravnog odbora, te da tako visok iznos nije planiran i isti utiče na donesene planove tog Društva za osiguranje.
Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće nesporno utvrđuje da Podnosilac zahtjeva ne dovodi u pitanje institut upisnine na osnovu koje je i podnesen Zahtjev, već njen iznos na osnovu čega, između ostalog, Konkurencijsko vijeće Zahtjev ovog predmetnog postupka smatra neosnovanim u smislu člana 10. stav (1) tačke c) Zakona.
Upisnina je utvrđena u fiksnom iznosu za određenu kalendarsku godinu za sve buduće članove, prilikom čega su korišteni isključivo objektivni kriteriji kao što je "Materijal za utvrđivanje preporuke Skupštini o visini upisnine za 2018 i 2019 godinu" koji je kao jedan od dokaza dostavljen i Konkurencijskom vijeću. Naime, institut upisnine je uveden na ime starih okončanih sistemskih projekata čiji rezultati se odnose i na nove članice, a namjenjena je za finansiranje budućih posebno definisanih projekata u Birou.
Da bi se utvrdilo zabranjeno konkurentsko djelovanje, u ovom slučaju bi se moralo utvrditi i da je upisnina u iznosu od 200.000,00 KM bila određena samo privrednom subjektu Premium osiguranje a da bi ostale potencijalne članice Biroa zelene karte, trebalo da plate sasvim drugi iznos što ovim postupkom nije utvrđeno. Udruženje Biro zelene karte je usvojilo navedenu Odluku koja se odnosi na sve buduće članice u fiksnom i jednakom iznosu za sve pa samim tim i činjenica da je Podnosilac zahtjeva bio prvi privredni subjekt koji je nakon uvođenja upisnine predao zahtjev za članstvo ne predstavlja primjenu različitih uslova za istu ili sličnu vrstu poslova sa ostalim stranama u smislu člana 10. stav (2) tačke c) Zakona na koju privredni subjekt Premium osiguranje odnosno, Podnosilac zahtjeva ukazuje.
7.4. Nepostojanje zloupotrebe dominantnog položaja
Udruženje Biro zelene karte je neprofitna organizacija koja u pravnom prometu predstavlja udruženje društava za osiguranje sa sjedištem u Bosni i Hercegovini i obavlja poslove od općeg i zajedničkog interesa za poslove osiguranja. Priliv finansijskih sredstava kao što je novac od upisnine predstavlja novac svih članica Udruženja Biroa zelene karte što opet znači da se priliv finansijskih sredstava od upisnine ne može dovesti u kontekst stavljanja Podnosica zahtjeva u neravnopravan položaj u odnosu na prijašnje članice s obzirom na činjenicu da svojim članstvom u Birou zelene karte i sam Podnosilac zahtjeva ostvaruje kako određene benefite i koristi tako snosi i negativne posljedice.
U prilog gore navedenom govori i činjenica da u podnesku zaprimljenim pod brojem: UP-02-26-2-039-15/19 od dana 27.7.2020. godine, Podnosilac Zahtjeva
predlaže Konkurencijskom vijeću da se ne izrekne novčana kazna Birou zelene karte u Bosni i Hercegovini, a sve iz razloga što je i Podnosilac zahtjeva jedan od članova Biroa zelene karte u BiH i plaćanje predmetne novčane kazne od strane Biroa zelene karte u BiH bi indirektno predstavljalo plaćanje novčane kazne i od strane Podnosioca zahtjeva.
Prilikom donošenja ovog Rješenja, Konkurencijsko vijeće je cijenilo i sve ostale navode Podnosioca zahtjeva u smislu odredbi Zakona o konkurenciji a između ostalog i navode privrednog subjekta Premium osiguranje da je Biro zelene karte prouzrokovao kašnjenje u postupku prijema u članstvo Biroa zelene karte što je Konkurencijsko vijeće utvrdilo netačnim, što se vidi u poglavlju 6. ovog Rješenja u kojem je hronološki naveden tok događaja, odnosno pristupanja privrednog subjekta Udruženju Biroa zelene karte.
U toku postupka, analizirajući dostavljenu dokumentaciju, Konkurencijsko vijeće je također utvrdilo da je privredni subjekt Premium osiguranje osnovan, odnosno registrovan tek osam mjeseci nakon navedenih izmjena Statuta, što potvrđuje stav Konkurencijskog vijeća i o
nepostojanju namjere Udruženja Biro zelene karte o dovođenju Podnosioca zahtjeva niti bilo kojeg drugog društva u nepovoljan i neravnopravan položaj.
Na osnovu navedenog utvrđeno je da Udruženje Biro zelene karte nije prekršio odredbe Zakona, jer takvo postupanje nije imalo za cilj i/ili posljedicu isključivanje ili "zatvaranje" tržišta odnosno ograničavanje i narušavanje efikasne tržišne konkurencije.
Naprotiv, može se zaključiti kako je značajno povećan nivo kompetitivnosti na tržištu na kojem posluju konkurenti, uz izražene pozitivne učinke na krajnje potrošače i privredu u cjelini te zadržavanje postojećih i ulazak novih konkurenata na tržište osiguranja od autoodgovornosti koje je u predmetnom postupku posmatrano kao sekundarno tržište na kojem bi se eventualno mogle osjetiti posljedice odluke o uvođenju instituta upisnine.
Konkurencijsko vijeće u konkretnom slučaju nije utvrdilo postojanje dokaza koji bi ukazivali na to da je Udruženje Biro zelene karte odluku donijelo s ciljem narušavanja tržišnog takmičenja jer da bi takva odluka mogla predstavljati zloupotrebu dominantnog položaja u smislu člana 10. stav (2) tačke c) Zakona, nužno je da za cilj i/ili posljedicu ima narušavanje tržišnog takmičenja, odnosno da je proizvela štetne posljedice na tržištu.
Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tački 1. dispozitiva ovog Rješenja.
8. Troškovi postupka
Članom 108. stav 1) Zakona o upravnom postupku je propisano da u rješenju kojim se postupak završava organ koji donosi rješenje određuje ko snosi troškove postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku imaju isplatiti, a članom 105. stav 2) istog Zakona je propisano da kada u postupku učestvuju dvije ili više strana sa suprotnim interesom, strana koja je izazvala postupak, a na čiju štetu je postupak okončan, dužna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji su nastali u postupku.
U skladu sa navedenim, punomoćenik Biroa zelene karte postupajući po nalogu Konkurencijskog vijeća, dostavio je zahtjev, odnosno dopunu zahtjeva za nadoknadu troškova postupka, dana 16.11.2020. godine, (podnesak broj UP-02-26-2-039-29/19) koji se sastoji od slijedećih troškova: 1) podnesak - odgovor na zaključak o pokretanju postupka od 18.06.2020. godine - 1.462,00 KM; 2) Pristup usmenoj raspravi od 22.09.2020. godine - 1.462,00 KM; 3) Pismeno izjašnjenje od 07.10.2020. godine - 1.462,00 KM i 4) Pismeno izjašnjenje od 16.11.2020. godine - 1.462,00 KM što sa uračunatim PDV-om iznosi 6.842,16 KM.
Konkurencijsko vijeće je priznalo samo troškove zastupanja koji su bili nužni i opravdani u ovom postupku, pa je u skladu sa tarifnim brojem 12., 18. i 33. Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad advokata u Federaciji BiH, utvrdilo i priznalo slijedeće troškove za rad advokata Udruženja Biroa zelene karte: 1) za podnesak - odgovor na zaključak o pokretanju postupka od dana 18.06.2020. godine u iznosu od 240,00 KM, 2) za pristup na usmenu raspravu od dana 22.09.2020. godine u iznosu od 300,00 KM, 3) pismeno izjašnjenje od dana 07.10.2020. godine - 240,00 KM i 4) pismeno izjašnjenje od dana 16.11.2020. godine - 240,00 KM što sve ukupno iznosi 1.020,00 KM, a sa uračunatim PDV-om 1.193,40 KM.
Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tački 2. dispozitiva.
9. Administrativna taksa
Podnosilac zahtjeva na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. Tarifni broj 107. stav (1) tačka f) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06, 18/11 i 75/18) je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.
10. Pouka o pravnom lijeku
Protiv ovog Rješenja nije dopuštena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema istog.
