POLITIKA
RAZVOJA INFORMACIONOG DRUŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2017 - 2021. GODINE
UVOD
- osiguravanje dostupnosti za širokopojasni pristup Internetu;
- podstjecanje krajnjih korisnika, građana i poslovnih subjekata da koriste dostupne IKT alate i servise u svakodnevnom životu i poslovanju;
- osiguravanje primjene najsavremenijih tehnoloških rješenja;
- promoviranje zelenog IKT-a koji čuva čovjekov okoliš;
- razvoj kapaciteta softverske industrije BiH.
- podstjecanje konkurencije na tržištu elektronskih komunikacija;
- osiguravanje investicija i povećavanje zainteresiranosti za IKT sektor i širokopojasnost;
- definiranje pravaca daljeg i ubrzanog razvoja IKT sektora i širokopojasnosti i ostvarivanje preduvjeta za realiziranje istih;
Osnovni ciljevi koji se žele postići Politikom razvoja informacionog društva u BiH su:
1.3 CILJEVI I ZADACI
"Bosna i Hercegovina - digitalna država, koja je prepoznala društveni i ekonomski potencijal IKT-a i širokopojasnog pristupa" je vizija razvoja informacionog društva u Bosni i Hercegovini u narednom periodu. Za realiziranje vizije za početak je identificirano sedam stubova razvoja, koje prate programi sa pojedinačnim ciljevima i zadacima. Strategijom razvoja informacionog društva će se definirati konačan broj stubova i programa.
1.2 VIZIJA RAZVOJA INFORMACIONOG DRUŠTVA
- utvrdi preduvjete i mehanizme koji će omogućiti realiziranje svakog programa u cijelini.
- ukaže na realne probleme i prepreke koje treba prevazići;
- ukaže na potrebu daljeg i ubrzanog razvoja IKT-a u Bosni i Hercegovini, imajući u vidu "Digitalnu agendu za Evropu", a polazeći od analize postojećeg stanja;
- za svaki od programskih stubova utvrdi neophodne aktivnosti za realiziranje istih;
- stvori realne preduvjete za izradu strategije koja će omogućiti realizaciju ciljeva i zadataka Politike, definirajući osnovne stubove razvoja i programe za njihovu realizaciju;
- kreira viziju, ciljeve i zadatke koje treba dostići, realizira i osigura njihovu širu upotrebu i samoodrživost;
Politika razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine je konceptualno izrađena da:
1.1 KONCEPT POLITIKE
1. BiH - DIGITALNO DRUŠTVO
Izradi predmetnog dokumenta prethodila je analiza stanja u oblasti informacionog društva u Bosni i Hercegovini, sa posebnim naglaskom na stanje u sektoru elektronskih komunikacija.
Poseban segment Politike razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine je posvećen podstjecaju razvoja domaće softverske industrije koja je sastavni dio ukupnog IKT sektora, koja je u zadnjih 15 godina pokazala veliki potencijal rasta i od industrije u povoju postala respektibilan potencijal Bosne i Hercegovine. Danas u BiH posluje više od 420 malih, srednjih i velikih IT kompanija, koje su u proteklih 5 godina zabilježile rast prihoda od 201% do čak 1419%, a rast u broju zaposlenih i do 583%. Softverska industrija BiH je već dokazala da može da zaposli mlade kvalificirane kadrove i da je sposobna da isporuči visokokvalitetna softverska rješenja na najzahtjevnijim svjetskim tržištima kao što su SAD i EU, kao i da učestvuje u razvoju najzahtjevnijih softverskih rješenja za potrebe Bosne i Hercegovine.
Glavni cilj Politike razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine je planiranje aktivnosti kojima će se maksimalno iskoristiti društveni i ekonomski potencijal IKT-a, naročito Interneta kao značajnog sredstva privredne i društvene djelatnosti.
Ubrzan razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija, shvatanje potrebe i značaja razvoja broadband infrastrukture i pristupa Internetu velikim brzinama, aktivna politika pristupanja EU nametnuli su potrebu izrade nove (revidirane) Politike razvoja informacionog društva Bosne i Hercegovine.
Ulaganje u IKT-e trebalo bi biti jedan od prioriteta razvijenih zemalja. Spremnost državnih organa na reforme koje će biti kvalitetno potpomognute legislativnim i regulatornim aktima, po uzoru na evropski model, ključan su faktor za uspješnu implementaciju IKT-a u razvoju informacionog društva.
Zadatak organa uprave u Bosni i Hercegovini je da provode niz sistematskih mjera, usklađuju legislativu i regulativu, kako bi se stvorili preduvjeti za upotrebu IKT-a na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Djelotvorna primjena IKT-a počiva na uređenoj legislativi i regulativi, s obzirom na to da se legislativa u području IKT-a smatra jednom od najintenzivnijih u svijetu. Promišljenošću, kvalitetom i brzinom uvođenja zakonskih akata i propisa određuje se tehnološka i finansijska budućnost pojedine zemlje.
Istovremeno sa ovim procesom spoznaje važnosti, raste i razvojni proces ovih tehnologija u društvu, što paralelno utječe i na kvalitet odluka, te politiku vezanu uz razvoj i korištenje ovih tehnologija. Kontekst i način upotrebe IKT-a određuje i njihove učinke. Stoga se dinamika i smjer njihovog razvoja definira na nivou smjernica, politika i strategija pojedinih zemalja, uzimajući u obzir kontekst EU i međunarodnih smjernica. Evropska unija posvećuje izuzetnu važnost razvoju ovih tehnologija, s ciljem uključivanja evropskih firmi i sistema, javnih uprava, te građana u razvoj evropskog informacionog društva
. Evropska komisija je 1994. godine predstavila akcioni plan "Put Evrope u informaciono društvo". Jednim od najvažnijih dokumenata Evropske unije u pogledu težnje za uspostavljanjem informacionog društva smatra se "Lisabonska deklaracija". Među sedam vodećih inicijativa ekonomske strategije Evropa 2020 nalazi se "Digitalna agenda za Evropu", što pokazuje značaj koji IKT imaju u razvoju moderne ekonomije.
U posljednjih dvadesetak godina termin informaciono društvo je postao uobičajen kada se govori o sveprisutnosti i rastućim mogućnostima elektronskih informaciono komunikacionih tehnologija (IKT). Zahvaljujući IKT-u svedena su na minimalnu mjeru, ili posve eliminirana neka fizička ograničenja, budući da ove tehnologije u prijenosu informacija ne poznaju granice.
Osnovni zadaci države su osiguravanje značajne podrške razvoju IKT sektora kroz stvaranje uvjeta, kreiranje ambijenta, kao i finansijske podrške za realiziranje projekata i kvalitetnih inicijativa. Platforma za realiziranje zacrtanih ciljeva, planova i programa svih društvenih i privrednih aktivnosti treba da bude stabilan IKT sektor. Država i IKT sektor moraju sarađivati na uklanjanju poslovnih barijera na svim nivoima. Preduvjet je uključivanje svih relevantnih faktora sa obavezom da aktivno učestvuju u daljem razvoju društva znanja i informacionog društva, na putu prema digitalnom društvu. Savremeno digitalno društvo zahtijeva snažnu i opće dostupnu infrastrukturu, koja omogućava širokopojasnu konekciju velike brzine za sva domaćinstva i poduzeća pod jednakim uvjetima, a takođe osigurava i čvrstu, odgovarajuću i pouzdanu međunarodnu Internet konekciju. Upravo zbog toga, jedan od osnovnih ciljeva jeste stvaranje preduvjeta za ubrzani razvoj brzih i ultrabrzih mreža, odnosno infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu.
1.4 STRATEŠKI ZNAČAJ IKT-a ZA BiH
Bosna i Hercegovina prepoznaje IKT kao sektor od veoma bitnog značaja za ekonomski razvoj zemlje, socijalnu dobrobit i konkurentsku poziciju države u regionu i Evropi, kao što prepoznaje važnost IKT-a u realizaciji drugih državnih razvojnih prioriteta:
Ekonomski razvoj - aktivno doprinosi razvoju BDP-a, direktno omogućavajući razvoj drugih privrednih sektora, privlačenjem stranih direktnih investicija, stimuliranjem povećanja izvoza, kreiranjem novih radnih mjesta i stvaranjem novih puteva za održivi razvoj;
Društveni razvoj - aktivno podstječe sve građane BiH da učestvuju i da doprinose razvoju digitalnog društva, osiguravajući sigurnost, stabilnost i jednake mogućnosti za svakoga;
Ljudski razvoj - povećavanje sposobnosti zaposlenih i produktivnost u svim privrednim sektorima, unaprjeđenje vještina i znanja građana putem stručnog usavršavanja i obrazovnih usluga, stvarajući radna mjesta visoke vrijednosti.
1.5 BENEFITI RAZVOJA IKT-a U BiH
Veći stepen primjene IKT-a omogućava:
- jačanje državne konkurentnosti na evropskom nivou;
- uvođenje kreativnosti i ohrabrivanje biznis sektora, omogućavajući nove poslovne modele sa direktnim dodatnim vrijednostima za privredu;
- razvijanje baze talenata i kvalificirane radne snage i stvaranje primamljive mogućnosti zapošljavanja;
- povećavanje produktivnost i efikasnost u biznis sektoru, gdje će se automatizacijom procesa omogućiti lakši pristup i širenje informacija;
- socijalnu jednakost, nudeći veću dostupnost ruralnom stanovništvu i socijalnim slučajevima;
- poboljšanje pristupa obrazovanju i uvođenje doživotnog učenja za sve građane;
- uvođenje svih osnovnih i dodatnih elektronskih usluga;
- povećanje dostupnosti putem elektronskih komunikacija, poboljšanje efikasnosti i minimiziranje vremena za donošenje odluka;
- razvoj i jačanje eUprave u svrhu efikasnijeg pružanja javnih usluga građanima i biznisu, čime se pospješuje razvoj malih i srednjih poduzeća.
Uvjeti da bi IKT bio mehanizam podstjecanja državne ekonomije i pružio doprinos razvoju Bosne i Hercegovine u cjelini, je da bude prepoznat u svim strategijama i platforma na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. U tom smislu implementacija Politike zahtijeva kolektivne napore svih zainteresiranih strana: svi nivoi vlasti, privatni sektor, svi korisnici i ukupna društvena zajednica.
1.6 VIZIJA RAZVOJA IKT-a U BiH/eDRUŠTVO ZASNOVANO NA ZNANJU
Tehnologija može biti ključna za dobijanje informacija, ali sama po sebi neće doprinijeti društveno ekonomskom razvoju BiH, kao što to neće uraditi ni dobijene informacije, dok iste ne budu razmijenjene u vremenu i formi koja je prihvatljiva korisnicima, kao i kada korisnici budu imali znanje da informacije iskoriste na pravi način. Informacije, komunikacije, tehnologija i znanje moraju se posmatrati kao sistem koji funkcionira kao cjelina i u kojem svaka od ovih komponenti ima jedinstvenu ulogu u razvoju. Imajući u vidu aktuelno stanje IKT-a u BiH i evidentna dostignuća realizirana tokom proteklih godina, ambiciozna strategija omogućiti će razvoj informacionog društva i pružiti koristi za sve aktere. U tom smislu, vizija do 2021. godine mora biti jasna: "Bosna i Hercegovina - digitalna država, koja je prepoznala društveni i ekonomski potencijal IKT-a i širokopojasnog pristupa". Kao rezultat vizije u 2021. godini, korist od razvoja IKT i usluga širokopojasnog pristupa i rješenja u ključnim aspektima društva i ekonomije mora biti prepoznata i lako mjerljiva. Pored toga, IKT će doprinijeti lakšoj i bržoj integraciji u evropsku ekonomiju, afirmirajući BiH kao regionalni centar za IKT poslovne mogućnosti, preduzetništvo i kreativnost.
Još od vremena industrijske revolucije, kao izvor dugoročnog ekonomskog rasta, znanje se nameće kao novi "generator rasta". Pod utjecajem razvoja IKT-a i na tom razvoju kvalitativno različitih društvenih odnosa, multiplikativni efekat primjene novih znanja ubrzava transformaciju modernih društava. Savremeni ekonomski tokovi zasnivaju se sve više na korištenju novih ideja, informacija i stjecanju novih znanja i vještina, a manje na materijalnim izvorima. Proizvodnja koja se zasniva na znanju čini se "neopipljivom", "lakšom" i "pokretljivijom", čime postaje konkurentna na globalnom tržištu proizvoda i usluga (engl. service economy). Za malu zemlju,kao što je BiH, da bi se povećala konkurentnost društva, potrebno je veći naglasak dati razvoju inkluzivnog društva u čijem se centru nalazi građanin, ekonomija zasnovana na znanju, kao i efikasna javna uprava. Participacija građana u društvu zasnovanom na znanju podrazumijeva pristup Internetu i usluge zasnovane na IKT-u. Državna uprava ima zadatak da pomogne u stvaranju preduvjeta za veću participaciju građana putem IKT-a, što će poboljšati i povećati efikasnost i efektivnost poslovanja svih organa uprave i olakšati pristup istim. Takođe, to će doprinijeti poboljšanju socijalnog blagostanja i kvaliteta života, olakšavajući komunikaciju i povezivanje, što će sve ukupno utjecati na efikasnost i produktivnost u svim sferama društvenog života.
2. KLJUČNI DOKUMENTI EU KAO VODILJA POLITIKE RAZVOJA INFORMACIONOG DRUŠTVA U BiH
Najvažniji dokumenti prepoznati kao vodilje razvoja IKT-a u EU, čiji cilj je da definiraju ključnu ulogu IKT-a u evropskom društvu su: strategija "Evropa 2020" i Digitalna agenda za Evropu, kao dio strategije.
2.1 ODRŽIV RAST – PROMOVIRANJE ZELENIJEG, KONKURENTNIJEG PRIVREDNOG DRUŠTVA KOJI EFIKASNO KORISTI RESURSE
2.2 PAMETAN RAST – PRIVREDNO DRUŠTVO (Economy – Based Society) ZASNOVANO NA ZNANJU I INOVACIJAMA
Dokumentom "Evropa 2020" je naglašeno da pametan razvoj označava jačanje znanja i inovacija kao pokretača budućeg razvoja. Ovo zahtijeva podizanje kvaliteta obrazovanja, jačanje učinka istraživanja, promoviranje transfera inovacija i znanja, bolje korištenje IKT-a, te osiguravanje pretvaranja inovativnih ideja u nove proizvode i usluge koje rezultiraju rastom i kvalitetnim poslovima, te pomažu u suočavanju s evropskim i globalnim socijalnim izazovima. Kako bi se postigao uspjeh, potrebno je usmjeriti biznis sektor i njemu pripadajuće finansije na potrebe korisnika, sa fokusom na tržišne mogućnosti. Bosna i Hercegovina će biti opredijeljena za ovakav progresivan pristup pametnog rasta u narednom periodu.
2.3 DIGITALNA AGENDA ZA EVROPU
Zadatak Digitalne Agende je da predstavi način za povećanje socijalnih i ekonomskih potencijala IKT-a, prvenstveno, Interneta kao važnog medija za sve privredne i društvene aktivnosti. Efikasnija upotreba digitalnih tehnologija će omogućiti Evropi da se osvrne na ključne izazove, što će doprinijeti boljem kvalitetu života.
Ove Prepreke, pojedinačno ili u kombinaciji, ozbiljno podrivaju napore u korištenju IKT-a, pa je jasna potreba za sveobuhvatnim i jedinstvenim odgovorom na evropskom nivou, na što ukazuje podatak da 30% evropljana nikad nije koristilo Internet. Posljednjih godina u Evropi, Internet pristup je uglavnom bio zasnovan na širokopojasnim tehnologijama prve generacije, što nikako ne može biti zadovoljavajuće imajući u vidu brzinu razvoja tehnologija i servisa baziranih na Internetu kao i sve većem broju korisnika ovih usluga.
3. STUBOVI I PROGRAMI RAZVOJA IKT-a u BiH
Oslanjajući se na evropski put za koji se Bosna i Hercegovina opredijelila, Politika razvoja informacionog društva je usklađena sa sedam strateških stubova razvoja IKT-a iz Digitalne agende za Evropu.
Slijedeći stubovi trebaju osigurati zacrtanu viziju razvoja IKT-a u Bosni i Hercegovini kroz direktnu realizaciju pretpostavljenih zadataka i ciljeva:
3.1 I stub – Uspostavljanje jedinstvenog digitalnog tržišta
Osnovni cilj Digitalne Agende jeste da u narednoj deceniji Evropa osigura održivu privrednu i društvenu korist iz jedinstvenog digitalnog tržišta zasnovanog na brzom i ultra brzom Internetu i interoperabilnim aplikacijama. Ovo se može ostvariti jedino podjelom cjelokupnog cilja na više periodičnih zadataka:
- dostupnost širokopojasnim mrežama svima u EU– osnovni pristup;
- dostupnost širokopojasnim mrežama svima u EU – brzi pristup;
- dostupnost širokopojasnim mrežama 50% stanovništva u EU – ultra brzi pristup
- jedinstveno digitalno tržište;
- eUključivost: povećanje upotrebe interneta;
- povećanje broja i kvalitet eServisa;
- istraživanje i razvoj: povećanje izdvajanja finansijskih sredstava za IKT.
U dokumentu "Evropa 2020" se navodi da održiv rast označava izgradnju održivog i konkurentnog privrednog društva koje efikasno iskorištava resurse, uključujući i zelene tehnologije, ubrzavanje razvoja pametnih mreža korištenjem IKT-a, korištenje mreža na nivou EU te jačanje konkurentnih prednosti našeg poslovanja, prvenstveno u proizvodnji i u okviru naših malih i srednjih poduzeća, kao i pomoći potrošačima da cijene efikasno iskorištavanje resursa. Ovakav pristup EU se zasniva na nastojanju da se osigura mala emisija ugljikovog dioksida i ograničenih resursa, istovremeno sprječavajući uništavanje okoliša, gubitak biološke raznolikosti, te neodrživo iskorištavanje resursa. Takođe će se ojačati ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija. Ovakav pristup EU će biti vodilja održivog rasta Bosne i Hercegovine u narednom periodu.
8. Unaprjeđenje domaćeg tržišta telekomunikacija;
9. Unaprjeđenje zaštite autorskih prava;
10. Uspostavljanje smjernica za ispravno provođenje pravila EU o zahtjevima potrošača za informacijama, preuzimanjem ili usklađivanjem sa EU zakonodavstvom u ovoj oblasti;
11. Podstjecanje saradnje i razmjene informacija između svih nadležnih institucija na svim nivoima vlasti.
3.2 II stub – Uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda
Ovaj stub podrazumijeva potpuno uspostavljanje interoperabilnosti, usvajanje novih standarda, pravila i drugih dokumenata za njihovu implementaciju i kontinuirano poboljšanje. Bosna i Hercegovina mora identificirati i osigurati da novi IKT uređaji, aplikacije, podaci iz arhive i druge interaktivne usluge budu interoperabilne na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i dalje prema EU i svijetu.
Aktivnosti su:
1. Identificirati, izraditi, usvojiti i implementirati legislativu za IKT interoperabilnost;
2. Donijeti smjernice za IKT standardizaciju i javne nabavke;
3. Približiti se evropskom okviru interoperabilnosti;
3.3 III stub – Potjecanje povjerenja i sigurnosti
Povjerenje, privatnost i sigurnost su neophodni kod svih online aktivnosti. Kibernetičke prijetnje koje su izazvane od strane ljudskog, tehničkog ili prirodnog faktora mogu značajno uznemiriti, pa čak i ugroziti korisnike Web usluga i narušiti povjerenje i privatnost građana da ponovno koriste online usluge.
Aktivnosti su:
1. Pojačati sigurnost privatnih mreža i podataka;
2. Jačati borbu protiv kibernetičkih napada na informacione sisteme i kritične infrastrukture;
3. Pridržavati se EU platforme za borbu protiv kibernetičkog kriminala;
- Nedovoljno istraživanje i inovacije;
- Nizak nivo digitalne pismenosti i vještina;
- Propuštene prilike u rješavanju društvenih izazova.
Ovaj stub podrazumijeva uspostavljanje online e-Usluga i tržišta digitalnih sadržaja s visokim nivoom povjerenja, koristeći alate i metodologije koje će stvoriti nove kapacitete i vještine za upotrebu IKT-a u svim društvenim sektorima. Nakon formiranja istih, potrebno je ukloniti sve barijere za njihovu implementaciju i omogućiti slobodan i siguran protok usluga unutar i izvan Bosne i Hercegovine.
Aktivnosti su:
1. Uspostavljanje i očuvanje rada bez papira i suvišnog štampanja;
2. Uspostavljanje baze javnih podataka za javnu upotrebu;
3. Omogućavanje otvorene rasprave svih učesnika u online procesima (pružaoca usluga i korisnika) o daljim mjerama za unaprjeđenje sadržaja na BH online tržištu;
4. Pojednostavljivanje distribucije kreativnih sadržaja;
5. Poboljšanje zaštite prava intelektualnog vlasništva na Internetu;
6. Donošenje nove zakonske legislative i podzakonskih akata postojeće legislative koji daju podršku uspostavljanju jedinstvenog digitalnog tržišta;
7. Podržavanje i promoviranje jedinstvenog digitalnog tržišta na teritoriji BiH i EU;
U ovom procesu, zadatak Evropske komisije je da osigura stabilan pravni okvir koji će stimulirati ulaganja u otvorenu i konkurentnu brzu Internet infrastrukturu i pripadajuće usluge, da kreira jedinstveno tržište za online sadržaje i poveća svoju podršku u području poslovnog dijela IKT sektora. Države članice EU dobile su zadatak da izrade operativne strategije razvoja brzog Interneta i osiguraju javno finansiranje kao i da podstječu razvoj i upotrebu savremenih online usluga. Nacionalni planovi i strategije razlikuju se od članice do članice, pri čemu se mogu uočiti slijedeći zajednički trendovi:
- planovi i strategije odnose se na period od tri do pet godina za osnovni širokopojasni pristup, te sedam i više godina za brzi i ultrabrzi širokopojasni pristup;
- ciljevi su postavljeni u odnosu na pokrivanje određenog procenta stanovništva, odnosno domaćinstava širokopojasnim pristupom određene ili najmanje brzine;
- ciljevi se razlikuju za osnovni širokopojasni pristup i brzi, odnosno ultrabrzi širokopojasni pristup;
- planovi i strategije promoviraju, u svrhu ostvarivanja navedenih ciljeva, uvođenje mreža nove generacije, uz primjenu tehnologije optičkih vlakana, te dodjelom i upotrebom raspoloživog radiofrekvencionog spektra za izgradnju mreža mobilnih komunikacija;
- osigurana finansijska sredstva kojima se ostvaruju zacrtani ciljevi.
2.4 PREPREKE RAZVOJU I KORIŠTENJU IKT-a U EU
Uvidom u Deklaraciju iz Granade i Rezoluciju Evropskog parlamenta komisija, te na osnovu konsultacija sa svim zainteresiranim stranama, Komisija je utvrdila sedam najvažnijih prepreka razvoju IKT-a u EU:
- Fragmentacija digitalnog tržišta;
9. Pratiti preporuke o popisu tržišta relevantnih za prethodnu regulaciju;
10. Smanjiti troškove implementacije brzih elektronskih komunikacionih mreža;
11. Izraditi pilot projekt za testiranje obaveznih projekata za implementaciju širokopojasnosti;
3.5 V stub – Potjecanje razvoja softverske industrije, kao i ulaganja u istraživanje i inovacije
- Nedostatak interoperabilnosti;
- Povećan visokotehnološki kriminal i nisko povjerenje u mreže;
- Nedovoljna investicija u mreže;
5. Jačati borbu protiv kibernetičkog kriminala i kibernetičkih napada na međunarodnom nivou;
6. Donijeti propise za obavještavanja o narušenoj sigurnosti i definirati podatke koji trebaju biti obavezni i dostupni svim građanima BiH koji koriste kibernetički prostor (uspostaviti efikasnu saradnju između postojećih CERT centara);
7. Preuzimanje ili usklađivanje legislative sa EU dokumentom "Telekom pravila o privatnosti";
8. Otkrivati, analizirati, prijavljivati i evidentirati ilegalne online sadržaje i raditi na kampanjama podizanja svijesti o online sigurnosti djece;
6. Promovirati bh softversku industriju u okviru zemlje i u inozemstvu;
7. Identificirati i upotrijebiti privatne investicije i EU fondove za istraživanja i inovacije u softverskoj industriji i širem IKT sektoru;
8. Pojačati koordinaciju i objedinjavanje resursa za istraživanja i inovacije u softverskoj industriji i širem IKT sektoru;
9. Osigurati finansijsku podršku istraživačkoj infrastrukturi i svim vrstama organiziranih i udruženih oblika u u softverskoj industriji i širem IKT sektoru: udruženja, tehno parkova, klastera, poslovnih inkubatora, inovacionih centara...., kao i osiguranje efikasnog okruženja kojim se potječe osnivanje ovih udruženih oblika, te omogućava njihov nesmetan rad i razvoj;
10. Razviti i unaprijediti istraživačko/obrazovnu mrežu i omogućiti svim školama i univerzitetima širokopojasni pristup Internetu;
11. Razviti novu generaciju web baziranih aplikacija i usluga;
12. Osigurati uključenje Bosne i Hercegovine u velike EU pilot projekte finansirane iz programa za konkurentnost i inovacije;
9. Raditi na aktivnostima uspostavljanja timova za odgovore na hitne kompjuterske intervencije u sprezi sa panevropskim timovima (CERT centri);
10. Uspostaviti i provoditi procedure za simulacije eventualnih kibernetičkih napada;
11. Uspostaviti i provoditi upozorenja za hotline štetni sadržaj;
12. Uspostaviti nacionalnu platformu za upozorenja o štetnim Internet sadržajima;
13. Jačati borbu protiv online dječje pornografije i Internet nasilja nad djecom.
3.4 IV stub - Uspostavljanje brzog i ultra-brzog pristupa Internetu
Ovaj stub ukazuje na sveobuhvatniju potrebu za izgradnjom neophodne elektronske komunikacione infrastrukture u cilju razvoja širokopojasnih mreža.
Aktivnosti su:
1. Usvojiti i implementirati legislativu za širokopojasnost;
2. Osigurati sredstva za širokopojasni pristup velike brzine;
3. Usvojiti BH politiku i strategiju spektra;
4. Razviti akcioni plan za implementaciju širokopojasnosti;
5. Uspostaviti smjernice za olakšavanje ulaganja u širokopojasnost;
6. Koristiti fondove EU za finansiranje mreža velike brzine;
7. Donijeti regulatorne mjere za potjecanje konkurentnosti i poboljšanje širokopojasnog investicionog okruženja;
8. Dati preporuka o zaštiti otvorenog Interneta za potrošače;
4. Podržavati uspostavljanje centara za borbu protiv kibernetičkog kriminala na svim nivoima vlasti u BiH;
3. Osigurati podsticajnu poresku politiku za kompanije iz softverske industrije i na taj način utjecati na veće zapošljavanje i smanjenje odliva mozgova;
4. Dati podršku izvoznicima softverskih proizvoda i rješenja prilikom nastupa na stranim tržištima i na taj način povećati izvoz softverskih rješenja;
5. Unaprijediti kadrovske potencijale u industriji, uključujući formalno obrazovanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i kontinuirano učenje;
Ovaj stub ukazuje na potrebu za daljim snaženjem i razvojem domaće softverske industrije koja je trenutno najbrže rastući segment ukupnog IKT sektora u BIH. Velika ekspanzija i dokazana sposobnost IT kompanija iz BiH da spremno odgovore na rastuću tražnju za kvalitetnim softverskim rješenjima, kako u svijetu tako i u BiH, te njihov veliki potencijal da zaposle mlade visokokvalificirane softver inžinjere – čiji nedostatak na tržištu ujedno predstavlja glavnu prepreku razvoju softverske industrije, opredjelila je Bosnu i Hercegovinu da softversku industriju tretira kao strateški potencijal razvoja bh ekonomije, obrazovanja i zapošljavanja mladih softver inženjera. Razvoj domaće softverske industrije u prvoj fazi uglavnom karakterizira izrada softverskih aplikacija za druge (outsourcing), za velike korporacije u svijetu i za potrebe domaćeg tržišta, što BiH može iskoristiti kao podlogu da podsticajima u istraživanja i inovacije stvori uvjete da se domaća softverska industrija ohrabri za drugu fazu razvoja kako bi stvorili uspješan komercijalni proizvod koji će biti od važnosti za budući ekonomski razvoj naše zemlje i povećati konkurentnost na inozemnom tržištu. Obzirom da su domaće IT kompanije samoinicijativno i vlastitim snagama već uspjele da razviju nekoliko vlastitih komercijalnih IT proizvoda i plasiraju ih na strana i domaće tržište, opravdava se namjera Bosne i Hercegovine da snažno podrži softversku industriju u BiH. Najbolje ideje moraju biti pretvorene u kapital na tržištu proizvoda i usluga.
Aktivnosti su:
1. Promovirati profesiju softver inženjera kao zanimanja budućnosti za mlade u BiH;
2. Dati podršku startap kompanijama u softverskoj industriji i razvoju IT preduzetništva (finansijski podsticaji, podrška razvoju IT klastera, startap habova, inkubatora itd);
6. Izraditi programe prekvalifikacije i dokvalifikacije sa ciljem većeg zapošljavanja u IKT sektor i smanjenja nezaposlenosti;
7. Izmjeniti legislativu kako bi se omogućio formalni rad od kuće, posebno prilagođen majkama i ženama, sa ciljem povećanja njihovog broja u ukupnoj radnoj snazi IKT industrije;
8. Educirati građane o novim IKT medijima;
13. Aktivno raditi na ubrzanju razvoja tržišta za Cloud Computing;
14. Usvojiti i implementirati BH Cloud Computing strategiju na osnovu Evropskog okvira za Cloud Computing;
15. Pokrenuti pilot projekat za istraživanje dobiti i gubitka iz javnih usluga u oblaku;
16. Postaviti više poslovno-friendly okruženja za preduzetnike početnike;
17. Izraditi akcioni plan za web preduzetnike;
18. Fokusirati se na razvoj fotonike, robotike i budućih internet javno-privatnih partnerstava (JPP) - Novi JPP o High Performance Computing;
19. Donijeti akcijski plan za razvoj elektronske industrije;
20. Povećati investiranje u High Performance Computing;
21. Osigurati finansijsku podršku za unaprjeđenje izvoznih sposobnosti IKT industrije;
22. Poreznom, carinskom i drugim podstjecajnim politikama podstaći brži rast IKT industrije, čime će se povećati broj zaposlenih u IKT industriji i smanjiti odliv mozgova.
9. Predložiti održivi model za finansiranje digitalne BH biblioteke uvezane sa EU bibliotekom;
10. Uraditi potrebne izmjene postojeće legoslative u cilju podstjecanja razvoja IKT industrije, posebno u oblasti poreskih i carinskih sistema;
11. Predložiti mjere za podstjecanje kulturne i kreativne industrije;
12. Rješavati pitanje o digitalnom filmu;
13. Preuzeti i provesti audiovizuelne medijske usluge Direktive o kulturnoj raznolikosti;
14. Dati podršku prekograničnim elektronskim uslugama na jedinstvenom tržištu;
15. Voditi aktivnosti na među-povezivanju kapaciteta eJavnih nabavki sa Evropskim sistemom;
16. Identificirati, razviti i implementirati infrastrukturu javnih servisa, politiku i podršku u okviru Connecting Europe Facility (CEF);
17. Razviti i unaprijediti eServise u ključnim područjima od javnog interesa;
18. Uspostaviti i sistemski riješiti upotrebu i održavanje informacionog sistema istraživačke djelatnosti na svim nivoima vlasti.
4. PREPREKE I RIZICI ZA RAZVOJ IKT-a U BOSNI I HERCEGOVINI
4.1 Prepreke
-
Nizak nivo digitalne pismenosti i vještina - nedostatak obrazovanja i shvatanja neophodnosti i prednosti upotrebe IKT-a;
3.6 VI stub - Jačanje digitalne pismenosti, znanja i eUključivanja
Akcenat ovog stuba je na jačanje digitalne pismenosti, sposobnosti i uključivanju svih korisnika IKT-a. Osim toga, osobe s invaliditetom susreću s posebnim poteškoćama u korištenju elektronskih sadržaja i usluga. Kako se sve više svakodnevnih zadataka obavlja on-line, korisnici imaju sve veću potrebu za poboljšanjem svojih digitalnih vještina, da bi u potpunosti učestvovali u IKT društvu. Izvršenjem aktivnosti ovog stuba će se u potpunosti otkloniti digitalni jaz.
Aktivnosti su:
1. Donijeti smjernice za unaprjeđenje digitalne pismenosti i IKT kompetencija građana Bosne i Hercegovine;
2. Izraditi okvir za prepoznavanje IKT vještina;
3. Unaprijediti digitalnu pismenost u borbi za 'Nove vještine za nova radna mjesta';
4. Prilagoditi nastavne planove i programe u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju kako bi informatika bila sastavni dio svih nastavnih jedinica, a ne samo poseban predmet;
9. Unaprijediti pristupačnost zakonodavstvu putem IKT-a, tako da građani mogu imati jednostavan online pristup istom;
10. Osigurati dostupnost i prilagoditi online sadržaje web stranica javnog sektora građanskom učešću i direktnoj kolaboraciji sa javnom upravom;
11. Osigurati dostupnost i prilagoditi sadržaje web stranica javnog sektora osobama s invaliditetom da pristupe sadržajima na webu;
5. Osigurati tehničke i ljudske uvjete da svi đaci imaju domenski školski e-mail, te promovirati online kolaboraciju u školama;
13. Osigurati dostupno i efikasno eUčenje.
3.7 VII stub - Primjena IKT-a u rješavanju ključnih izazova BH društva
U IKT-u je ogroman potencijal koji se svakodnevno koristi u rješavanju mnogobrojnih problema i društvenih izazova. Zbog toga je neophodno da IKT budu omogućene "svakom i svugdje".
Aktivnosti su:
1. Identificirati, procijeniti i izvršiti analizu na koji način IKT sektor treba da udovolji zajedničkim energetskim resursima i emisijama mjerenja za očuvanje okoliša;
2. Osigurati partnerstvo između IKT sektora i velikih sektora emitiranja;
3. Identificirati, procijeniti i izvršiti analizu doprinosa pametnih mreža i definirati minimalne funkcionalnosti za promoviranje interoperabilnosti;
4. Osigurati stalne promotivne aktivnosti za domaću IKT industriju u Bosni i Hercegovini sa ciljem povećanja nivoa upotrebe IKT u vladinom i biznis sektoru;
5. Osigurati stalne promotivne aktivnosti za domaću IKT industriju u inozemstvu sa ciljem povećanja izvoza;
6. Omogućiti eZdravstvo i siguran online pristup medicinskim zdravstvenim podacima korisnika i postići raširenu telemedicinsku implementaciju;
7. Predložiti preporuku da se definira minimalni zajednički skup podataka za svakog pacijenata – korisnika zdravstvenih usluga u Bosni i Hercegovini;
8. Uspostaviti i održavati standarde za ispitivanje interoperabilnosti i certificiranje eZdravstva;
12. Aktivno provoditi politiku digitalnog opismenjavanja od prvih razreda osnovnog obrazovanja;
-
Nedovoljno ulaganje u IKT - ukoliko vladajuće strukture ne osiguraju dovoljnu finansijsku podršku razvoju IKT-a;
-
Interes vlasti minimiziran - ukoliko vladajuće strukture ne pokažu interes za dalji razvoj IKT-a kroz podršku i promociju javno-privatnom partnerstvu i ostalim važnim IKT projektima;
-
Spori razvoj - ukoliko razvoj IKT-a u Bosni i Hercegovini bude drastično ispod zemalja regiona i EU, razvoj IKT-a će znatno biti u stagnaciji, te neće moći odgovoriti izazovima savremenog digitalnog društva.
5. IMPLEMENTACIJA
5.1 Preduvjeti implementacije
Politika razvoja informacionog društva za period 2017-2021 sadrži set osnovnih principa za razvoj informacionog društva u Bosni i Hercegovini. Ovi principi će se uzeti u obzir i transformirati u odgovarajuće aktivnosti u procesu ažuriranja i razrade organizacionog, sektorskog i regionalnog razvoja od strane državnih institucija, javnih poduzeća, privrednog sektora i akademske zajednice.
Politika treba da usmjeri na zajedničku posvećenost ostvarivanju državne IKT vizije i ciljeva za stvaranje digitalne države do 2023. godine. Za uspješnu realizaciju ciljeva iz Politike preporučuje se da svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini realiziraju zacrtane zadatke u saradnji sa svim prepoznatim subjektima.
-
Nedostatak institucionalne podrške - ne postoji jasno političko opredjeljenje, niti zainteresiranost vladajućih struktura za ulaganje u IKT;
Za razradu aktivnosti predviđenih Strategijom razvoja informacionog društva potrebno je izraditi odgovarajući Akcioni plan koji će sadržavati konkretne implementacijske korake, razvojne programe i projekte sa odgovarajućim opisima, nosioce aktivnosti, rokove, procjenu potrebnih resursa, kao i očekivane rezultate implementacije.
5.4 Nosioci implementacije Politike i njihovi zadaci
Za implementaciju Politike odgovorno je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, dok je za praćenje implementacije nadležno Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine u saradnji sa entitetskim i Brčko distrikt nadležnim institucijama.
Na osnovu Akcionog plana za period 2017-2021 Vijeće ministara Bosne i Hercegovine će, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine donositi dvogodišnje akcione planove.
Nosioci programa/aktivnosti iz Stubova su sve relevantne institucije na nivou institucija Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine koji trebaju biti uključeni u implementaciju ovih aktivnosti. Takođe, u implementaciju trebaju biti uključeni i predstavnici akademske zajednice, predstavnici IKT industrije u Bosni i Hercegovini, kao i predstavnici korisničke baze po pojedinim programima.
Kako bi se postigli ciljevi Politike,Vijeće ministara Bosne i Hercegovine će na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine formirati sektorske ekspertske grupe za sve oblasti prepoznate Politikom, a koje će se sastojati od predstavnika sa svih nivoa vlasti, predstavnici akademske zajednice, predstavnici IKT industrije u Bosni i Hercegovini, kao i predstavnici korisničke baze po pojedinim programima.
Njihov zadatak će biti da analiziraju trenutnu situaciju i u saradnji sa institucijama vlasti predlažu nove aktivnosti i ocjenjuju nivo razvoja i efikasnost razvoja informacionog društva u skladu sa postavljenim ciljevima. Na bazi njihovih analiza, ekspertske grupe će davati prijedloge novih prioriteta i aktivnosti kroz godišnje akcione planove, koje je potrebno odobriti i usvojiti od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U prilog tome, rezultati analiza nivoa realiziranih aktivnosti će predstavljati inpute o tome u kojem sektoru je potrebno uložiti veće napore i kakve aktivnosti u narednom periodu preduzeti.
5.5 Praćenje razvoja informacionog društva
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine će na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine formirati tim za praćenje razvoja informacionog društva. Tim će biti sastavljen od predstavnika Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, kao nosioca aktivnosti, i predstavnika ekspertskih grupa formiranih za praćenje oblasti navedenih u Politici.
Zadatak tima je praćenje provođenja aktivnosti koje prate razvoj informacionog društva na osnovu dvogodišnjih Akcionih planova, prikupljanje statističkih podataka iz različitih izvora, upoređivanje sa zemljama regiona i EU zemljama, te na osnovu sveobuhvatnih analiza, davanje preporuka za poboljšanje stanja u oblasti IKT-a u Bosni i Hercegovini.
-
Nepostojanje efikasne konkurencije na broadband tržištu - još uvijek visoka cijena pristupa Internetu i prateće opreme;
-
Nedostatak širokopojasne infrastrukture - nedostupnost Internet/širokopojasne tehnologije;
-
Nedovoljna javna ulaganja i investicije - vladajuće strukture ne ulažu dovoljno u razvoj IKT-a;
-
Nepostojanje okvira interoperabilnosti - još uvijek nije usvojen dokument
Okvir intreoperabilnosti na pojedinim nivoima vlasti;
-
Nizak nivo sigurnosti u BiH u oblasti IKT - nedostatak legislative za zaštitu podataka na pojedinim nivoima vlasti;
-
Povećanje visokotehnološkog kriminala - sa povećanjem tehnološkog napretka povećava se i visokotehnološki kriminal;
-
Neadekvatna postojeća legislativa - postojanje legislative koja nije usmjerena ka podstjecanju razvoja domaće IKT industrije;
-
Neujednačena zastupljenost akademsko istraživačke mreže - akademsko istraživačka mreža je zastupljena samo u nekim područjima Bosne i Hercegovine, dok u nekim područjima uopće ne postoji;
-
Nedostatak IKT radne snage - nedovoljan broj IKT profesionalaca, nesposobnost obrazovanog IKT kadra bez iskustva da se odmah uključe u radne procese u IKT sektoru.
4.2 Rizici
-
Nekorištenje sredstava iz EU fondova - ukoliko se ne osiguraju sredstva EU fondova za ulaganje u IKT ili ukoliko Bosna i Hercegovina ne bude u mogućnosti da iskoristi ista;
- Uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda;
- Podstjecanje povjerenja i sigurnosti;
- Uspostavljanje brzog i ultra-brzog pristupa Internetu;
- Podstjecanje ulaganja u istraživanje i inovacije;
- Jačanje digitalne pismenosti, znanja i eUključivanja;
- Primjena IKT-a u rješavanju ključnih izazova društva Bosne i Hercegovine.
5.3 Akcioni plan, razvojni programi i projekti
Zadatak vladajućih struktura je podstjecanje implementacije zadataka po stubovima i njihovih vezanih aktivnosti kroz: osiguranje što boljeg razvojnog okruženja, kratkoročnih i dugoročnih sredstava, podršku i olakšicu implementatorima i donatorima razvojnih programa i projekata iz javnog i privatnog sektora, podršku istraživačkim radovima u oblasti IKT-a, kao i druge aktivnosti vezane za promociju i razvoj digitalnog društva u cjelini.
Javni i privatni sektor trebaju da se što više uključi u aktivnosti vezane za razvoj IKT-a, primjenjivati rješenja na bazi otvorenih standarda, osigurati što manju zavisnost od isporučioca IKT opreme, softvera i usluga, kao i ulagati u brzi razvoj IKT-a kroz mehanizme javno-privatnog partnerstva.
Sredstva potrebna za realiziranje zadataka po stubovima i njihovih vezanih aktivnosti, odnosno za programe i projekte koji proizilaze iz Strategije, potrebno je osigurati iz budžetskih sredstava, sredstva privatnih subjekata, kao i iz EU i međunarodnih fondova.
5.2 Strategija razvoja informacionog društva
Na osnovu Politike razvoja informacionog društva u Bosni i Hercegovini za period 2017-2021 potrebno je izraditi Strategiju razvoja informacionog društva u Bosni i Hercegovini koja će u detalje razraditi aktivnosti po programima/stubovima iz Politike i predstavljati ključni strateški dokument - vodilju za dalje pravce razvoja IKT-a u Bosni i Hercegovini, i to:
- Uspostavljanje jedinstvenog digitalnog tržišta;
