ETIČKI KODEKS
ISTRAŽIVANJA SA DJECOM I O DJECI
U BOSNI I HERCEGOVINI
DRUGO, REVIDIRANO IZDANJE
Sarajevo, 2025.
Projekat implementira
World
Vision BH Fondacija
Bulevar Ivice Osima 9
71000 Sarajevo, BiH
Partner u realizaciji
Udruženje Naša djeca
Behdžeta Mutevelića 73
71000 Sarajevo, BiH
Pridruženi partner
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice
Finansira
Evropska unija
Naziv publikacije: Etički kodeks istraživanja sa djecom i o djeci u Bosni i Hercegovini
Projekat: Povezivanje tačaka 2.0 - Unapređenje učešća djece u donošenju odluka za poboljšanje prava djeteta i demokratije u BiH
Autor: prof. dr Elmedin Muratbegović, Univerzitet u Sarajevu
Ova publikacija je finansirana od strane Evropske Unije. Za njen sadržaj isključivu odgovornost snosi World Vision BH Fondacija i Udruženje Naša djeca Sarajevo i on ne odražava nužno stavove Evropske Unije
PREDGOVOR DRUGOM, REVIDIRANOM IZDANJU
U vremenu kada se sve više pažnje posvećuje pravima djece i njihovoj zaštiti, posebno u kontekstu naučno-istraživačkog rada, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine prepoznaje važnost postojanja jasnih, sveobuhvatnih i primjenjivih etičkih standarda. Etički kodeks istraživanja sa djecom i o djeci u Bosni i Hercegovini, čije drugo, revidirano izdanje imate pred sobom, predstavlja temeljni dokument koji osigurava da se istraživanja koja uključuju djecu provode u skladu s najvišim etičkim i pravnim principima.
Ova dopunjena i unaprijeđena verzija Kodeksa je nastala uz obimne konsultacije sa predstavnicima relevantnih institucija, akademskom zajednicom, predstavnicima organizacija civilnog društva i - što je posebno važno - djecom i mladima, tokom implementacije projekta "Povezivanje tačaka 2.0 - Unapređenje učešća djece u donošenju odluka za poboljšanje prava djeteta i demokratije u BiH", koji finansira Evropska unija, a implementiraju World Vision BH Fondacija i Udruženje "Naša djeca" Sarajevo, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Revidirani Kodeks ne samo da preciznije definiše uloge i odgovornosti istraživača, roditelja/staratelja i institucija, već uvodi i inovativne pristupe u zaštiti djece, uključujući i aneks sa dječijom verzijom Kodeksa - dokumentom koji su kreirala sama djeca. Time se dodatno osnažuje njihova uloga kao aktivnih učesnika u istraživačkom procesu.
Svrha ovog Kodeksa je da osigura da se istraživanja sa djecom i o djeci provode na način koji poštuje njihovo dostojanstvo, prava i dobrobit, te da se u svakom trenutku vodi računa o najboljem interesu djeteta. Njegova primjena zahtijeva aktivnu i odgovornu uključenost svih aktera - od istraživača, preko nadležnih institucija, organizacija civilnog društva, roditelja i, naravno, same djece.
Samo zajedničkim djelovanjem možemo osigurati da istraživanja doprinose razvoju znanja i praksi koje unapređuju položaj djece u društvu, a da pri tome ne narušavaju njihova prava, sigurnost i integritet. Ovaj Kodeks je naš zajednički alat i obaveza u tom procesu.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH će, u skladu sa svojom nadležnošću, osigurati njegovu dostupnost svim relevantnim akterima putem digitalne platforme i javnih resursa. Vjerujemo da će ovaj Kodeks doprinijeti stvaranju sigurnijeg, pravednijeg i etički odgovornijeg okruženja za istraživanja sa djecom i o djeci u našoj zemlji.
U ime Ministarstva, zahvaljujem svim pojedincima i institucijama koji su doprinijeli ovom važnom procesu.
Kemo Sarač
Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice
SADRŽAJ
UVOD
DIO I - OPŠTE ODREDBE
1.1. Osnovna pitanja i primjena Etičkog kodeksa
1.2. Definisanje statusa djeteta, roditelja/staratelja i istraživača
1.3. Primjena etičkih principa
DIO II - PROVOĐENJE ISTRAŽIVANJA
2.1 Pretpostavke za provođenje istraživanja
2.2 Istraživanje (sa djecom i o djeci)
DIO III - OSTALA PITANJA I JAVNOST ETIČKOG KODEKSA
3.1. Dostupnost podataka iz istraživanja
3.2. Korištenje podataka proisteklih iz istraživanja
3.3. Zaštita ličnih podataka u kontekstu primjene Etičkog kodeksa
3.4. Objava Etičkog kodeksa
3.5. Odnos sa ostalim strukovnim Etičkim kodeksima u Bosni i Hercegovini
Literatura
UVOD
Stalna potreba za istraživanjem novog, s jedne strane, te imperativ za zaštitu djeteta od bilo koje vrste zloupotrebe, s druge strane
, razlozi su zbog kojih je neophodno razviti deontologijske etičke standarde istraživanja koja se odnose na djecu uopće. Temelj za donošenje ovog Kodeksa jest Konvencija UN-a o pravima djeteta (1989.). No, velik broj drugih međunarodnih dokumenata i preporuka Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope i Evropske unije nadahnuo je pojedina rješenja i odredio standarde koje Kodeks slijedi. U okviru ovog Etičkog kodeksa, praktično se direktno primjenjuju standardi utvrđeni u okviru Ustava Bosne i Hercegovine, člana II) Ljudska prava i osnovne slobode, a koji su utemeljeni na međunarodnim standardima za zaštitu djece utvrđenih, prije svega, UN Konvencijom o pravima djeteta (iz 1989.), ali i drugim UN i evropskim konvencijama i protokolima koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina, a koje se odnose na zaštitu i prava djece.
Polazimo od toga da je Ustavom Bosne i Hercegovine, u okviru člana II) Ljudska prava i osnovne slobode, u tački 3.f.), posebno istaknuto poštivanje prava na privatni porodični život, te dom i prepisku zakona, da na osnovu navedenog, bilo koja aktivnost koja uključuje dijete i njegovu porodicu mora uključivati utvrđene međunarodne i domaće standarde u pogledu zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda djece. Etički kodeks uzima u obzir i različite zakonske propise u Bosni i Hercegovini, čije se norme tiču pravnog subjektiviteta djece, kao kategorije uzorka istraživanja. Ovdje se prvenstveno misli na zakone kojima se uređuje pitanje zaštite i prikupljanja podataka, kao i pitanje pristupa informacijama: Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 28/00, 45/06, 102/09, 62/11, 100/13); Zakon o slobodi pristupa informacijama FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/01 i 48/11); Zakon o slobodom pristupu informacijama od javnog značaja RS ("Službeni glasnik RS", br. 20/01, 120/04, 54/07, 104/09, 36/10 i 105/21 ); Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 32/01, 49/06, 76/11, 89/11, 12/25); Zakon o zaštiti tajnih podataka BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 54/05, 12/09 ); Zakon o statistici BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 57/02, 26/04 i 42/04); Zakon o statistici FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/03 i 9/09); Zakon o statistici RS ("Službeni glasnik RS", br. 85/03). U pogledu potrebe uključivanja podataka iz određenih oblasti koje se odnose na djecu i dječija prava, potrebno je uzeti u obzir i zakone koji regulišu pitanja zaštite djece (socijalna, zdravstvena, obrazovna i dr.), vidi Aneks 1.
Ovako koncipiran kodeks etičkih principa i normi zasigurno će predstavljati integralni dokument za sve pojedince i institucije koje se neposredno bave istraživanjima u koja su, na bilo koji način, uključena djeca. Etički kodeks polazi od osnovnog principa "najboljeg interesa djeteta" (Konvencija o pravima djeteta, član 3.), njegove dobrobiti, odnosno onoga što je najbolje za dijete, njegovu porodicu, a samim tim i cjelokupnu društvenu zajednicu. Etički kodeks istraživanja sa djecom i o djeci u Bosni i Hercegovini sadrži sljedeće dijelove.
DIO I - OPŠTE ODREDBE
1.1. Osnovna pitanja i primjena Etičkog kodeksa
(1) Etičkim kodeksom se uređuju prava i obaveze, te odgovornosti istraživača.
(2) U skladu sa odredbama UN Konvencije o pravima djeteta, ovaj Etički kodeks se odnosi na osobe mlađe od 18 godina.
(3) Etički kodeks se primjenjuje na sve vrste istraživanja u kojima su aktivni učesnici djeca, ili koja se odnose na djecu, u okviru:
a. obrazovnih ustanova,
b. sportskih klubova,
c. kulturno-umjetničkih društava
d. domova za djecu i sl...
(4) Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Kodeksom tiču se pitanja statusa djece učesnika kvantitativnih, kvalitativnih, intervencijskih i online istraživanja u području društvenih i humanističkih nauka - psihologije, sociologije, pedagogije, edukacijsko-rehabilitacijskih nauka, kriminologije, žurnalistike, socijalnih djelatnosti, sigurnosnih i odbrambenih nauka, prava, ekonomije, politologije, informacijsko-komunikacijske nauke, filozofije, filologije, antropologije, etnologije te interdisciplinarnih društvenih i interdisciplinarnih humanističkih nauka a koja na neposredan ili posredan način mogu uticati na integritet djeteta i njegov najbolji interes.
(5) Etički kodeks štiti i unaprjeđuje status djece u svim fazama njihova učestvovanja u istraživanju u pogledu obaveze poštovanja prava djeteta iz Konvencije o pravima djeteta te postupanja u slučaju kršenja tih prava.
(6) Etički kodeks uzima u obzir i poštuje prava i dužnosti odraslih osoba odgovornih za dobrobit i zaštitu najboljeg interesa djeteta - roditelja/staratelja i stručnjaka u ustanovama koje se brinu o djeci (dječjim vrtićima, školama, domovima za djecu).
(7) Etičkim kodeksom se regulišu i prava i dužnosti te odgovornosti istraživača sa saradnicima koji provode istraživanje ili u njemu na bilo koji način učestvuju, kao i prava i dužnosti roditelja/staratelja.
(8) Prilikom istraživanja potrebno je poštovati dogovorene vrijednosti, načela i standarde kako bi se postigao zadovoljavajući nivo etičnosti.
(9) Etički kodeks treba biti konsultovan u slučajevima primjene bilo kog zakona u BIH, odnosno bilo kojeg strukovnog kodeksa u slučajevima istraživanja koja se bave pitanjima koja su od interesa za djecu.
(10) Etički kodeks treba poslužiti kao osnova za proširenje svih strukovnih kodeksa u skladu sa zahtjevima iz ovog Etičkog kodeksa.
1.2. Definisanje statusa djeteta, roditelja/staratelja i istraživača
(1) Dijete u smislu ovog Etičkog kodeksa je osoba koja nije navršila 18 godina života.
(2) Osnovno pitanje koje se uređuje ovim Etičkim kodeksom jeste status djece učesnika u različitim istraživanjima, koja na neposredan ili posredan način mogu uticati na integritet ličnosti djeteta.
(3) Etički kodeks definiše primjenu zahtjeva iz UN Konvencije o pravima djeteta, te osiguranja odgovarajuće zaštite prava djeteta kao što su:
(a) pravo nediskriminacije djece (čl. 2.);
(b) zaštita najboljeg interesa djeteta (čl. 3.);
(c) pravo djeteta na izražavanje vlastitog mišljenja u stvarima koje ga se tiču, te njegovo uvažavanje u skladu s dobi i zrelosti djeteta (čl. 12.);
(d) pravo na slobodu izražavanja (čl. 13.);
(e) pravo na slobodu misli i savjesti (čl. 14.);
(f) pravo na zaštitu privatnosti, prepiske, ugleda i časti (čl. 16.),
(g) pravo na pristup obavijestima i materijalima radi promocije djetetove dobrobiti i zdravlja (čl.17.),
(4) Status djeteta se utvrđuje:
(a) poštujući pravo djeteta na pristanak na učestvovanje u istraživanju, pravo na iznošenje svojih mišljenja i stavova u istraživanju pravo na evaluaciju istraživanja i pravo na odustajanje u bilo kojem trenutku od učestvovanja u istraživanju osiguravajući čuvanje identiteta djeteta, njegove porodice i skupine kojoj pripada.
(b) osiguravajući anonimnost učestvovanja u istraživanju, povjerljivost i tajnost prikupljenih podataka.
(c) poštujući dob i zrelost djeteta kao kriteriji za učestvovanje u istraživanju, odnosno za davanje informiranog pristanka na učestvovanje u istraživanju.
(d) zaštitom dobrobiti i osnaživanjem djeteta u svim fazama istraživanja te osiguravanje psihosocijalne podrške djeci kojoj učestvovanje u istraživanju izazove neugodne osjećaje poput nemira, nelagode, zabrinutosti, tjeskobe, straha i boli, kao i djeci za koju se tokom istraživanja dobiju neočekivana saznanja da im je ugrožena dobrobit izvan samog konteksta istraživanja.
(e) zaštitom posebno ranjivih skupina djece.
(f) preciziranjem uslova za omogućavanje uvida u rezultate istraživanja ako se radi o studiji slučaja ili informiranje o rezultatima istraživanja ako se rezultati analiziraju na nivou grupe.
(5) Status istraživača i njihovih saradnika je Etičkim kodeksom preciziran na način da su definisana:
(a) njihova prava i obaveze.
(b) njihova odgovornost za dobrobit djeteta.
(c) njihova odgovornost za nastalu štetu.
(d) načini saopštavanja rezultata istraživanja učesnicima istraživanja, roditeljima/ starateljima, stručnjacima u ustanovama u kojima je provedeno istraživanje te stručnoj i široj javnosti.
(6) Etički kodeks definiše status roditelja/staratelja, s obzirom da se i na njih, kao učesnike procesa istraživanja, odnose standardi utvrđeni ovim kodeksom, tako da se opiše način:
(a) informisanja roditelja/staratelja o istraživanju u koje se dijete planira uključiti.
(b) traženja pristanka roditelja/staratelja na učestvovanje djeteta u istraživanju.
(c) na koji se može privoliti roditelj/stratelj za učestvovanje djeteta u istraživanju u kojem je nužna upotreba ili/i obrada ličnih podataka.
(d) obavještavanje roditelja/staratelja o rezultatima istraživanja.
1.3. Primjena etičkih principa
(1) Etički principi utvrđeni ovim Etičkim kodeksom su principi koje istraživači moraju usvojiti kao vlastite profesionalne principe i lični kriterij ponašanja.
(2) Etički kodeks sadrži etička načela kojih se istraživači moraju pridržavati za vrijeme:
- obavljanja pripreme za istraživanje;
- obavljanja samog istraživanja;
- nakon obavljenog istraživanja u fazi obrade podataka kao i
- u fazi izrade izvještaja ili publikacija proizašlih iz istraživanja i sl.
(3) Kao imperativ ostvarenja etičkih ideala kroz istraživanja o djeci i sa djecom, potrebno je diferencirati i u potpunosti poštovati sve principe koji su neophodni za zaštitu prava djeteta.
1.3.1. Princip poštivanja ljudskih prava, sloboda i dostojanstva lica
(1) Istraživači, angažovani u istraživanju o djeci, moraju uvažavati dostojanstvo i ljudske vrijednost svih učesnika u istraživanju, posvećujući pažnju svim relevantnim izvorima koji mogu ugroziti prava djeteta.
(2) Posebna pažnja se posvećuje poštivanju kulturalnih i individualnih različitosti među akterima istraživanja (dobna, spolna, rasna, nacionalna, vjerska i socio-ekonomska razlika, kao i nejednakosti u razvoju, seksualnoj orijentaciji i spolnom identitetu ispitanika).
(3) U istraživanjima je neophodno garantovati eliminaciju svih oblika predrasuda ili stereotipa unutar planiranih istraživanja.
1.3.2. Princip zaštite dobrobiti učesnika u istraživanju
(1) Angažovani istraživači moraju biti svjesni odgovornosti koju imaju u vezi sa djecom, učesnicima u istraživanju i njihovim porodicama
, što znači da moraju voditi računa da se ispitanici na bilo koji način, fizički ili psihički, ne ugroze, te da postupci istraživanja moraju biti prilagođeni dobi i zrelosti djeteta.
(2) U svom nastupanju, istraživač permanentno mora štititi prava svih osoba s kojima kontaktira.
(3) Etičke dileme ili probleme, nastale u samoj pripremi ili u toku istraživanja, istraživač rješava na odgovarajući način, osiguravši u najvišoj mjeri sve učesnike u istraživanju.
(4) U planiranju istraživanja, istraživač treba predvidjeti eventualne negativne reakcije učesnika u istraživačkom postupku kao i načine kako će pružiti podršku ispitanicima ako se to dogodi.
(5) Istraživač vodi računa da tokom istraživanja obezbijedi tjelesnu, emocionalnu i opću psihološku sigurnost djece.
1.3.3. Princip odgovornosti u slučajevima moralnih dilema
(1) Svako istraživanje se provodi u skladu s relevantnim profesionalnim obavezama i standardima.
(2) Istraživač vodi računa o naučnoj i stručnoj odgovornosti prema učesnicima istraživanja, kao i javnosti, te odgovornosti prema strukovnoj asocijaciji kojoj istraživanje pripada.
(3) Pri istraživanju, istraživač sarađuje i savjetuje se sa ostalim stručnjacima i srodnim institucijama, kako bi se istraživanje što profesionalnije obavilo.
(4) Istraživač je dužan savjetovati i upućivati ostale kolege na etičke standarde iz ovog Etičkog kodeksa, u pogledu postupanja i položaja učesnika u istraživanjima.
(5) Pretpostavka za provođenje neposrednog istraživanja sa djecom jeste poznavanje psiholoških i tjelesnih razvojnih procesa. Prije istraživanja, u područjima izvan psihologije, istraživač je dužan savjetovati se sa stručnjacima koji se bave emocionalnim, kognitivnim, ponašajnim, tjelesnim i socijalnim aspektima ljudskog razvoja.
(6) Istraživanja sa djecom kao učesnicima, provode se samo u situacijama kada se značajne spoznaje o dobrobiti djeteta ne mogu steći na drugi način.
1.3.4. Princip zaštite integriteta rezultata istraživanja i istraživača
(1) Profesionalna angažovanost u istraživanju o djeci, iziskuje poštivanje određenih standarda koji su afirmativni i koji promovišu objektivnost, tačnost i istinitost u istraživačkom procesu, a utemeljeni su na utvrđenim naučnim i profesionalnim dostignućima.
(2) Istraživači ne smiju primjenjivati:
a. metodološke postupke sumnjivog kvaliteta,
b. neprimjerene postupke analize i sinteze podataka,
c. neprofesionalne i naučno neutemeljene načine interpretacije podataka dobijenih istraživanjem.
(3) Namjera istraživača mora biti jasna i objektivno moguća tokom cijelog istraživačkog postupka, a njihovi ciljevi moraju ostati javni i otvoreni, ostajući dosljedni u održanju obećanja datih ispitanicima na početku istraživanja.
(4) Studenti kao i istraživači - početnici mogu obavljati istraživanja sa djecom isključivo pod vodstvom (mentortsvom) iskusnih istraživača (nastavnika ili drugih osoba sa istraživačkim iskustvom) i to mora biti navedeno u zahtjevu.
DIO II - PROVOĐENJE ISTRAŽIVANJA
2.1 Pretpostavke za provođenje istraživanja
(1) Istraživanje se mora temeljiti na utvrđenim naučnim i profesionalnim dostignućima disciplina koje se bave djecom.
(2) Pretpostavka za provođenje neposrednog istraživanja u kojem učestvuju djeca je poznavanje psiholoških i tjelesnih razvojnih procesa.
(3) Istraživači koji u svom stručnom obrazovanju nisu stekli znanja o razvoju djeteta, u procesu planiranja i pripreme istraživanja, obavezni su se savjetovati sa stručnjacima za kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj djeteta, i tu činjenicu navesti u zahtjevu za istraživanje,
(4) Postupci istraživanja moraju biti prilagođeni dobi, sposobnostima i zrelosti djeteta.
(5) Istraživači su obavezni pridržavati se odredaba ovog Etičkog kodeksa kao minimalnog standarda i u slučajevima kada se istraživanje s djecom ili o djeci provodi kao dio opsežnijeg međunarodnog istraživanja ili kao dio aktivnosti neke međunarodne organizacije.
2.1.1. Preliminarne pripreme istraživača - uslovi za istraživanje
(1) Istraživanja s djecom, kao učesnicima u istraživanju, provode se samo u slučajevima kada se do planiranih spoznaja ne može doći na drugi način, a istraživanje ima za cilj doprinijeti znatno boljem naučnom razumijevanju istraživanih tema, te može doprinijeti konačnom postizanju rezultata koji mogu koristiti djeci.
(2) Istraživački postupci, kao i cjelokupan metodološki instrumentarij, treba prilagoditi uzrastu djeteta.
(3) Ambijent i cjelokupne okolnosti u kojima se odvija istraživanje, podrazumijevaju obezbjeđivanje tjelesne, emocionalne i uopće psihološke sigurnosti djece.
(4) Istraživač poduzima sve razumne mjere kako bi izbjegao eventualne probleme mentalnog ili fizičkog ugrožavanja ispitanika, djeteta ili njegovih najbližih.
(5) Kad se istraživanje provodi u ustanovama koje se brinu o djeci, istraživač je obavezan sarađivati sa stručnjacima u tim ustanovama kako bi istraživačke postupke prilagodio najboljem interesu djeteta, primijenio načelo najmanjeg remećenja redovitih aktivnosti djece i osigurao, ako se za to pokaže potreba, pružanje neposredne stručne podrške i pomoći djeci tokom i nakon istraživanja.
(6) Istraživači koji u svoja istraživanja uključuju djecu s teškoćama, trebaju se pridržavati posebnih smjernica za planiranje i provedbu istraživanja u kojima učestvuju djeca s teškoćama.
2.1.2. Saglasnost za obavljanje istraživanja
(1) Istraživač je dužan od nadležnih ministarstava/odjeljenja za obrazovanje entiteta ili kantona, odnosno Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine dobiti dozvolu za provođenje istraživanja (u daljem tekstu Nadležne institucije).
(2) Istraživač podnosi Zahtjev za istraživanje instituciji iz prethodnog stava koristeći obrazac koji je izradila nadležna institucija u kojoj aplicira i koji se nalazi na web stranici te institucije.
(3) Nadležne institucije iz stava (1) ovog člana dužne su formirati posebna Etička tijela za kontrolu ovog procesa.
(4) Nadležna institucija ne može dati saglasnost za istraživanje bez prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja nadležnog Etičkog tijela.
(5) Etička tijela formiraju se pri Nadležnim institucijama, bilo da se radi o: ministarstvima, zavodima, institutima, odjelima ili drugim pedagoškim institucijama u Bosni i Hercegovini.
(6) Etička tijela su sastavljena od profesionalaca iz reda uposlenika nadležnih institucija uz mogućnost angažovanja stručnih saradnika za specifična istraživanja koje članovi zaposleni u nadležnim institucijama, tematski, nisu u stanju potpuno obuhvatiti.
(7) Broj članova, sastav tijela te ostala prava i obaveze utvrđuju nadležne institucije, posebnim aktom.
(8) Etičko tijelo može:
a. Dati pozitivno mišljenje,
b. Vratiti na dopunu i doradu,
c. Dati negativno mišljenje.
2.1.3. Izuzeci pri davanju saglasnosti za istraživanje
(1) U slučajevima medicinskih istraživanja sa djecom koja se obavljaju u sklopu nastavnih procesa, istraživačkih ili naučnih projekata, istraživač je dužan, pored pozitivnog mišljenja etičkog tijela nadležne zdravstvene ustanove, pribaviti i pozitivno mišljenje Etičkog tijela nadležne institucije opisanog u prethodnom članu ovog Kodeksa.
(2) Za svako multidisciplinaro istraživanje, Etičko tijelo procjenjuje kompetentnost istraživača za provođenje istraživanja.
2.1.4 Evidencija
Nadležne institucije vode evidenciju o podnesenim, odobrenim i odbijenim zahtjevima.
2.1.5 Preliminarna pitanja istraživačima
(1) Etičko tijelo mora posvetiti posebnu pažnju sljedećim pitanjima:
(a) Da li planirani metodološki instrumentarij zadovoljava potrebe istraživanja i da li je prilagođen djeci?
(b) Da li će učesnici osjećati bilo kakvu vrstu nelagode u vezi sa pitanjima koje planirate postaviti?
(c) Da li je moguće svim učesnicima objasniti svrhu istraživanja?
(d) Koliko je, zaista, neophodno učešće djece u tom istraživanju?
(e) Može li se do traženih rezultata doći kroz istraživanje sa uzorkom odraslih osoba?
(f) Da li je istraživačima razumljivo pitanje na koje traže odgovor?
(g) Da li je bilo kojim dijelom istraživanja, moguće zloupotrijebiti povjerenje ispitanika?
(h) Šta će poduzeti u slučajevima kada primijete emocionalne, tjelesne ili ponašajne reakcije na sadržaj istraživanja kod djeteta ispitanika?
(i) Da li će učesnici dobiti sve informacije na kraju istraživanja, kako bi se psihološki rasteretili?
(j) Da li to istraživanje može izazvati generalno negativan stav djece ili roditelja/staratelja, javnosti i sl.?
(k) Da li su isti postupak istraživanja testirali na nekom kontrolnom uzorku?
(2) Nadležna institucija, u obrascu za izdavanje saglasnosti, utvrđuje obavezu istraživačima za podnošenje Izvještaja o provedenom istraživanju.
2.1.6 Saglasnost roditelja/staratelja
(1) Nakon dobijanja saglasnosti Nadležne institucije, istraživač je dužan pribaviti dodatne saglasnosti za svako dijete koje namjerava uključiti u istraživanje.
(2) Radi se o saglasnosti roditelja/staratelja i samom pristanku djeteta.
(3) Dijete, odnosno njegov roditelj/ staratelj, daje svoj pristanak tek nakon što dobije informacije o:
a. samoj svrsi istraživanja
b. koristi od tog istraživanja
,c. mogućim rizicima,
d. vrsti i trajanju istraživanja,
e. metodama zaštite privatnosti učesnika i povjerljivosti podataka,
f. posljedicama koje istraživanje može izazvati po učesnike istraživanja,
g. dobrovoljnom pristajanju i odustajanju od istraživanja.
(4) Obrazac za saglasnost roditelja/staratelja i pristanak djeteta, kreira Nadležna institucija.
(5) Obrazac mora sadržavati i dio koji se odnosi na kratak opis istraživanja koje namjeravaju obaviti s djecom.
(6) U slučaju zajedničke roditeljske/starateljske brige za dijete dovoljno je dobiti pristanak jednog roditelja/staratelja.
(7) Validnim pristankom smatra se i roditeljeva/starateljeva e-poruka, SMS-poruka ili druga potvrdna radnja poslana osobi zaduženoj za organizaciju istraživanja u ustanovi u kojoj se istraživanje provodi.
2.1.7 Pristanak djeteta
(1) Za dijete uzrasta do četrnaest (14) godina pismenu saglasnost prvo daje roditelj/staratelj.
(2) Nakon dobijenog roditeljskog /starateljskog pristanka za djecu uzrasta do četrnaest (14) godina potrebno je zatražiti i pristanak djeteta.
(3) Dijete svoj pristanak na učešće u istraživanju daje u pravilu pismeno na posebnom obrazcu, opisanom u prethodnom članu ovog Kodeksa.
(4) Ukoliko se radi o djeci uzrasta od navršenih četrnaest (14) do osamnaest (18) godina, dovoljna je saglasnost djeteta, uz obavezno dostavljanje pismene obavijesti roditelju/staratelju o sadržaju i cilju istraživanja.
2.1.8 Izuzeci u vezi saglasnosti za istraživanje
(1) Kada je riječ o istraživanjima kojima se ispituje posebno osjetljiva tema ili u kojima se djeca izlažu visokim nivoima rizika i nelagode, Etičko tijelo u svom mišljenju može sugerisati Nadležnoj ustanovi koja to navodi u tekstu saglasnosti da je u tom istraživanju pristanak roditelja/staratelja potreban i za djecu stariju od četrnaest (14) godina.
(2) U slučajevima djece s teškoćama u razvoju koja ne mogu samostalno formirati i izražavati stavove i mišljenja, neophodna je pismena saglasnost roditelja/staratelja i asistenta u nastavi.
(3) Osobe koje daju pristanak za učešće u istraživanju mogu ga u svako doba, bez štetnih posljedica po njih, kao i bez posebnog obrazloženja, povući i odustati od daljeg istraživanja.
(4) Za djecu koja su smještena u ustanovama socijalne zaštite, istraživač mora dobiti saglasnost nadležnog resornog entitetskog, odnosno kantonalnog ministarstva i odgovarajućeg odjela u Brčko Distriktu.
(5) U istraživanjima koja ne osiguravaju punu anonimnost podataka i u kojima je nužna upotreba ili/i obrada ličnih podataka obavezna je saglasnost roditelja/staratelja za njihovu upotrebu, a nakon toga i pristanak djeteta. Pomenute saglasnosti, kako ona od roditelja/staratelja i kao i sam pristanak djeteta dobijaju se u okviru procesa prikupljanja saglasnosti.
(6) Za istraživanja koja se provode kao sastavni dio redovnog odgojno-obrazovnog procesa u školi i ne izlaze izvan okvira djetetovih uobičajenih iskustava u odgojno-obrazovnim ustanovama u pravilu nije potrebno tražiti saglasnost roditelja /staratelja.
(7) Pristanak nije potrebno tražiti ni za istraživanja koja se provode anonimno u prirodnim uslovima metodom opažanja i u kojima bilo kakav rizik za djecu nije ni na koji način povezan s istraživanjem.
2.2 Istraživanje (sa djecom i o djeci)
2.2.1. Postupak u toku istraživanja
(1) Istraživač je, u toku istraživanja, dužan odgovoriti na sva pitanja koja imaju učesnici a vezano je za samu metodologiju istraživanja.
(2) Primjena bilo kojeg instrumenta u istraživanju podrazumijeva prethodno detaljno objašnjenje njegove namjene i svrhe, te pristanak ispitanika.
(3) Posebnu pažnju istraživač mora posvetiti situacijama u kojima može primjetiti:
(a) bilo kakve zdravstvene probleme ili probleme kognitivnog, emocionalnog, socijalnog i ponašajnog funkcionisanja djeteta, obavezan je o tome upoznati roditelja/staratelja djeteta, a zatim i odgovarajućeg stručnjaka, kako bi se djetetu blagovremeno obezbijedila neophodna pomoć.
(b) da je postupak prikupljanja podataka na bilo koji način uznemirio ili povrijedio dijete i/ili njemu bliske osobe, mora poduzeti neposredne i/ili naknadne mjere radi umanjenja negativnih učinaka istraživanja, odnosno osigurati psihološko rasterećenje pružanjem psihosocijalne podrške i drugih oblika pomoći, zavisno od specifičnih potreba djeteta učesnika u istraživanju.
(c) da ukoliko neposredne mjere kojima se nastoje umanjiti negativni učinci istraživanja ne daju rezultate, tj. ne otklone posljedice, istraživanje treba prekinuti.
(d) da ukoliko u postupku prikupljanja podataka ili nakon završetka tog postupka istraživač dođe do neočekivanog saznanja da je ugrožena dobrobit djeteta učesnika u istraživanju ili da dijete učesnik u istraživanju ugrožava dobrobit druge osobe, obavezan je poduzeti mjere kojima će zaštititi dobrobit ugrožene osobe. Te mjere uključuju brižljivo osmišljeno saopštavanje neočekivanog saznanja djetetu učesniku u istraživanju i drugim relevantnim osobama te osiguravanje odgovarajuće stručne pomoći.
2.2.2. Postupak nakon obavljenog istraživanja
(1) Neposredno nakon završetka postupka prikupljanja podataka istraživač je obavezan učesnicima u istraživanju razjasniti sve eventualne nejasnoće i nesporazume te odgovoriti na sva njihova pitanja.
(2) Nakon završetka postupka prikupljanja podataka istraživač je obavezan pohraniti podatke tako da osigura njihovu tajnost.
(3) Podatke koji nisu anonimni potrebno je u najkraćem roku pseudonimizirati kako bi se zaštitila privatnost učesnika, a lične podatke koji omogućavaju identifikaciju djece učesnika u istraživanju odmah uništiti.
(4) Pohranjeni podaci, nezavisno od nivoa anonimnosti, čuvaju se samo onoliko dugo koliko je potrebno za svrhe u koje su prikupljeni ili u skladu s utvrđenim pravilima o reviziji, arhiviranju ili zadržavanju podataka. O tome je potrebno informisati učesnike u istraživanju.
(5) Istraživač je dužan izvijestiti učesnike u istraživanju o rezultatima istog, na način koji je primjeren dobi i zrelosti učesnika.
(6) Informisanje o rezultatima istraživanja se vrši u skladu sa naučnim načelima, pažljivo uzimajući u obzir potrebu objektivne, dobronamjerne i valjane procjene rezultata istraživanja.
(7) Poželjno je da informisanje o rezultatima istraživanja bude provedeno tako da omogući i aktivnu participaciju djece, roditelja/staratelja i stručnih radnika.
2.2.3 Izvještaj o provedenom istraživanju i prateće publikecije
(1) Istraživač je obavezan dostaviti Nadležnoj instituciji "Izvještaj o provedenom istraživanju", napisan na jednom od jezika konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
(2) Pod pojmom "Izvještaj o provedenom istraživanju" podrazumjeva se sam tekst Izvještaja, ali i sve vidove publikacija koje će proizaći iz navedenog istraživanja.
(3) Izvještaj iz stava (1) podnosi se u pet (5) štampanih primjeraka Nadležnoj instituciji najkasnije trideset dana od dana završetka istraživanja.
(4) Elektronsku formu (PDF formu) objavljene Publikacije proizašle iz istraživanja istraživači su dužni dostaviti najkasnije 30 dana od dana objavljivanja i to na elektronsku adresu Nadležne institucije.
(5) Nadležne institucije, proslijeđuju elektronske verzije Publikacija (PDF format) na elektronsku adresu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
(6) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH će na posebnoj elektronskoj platformi arhivirati sve publikacije proizašle iz istraživanja sa djecom ili o djeci u BiH, formiravši posebnu elektronsku biblioteku publikacija koje su nastale prema kriterijima ovog Etičkog kodeksa.
(7) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH će omogućiti na svojoj web stranici pristup elektronskoj arhivi dostavljenih publikacija, nastalih prema kriterijima ovog Etičkog kodeksa.
DIO III - OSTALA PITANJA I JAVNOST ETIČKOG KODEKSA
3.1. Dostupnost podataka iz istraživanja
(1) Istraživači su dužni poduzeti sve mjere zaštite tajnosti podataka o djeci koja su učestvovala u istraživanju i njihovim izjavama.
(2) Tajnost podataka se odnosi na činjenice koje upućuju na identitet djeteta.
(3) U bilo kojem slučaju nije dozvoljeno otkrivati identitet učesnika u istraživanju, niti u neformalnom razgovoru, niti u službenim izvještajima o projektu, bilo pred stručnim, zainteresovanim ili nezainteresovanim osobama.
(4) Nije dopušteno otkrivati identitet učesnika u istraživanju u pismenim, ali ni u usmenim izvještajima, kao ni u formalnim ili neformalnim raspravama pred drugim istraživačima, stručnim ili ostalim osobama.
(5) Iznimno, ako u toku prikupljanja ili obrade podataka istraživač uoči teškoće ili probleme koji predstavljaju ozbiljan rizik za život, zdravlje i dobrobit djeteta ili druge osobe, obavezan je svoja zapažanja prenijeti stručnjacima za rješavanje problema te vrste radi osiguravanja neophodne pomoći djetetu.
(6) Kad je to potrebno, istraživač će učesnike istraživanja prije nego što daju pristanak obavijestiti o mogućnosti da njihov identitet postane dostupan i drugim osobama, što se naročito odnosi na upoznavanje učesnika u istraživanju s mogućnošću dolaska do neočekivanih saznanja o životnoj ugroženosti i/ili ugroženosti individualne dobrobiti samog djeteta učesnika u istraživanju ili osobe koja je u bliskom odnosu s djetetom.
3.2. Korištenje podataka proisteklih iz istraživanja
(1) Informacije proizašle iz istraživanja, koje su dostupne kroz izvještaje ili druge oblike publikacija nastalih na osnovu istraživanja provedenih po kriterijima i zahtjevima ovog Etičkog kodeksa, su slobodne za korištenje kao sekundarni podatak svim zainteresovanim istraživačima.
(2) Prikrivanje rezultata istraživanja nije dopušteno. Iznimno, istraživač može učesnike u istraživanju upozoriti na to da se pojedini rezultati istraživanja ne mogu objaviti prije završetka cijelog postupka istraživanja, što je posebno opravdano u longitudinalnim i intervencijskim istraživanjima.
3.3. Zaštita ličnih podataka u kontekstu primjene Etičkog kodeksa
(1) Zaštita ličnih podataka jedno je od središnjih pitanja naučno-istraživačke etike te jedno od temeljnih ljudskih prava. Kao takvo, usko je povezano s autonomijom i ljudskim dostojanstvom koje svi istraživači koji rade s djecom moraju poštovati.
(2) Iako je određena obrada ličnih podataka pravno dopuštena, to ne znači nužno da je i etički opravdana.
(3) Etički zahtjevi nadilaze pravne zahtjeve te traže viši nivo promišljanja o rizicima koji se mogu pojaviti u vezi s obradom ličnih podataka u naučnom istraživanju, a naročito u slučajevima gdje su u fokusu istraživanja djeca.
(4) Voditelj obrade, odnosno voditelj istraživanja mora u svakom trenutku moći dokazati usklađenost s etičkim i pravnim zahtjevima zaštite ličnih podataka djeteta (načelo pouzdanosti), u okviru svakog istraživanja koje uključuje bilo kakvu obradu ličnih podataka bez obzira na metodu kojom se istraživač koristi.
3.4. Objava Etičkog kodeksa
(1) Etički kodeks objavljuje se u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.
(2) Etički kodeks je potrebno istaći na web stranici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i web stranicama Nadležnih institucija.
3.5. Odnos sa ostalim strukovnim Etičkim kodeksima u Bosni i Hercegovini
(1) Odredbe ovog Etičkog kodeksa su osnova za usklađivanje ostalih strukovnih etičkih kodeksa koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
(2) Etički kodeks respektuje odredbe strukovnih kodeksa različitih profesija u Bosni i Hercegovini, koristeći njihove stručne termine i procedure, koje se automatski smatraju i odredbama ovog Kodeksa.
Literatura
Ajduković. M., Kolesarić, V. (2020). Etički kodeks istraživanja s djecom. Zagreb: Vijeće za djecu Vlade Republike Hrvatske
.Bertram, T., Pascal, C., Lyndon, H., Formosinho, J., Gaywood, D., Gray, C., … Whalley, M. (2024). EECERA ethical code for early childhood researchers. European Early Childhood Education Research Journal, 33(1), 4- 18.
Cowie, H., Huser, C., Myers, C. (2014). The use of participatory methods in researching the experiences of children and young people. Croatian Journal of Education: 16(2), 51-66.
Ferdousi, N. (2015). Children as Research Subjects: The Ethical Issues. Bangladesh Journal of Bioethics, 6(1), 6- 10.
Helseth S, Slettebø Å. Research Involving Children: some ethical issues. Nursing Ethics. 2004;11(3):298-299.
Hersh, M., Elley S. (2019). Expertise and strategies used by autistics to overcome barriers to participation. Right and Participation. Abstract book of 12th Autism_Europe International Congress (p. 42), France: Nice.
Muratbegovic, E. & Šućur - Janjetović, V. (2013). Etički kodeks istraživanja sa djecom i o djeci u Bosni i Hercegovini, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BIH.
The British Psychological Society (2014). Code of Human Research Ethics. Leicester: The British Psychological Society.
