ODLUKU
О ODOBRAVANJU ZAJEDNIČKE JEZGRE NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA PRIRODNE NAUKE DEFINISANE NA ISHODIMA UČENJA
1.
(Predmet Odluke)
2.
(Sadržaj i primjena Odluke)
3.
(Preporuka obrazovnim vlastima)
4.
(Stupanje na snagu)
Brој 01-07-1-1020/15
28. oktobra 2015. godine
Mostar
Predsjednica
Milijana Lale, s. r.
ZAJEDNIČKA JEZGRA
NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA PRIRODNE NAUKE DEFINIRANA NA ISHODIMA UČENJA
Voditelj Projekta:
Konsultant:
Projektni tim:
Radna grupa:
UVOD
ZJNPP ZA PRIRODNE NAUKE DEFINIRANA NA ISHODIMA UČENJA - BOSNA I HERCEGOVINA
Oblast I: Zemlja, prostor življenja |
||||
Komponenta 1. POVEZANOST ZEMLJINE STRUKTURE I PROSTORA ŽIVLJENJA |
||||
Ishodi učenja 1. Analizira prirodno-geografska obilježja planete Zemlje i snalaženje u prostoru i vremenu. 2. Objašnjava povezanost i međuzavisnost prirodno-geografskih i društveno-geografskih obilježja Zemlje. 3. Prikazuje i objašnjava važnost saobraćaja i saobraćajnih pravila s ličnog gledišta učesnika u prometu. |
||||
Indikatori komponente 1 u skladu sa uzrastom za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
1.a Prepoznaje prostor u neposrednoj okolini mjesta stanovanja: park, livada, rijeka i sl. 1.b Razlikuje dan od noći i prepoznaje dijelove dana. |
1.a Objašnjava i koristi osnovne pojmove o mjestu i okolini, vodotoku, te pojmove snalaženja u okolini. 1.b. Razlikuje i utvrđuje oblike reljefa u užem zavičaju. |
1.a Razlikuje osnovne pojmove o Sunčevom sistemu. 1.b Povezuje Zemljina kretanja s fenomenima poput dužine dana, promjene godišnjih doba i sl. 1.c Pokazuje i određuje međusoban položaj objekata u prostoru užeg zavičaja pomoću glavnih strana svijeta, i to: sa stalnim stajalištem, s promjenljivim stajalištem i u predodžbi - orijentira se pomoću Sunca. |
1.a Opisuje položaj Zemlje u Sunčevom sistemu. 1.b Povezuje tok sunčeve energije s klimom i klimatskim promjenama (npr. otapanje leda, globalno zagrijavanje, erupcije vulkana, promjene u okeanima i sl.) 1.c Tumači kretanje Zemlje oko Sunca utvrđujući njenu pripadnost Sunčevom sistemu. 1.d Razlikuje pojmove mase i težine i analizira promjenu težine zavisno od geografske širine, te od sredine (medija) u kojoj se tijelo kreće. 1.e Koristi fizikalne veličine koje opisuju gravitaciono polje. 1.f Opisuje i upoređuje elemente prirodne osnove u životnom okruženju. |
1.a Analizira primarne i sekundarne izvore podataka o Sunčevom sistemu i njegovom položaju u svemiru. 1.b Analizira i upoređuje prirodne pojave s procesima na planeti Zemlji i u svemiru. |
2.a Razlikuje selo od grada. |
2.a Imenuje i opisuje zanimanja ljudi u mjestu življenja. 2.b Objašnjava važnost ustanova i djelatnosti za život i rad ljudi. 2.c Objašnjava obilježja sela i grada uočavajući razlike i njihovu međusobnu povezanost. |
2.a Objašnjava povezanost i međuzavisnost reljefnih obilježja, klime, biljnog i životinjskog svijeta. 2.b Objašnjava međusobnu povezanost privrede i prirodno-geografskih obilježja na prostoru BiH, na konkretnim primjerima. |
2.a Objašnjava postanak planete Zemlje i života na njoj. 2.b Opisuje evolucioni razvoj živog svijeta na Zemlji. 2.c Utvrđuje važnost biološke ravnoteže i varijabilnosti vrsta za opstanak života na Zemlji. 2.d Potkrepljuje dokazima međusobnu povezanost privrede i prirodno-geografskih obilježja na prostoru BiH. |
2.a Analizira procese evolucije, te na osnovu njih tumači geološke promjene na kopnu i u atmosferi. 2.b Potkrepljuje dokazima međuzavisnost prirodnih nauka s razvojem poljoprivrede, industrije, kulture i civilizacije. |
3.a Imenuje prostore za sigurno kretanje pješaka u saobraćaju. |
3.a Objašnjava ulogu pješaka u saobraćaju (propisno kretanje pješaka saobraćajnicom, propisno kretanje pješaka i izvan naselja, propisno prelaženje raskrsnice i željezničke pruge, propisno ponašanje u sredstvima javnog prevoza, poštivanje saobraćajnih propisa - znakovi, saobraćajni policajac, semafor 3.b Opisuje autobusku/željezničku stanicu i sredstva javnog prevoza zavisno od mjesta življenja, kao i njihov sistem rada. |
3.a Objašnjava saobraćajnu povezanost BiH, kao i njen doprinos razvijenosti sveukupnog društva. |
3.a Analizira povezanost postojeće mreže saobraćaja s mogućnostima privrednog razvoja države |
3.a Potkrepljuje dokazima kako stepen razvijenosti društva zavisi od međuzavisnosti ekonomske razvijenosti i saobraćajne mreže. |
Komponenta 2. Prirodni zakoni na Zemlji, prostoru življenja |
||||
Ishodi učenja 4. Koristi se različitim načinima snalaženja i orijentacije na Zemlji, prostoru življenja. 5. Koristi se različitim mjernim instrumentima za vremensko i prostorno snalaženje u prostoru življenja. 6. Planira i provodi aktivnosti kojima istražuje važnost geobiosfere za prostor življenja. |
||||
Indikatori komponente 2 u skladu sa uzrastom za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
4.a Pokazuje odnose u prostoru (gore-dolje, ispred-iza). |
4.a Pokazuje orijentaciju pomoću Sunca kako bi odredio glavne strane svijeta, kao i za međusobno određivanje prostornog položaja objekata. 4.b Upoređuje prošlost i sadašnjost prostora življenja u odnosu na važne objekte, oruđa za rad, spomenike, način života i rada ljudi, odijevanje, ishranu, običaje. |
4.a Pokazuje orijentaciju pomoću svemirskih tijela, objekata, predmeta i instrumenata. 4.b Razlikuje svemirska tijela pomoću kojih se orijentiramo. |
4.a Pokazuje orijentaciju u prostoru služeći se različitim orijentirima (karta, kompas, GPS). |
4.a Izrađuje karte i planove korištenjem kartografskih znakova nakon provedenog istraživanja. |
|
|
|
|
4.b Orijentira se u prostoru življenja korištenjem IT tehnologije. |
5.a Razlikuje mjerne instrumente (sat, termometar, kalendar). |
5.a Određuje vrijeme pomoću sata s minutnom preciznošću, ispravno piše kalendarsko vrijeme, snalazi se na vremenskoj odrednici (lenti vremena), npr. decenija. |
5.a Objašnjava vrste kalendara, vremenske jedinice i njihov nastanak. 5.b Analizira podatke u kalendaru prirode (o dužini dana, vremenu i promjenama u prirodi). |
5.a Koristi se mjernim instrumentima, npr. barometar, termometar i sl., u prostoru življenja. |
5.a Koristi se složenim mjernim instrumentima i njihovim kombinacijama u prostoru življenja. |
6.a Prepoznaje promjene na biljkama, životinjama i ljudskim aktivnostima u određenom godišnjem dobu. |
6.a Objašnjava promjene u životnom okruženju kroz godišnja doba naznačujući ih u kalendar prirode. |
6.a Analizira prirodna i društvena obilježja, te ih smješta u prostor življenja. |
6.a Analizira fizička svojstva vode u životnom okruženju (pitke, otpadne i industrijske). |
6.a Analizira tehnike monitoringa i kontrole zagađenja prostora življenja, te predlaže metode za otklanjanje posljedica. 6.b Povezuje klimatske razrede s vegetacijskim zajednicama. 6.c Analizira uticaj mase na gravitaciono polje primjenjujući fizikalne zakone. |
Komponenta 3. Održivi razvoj na Zemlji, prostoru življenja |
||||
Ishodi učenja 7. Potkrepljuje valjanim dokazima (argumentima) važnost očuvanja prirodnih bogatstava i spomenika kulture. 8. Analizira ekonomski razvoj društva stavljajući ga u vezu sa aktivnostima zaštite životne sredine. 9. Koristi saobraćajne znakove i ponaša se u skladu sa saobraćajnim pravilima. |
||||
Indikatori komponente 3 u skladu sa uzrastom za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
7.a Prepoznaje spomenike kulture u neposrednom okruženju. |
7.a Navodi važnost očuvanja prirodnih bogatstava u prostoru življenja, kao i njegove historijske i kulturne vrijednosti. |
7.a Potkrepljuje dokazima važnost očuvanja prirodnih bogatstava u prostoru življenja. |
7.a Analizira posljedice zagađenja vode, zraka i tla. |
7.a Potkrepljuje dokazima posljedice globalnih klimatskih promjena u prostoru življenja. |
|
|
7.b Potkrepljuje dokazima važnost kulturno-historijskih spomenika u prostoru življenja. |
7.b Daje kritički osvrt na važnost biljnih i životinjskih vrsta za čovjeka u prostoru življenja. |
7.b Utvrđuje važnost postojanja raznolikosti gena, vrsta i ekosistema za održivost života u prostoru življenja. |
|
|
|
7.c Utvrđuje načine očuvanja prirodnih bogatstava i spomenika kulture. |
7.c Analizira i stavlja u vezu ekonomski razvoj s prirodnim bogatstvima u prostoru življenja. |
|
|
|
|
7.d.Objašnjava važnost spomenika kulture za razvoj civilizacije. |
8.a Povezuje odgovorno ponašanje prema okolini sa svakodnevnim aktivnostima u smislu zaštite životne sredine. |
8.a Objašnjava ponašanja čovjeka u cilju očuvanja prostora življenja. |
8.a Potkrepljuje dokazima važnost reciklaže u svrhu očuvanja prostora življenja. |
8.a Koristi metode ispravnog odlaganjа otpadnog materijala, od kojih se neki koriste za recikliranje. |
8.a Stavlja u vezu društveni prirast stanovnika i urbanizaciju sa ograničenim resursima na Zemlji i daje kritički osvrt o mogućim posljedicama. |
|
|
|
|
8.b Utvrđuje važnost korištenja biotehnoloških metoda za dobijanje energije iz alternativnih izvora. |
9.a Prikazuje ponašanje pješaka u saobraćaju. |
9.a Objašnjava ponašanja učesnika u saobraćaju. |
9.a Objašnjava ponašanja pješaka u saobraćaju povezujući ih sa saobraćajnim pravilima, koristeći primjere dobre prakse. |
|
|
Komponenta 4. Postupanje s rezultatima dobijenim iz različitih izvora |
||||
Ishodi učenja 10. Analizira različite izvore informacija po pitanju rješavanja problema u prostoru življenja. 11. Objašnjava prirodne pojave i njihova međudjelovanja koristeći se naučnom terminologijom. 12. Analizira rezultate istraživanja o održivom razvoju na Zemlji, prostoru življenja, koristeći se savremenom tehnologijom. |
||||
Indikatori komponente 4 u skladu sa uzrastom za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
10.a Prepoznaje prostore u životnom okruženju koji ne utiču štetno na zdravlje čovjeka. |
10.a Opisuje onečišćenja u životnom okruženju koristeći se primjerenim izvorima. |
10.a Navodi posljedice nastale zagađivanjem životne sredine koristeći se različitim izvorima. |
10.a Analizira informacije iz različitih izvora u svrhu rješavanja problema zagađenja životne sredine. |
10.a Pronalazi naučne informacije kojima objašnjava mogućnosti života na Zemlji. 10.b Analizira informacije, dobijene iz različitih izvora o ograničenjima rasprostranjenosti živih bića na Zemlji. |
11.a Imenuje prirodne pojave u životnom okruženju. |
11.a Opisuje prirodne pojave u životnom okruženju. |
11.a Objašnjava međudjelovanje prirodnih pojava u životnom okruženju. |
11.a Utvrđuje funkcioniranje živih sistema u biosferi koristeći se naučnom terminologijom. |
11.a Provodi aktivnosti istraživanja kojima potvrđuje postojanje gravitacije na Zemlji. 11.b Provodi aktivnosti istraživanja koristeći se programima za crtanje (elektroliza, destilacija, filtracija, ekstrakcija). |
12.a Prepoznaje mjesta u životnom okruženju u kojima se odlaže otpad. |
12.a Navodi aktivnosti koje doprinose razvoju u životnom okruženju koristeći se primjerenim izvorima informacija. |
12.a Utvrđuje važnost održivog razvoja na Zemlji, prostoru življenja koristeći se informacijama iz različitih izvora. |
12.a Analizira rezultate istraživanja o održivom razvoju na Zemlji, prostoru življenja, koristeći se informacionom i komunikacionom tehnologijom. |
12.a Uspoređuje rezultate istraživanja (eksperimentima, simulacijama ili video i multimedijalnim izvorima) s podacima iz različitih izvora kako bi dokazima potkrijepio mogućnosti održivog razvoja na Zemlji. |
Oblast II: Struktura i funkcionalna povezanost žive i nežive prirode |
||||
Komponenta 1. Poznavanje i razumijevanje strukture i funkcionalne povezanosti žive i nežive prirode |
||||
Ishodi učenja 1. Analizira obilježja živog i neživog i razvrstava po kategorijama predstavnike žive i nežive prirode. 2. Upoređuje razlike i sličnosti žive i nežive prirode i objašnjava strukturnu povezanost organizama i organizma i sredine. 3. Objašnjava funkcionalne promjene u životnoj zajednici povezujući ih s promjenama godišnjih doba. 4. Analizira povezanost prirodno-geografskih procesa utvrđujući postojanje varijabilnosti živih bića na Zemlji. 5. Objašnjava povezanost fizičkih, hemijskih i bioloških promjena u živoj i neživoj prirodi. 6. Procjenjuje fizičke pojave u živoj i neživoj prirodi. 7. Objašnjava i razlikuje hemijske promjene povezujući ih sa strukturom žive i nežive prirode. |
||||
Indikatori komponente 1 u skladu sa uzrastom za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
1.a Imenuje predstavnike biljaka i životinja iz neposrednog okruženja. 1.b Prepoznaje prirodne materije (voda, snijeg, led, pijesak, glina, kamenje). 1.c Imenuje materije - stiropor, staklo, plastika, skaj, guma. |
1.a Identificira šta čini živu, a šta neživu prirodu. 1.b Opisuje obilježja biljaka i životinja, vanjski izgled, ishranu, mladunčad, dobrobit za čovjeka, životni ciklus. 1.c Razlikuje biljne od životinjskih vrsta i svrstava ih u grupe. |
1.a Razlikuje biljnu od životinjske ćelije. 1.b Opisuje dijelove biljaka povezujući ih s njihovom ulogom i važnošću za živi svijet. |
1.a Utvrđuje jedinice građe živih bića (od ćelije do organizma). 1.b Kategorizira živa bića u grupe na osnovu sličnosti i razlika. 1.c Analizira strukturu nežive prirode. |
1.a Analizira strukturno-funkcionalnu organizaciju žive materije (bioelemente i važnost biomolekula). 1.b Razvrstava predstavnike živih bića u srodne grupe, utvrđujući njihove osnovne osobine. |
2.a Prepoznaje razlike žive i nežive prirode. |
2.a Opisuje osobine živih bića. 2.b Opisuje uslove za život živih bića. 2.c Opisuje odnos biljaka i životinja u životnoj zajednici -lanac ishrane. 2.d Stavlja u vezu živa bića i neživu prirodu na jednostavnim primjerima. 2.e Prepoznaje sličnosti i razlike životnih zajednica pokazujući njihovu raznolikost. |
2.a Razlikuje osobine žive i nežive prirode. 2.b Tumači geografska obilježja žive i nežive prirode. |
2.a Analizira odnose živog i neživog. 2.b Razlikuje jedinice građe prirode (ćelija, tkivo, organ,organski sistem, organizam, ekološki sistem, biosfera). 2.c Analizira vezu građe živog bića i njegovog staništa. 2.d Analizira tipove ekoloških sistema, utvrđujući njihove razlike. |
2.a Analizira biogeohemijske cikluse u biosferi. |
3.a Prepoznaje povezanost biljaka i životinja na jednostavnim primjerima. |
3.a Povezuje vremenske promjene s biljnim i životinjskim svijetom tokom godišnjeg doba. 3.b Razlikuje životne zajednice iz okruženja i opisuje njihove promjene tokom godišnjih doba. |
3.a Objašnjava hranidbene odnose među živim bićima kroz različita godišnja doba. 3.b Objašnjava ulogu čovjeka u očuvanju životne zajednice (na jednostavnom primjeru). 3.c Objašnjava važnost životnih uslova (tlo, zrak, voda i Sunce). |
3.a Utvrđuje važnost osnovnih ekoloških faktora u životnoj zajednici. |
3.a Analizira utjecaje biotičkih i abiotičkih faktora na ekosistem. 3.b Stavlja u vezu životne forme sa životnom sredinom. 3.c Utvrđuje važnost produktivnosti u ekosistemima. |
|
|
4.a Objašnjava osobine nežive prirode povezujući ih s raznolikošću organizama. |
4.a Stavlja u vezu međuodnosa prirodnu i geografsku sredinu s raznolikošću vrsta živih bića. 4.b Razlikuje procese kruženja materije od protoka energije i povezuje ih s naseljavanjem živih bića. 4.c Utvrđuje važnost biološke ravnoteže za opstanak života na Zemlji. |
4.a Analizira geografske i prirodne procese i utvrđuje njihov uticaj na životnu sredinu. 4.b Objašnjava postojanje raznolikosti živih bića na Zemlji stavljajući ih u vezu s promjenama životne sredine. |
|
|
|
5.a Razlikuje floru i faunu utvrđujući sposobnosti stepena prilagođavanja životnoj sredini. |
5.a Analizira uzroke klimatskih promjena na Zemlji. 5.b Analizira uzroke razlika u flori i fauni na Zemlji. |
|
|
|
6.a Opisuje mjerne veličine kojima se mjere fizičke pojave na Zemlji. 6.b Opisuje fizikalne pojave u živoj i neživoj prirodi. |
6.a Izračunava i objašnjava dobijene vrijednosti fizičkih pojava (energije kretanja i sila) u živoj i neživoj prirodi. |
|
|
|
7.a Stavlja u vezu osobine materije s njihovim promjenama. 7.b Potkrepljuje dokazima promjenljivost materije u strukturi živoga i neživoga. 7.c Razlikuje hemijske veze i utvrđuje njihovu povezanost s položajem u PSE. |
7.a Identificira vrstu veza na osnovu položaja elemenata u PSE prilikom sjedinjavanja elemenata. 7.b Analizira fizičke i hemijske osobine elemenata na osnovu položaja u PSE. 7.c Objašnjava nastajanje hemijskih veza koje dovode u vezu sa živim sistemima. |
Komponenta 2. Strukturna i funkcionalna svojstva žive i nežive prirode |
||||
Ishodi učenja 8. Utvrđuje strukturna i funkcionalna svojstva žive i nežive prirode. 9. Potkrepljuje dokazima svojstva žive i nežive prirode. 10. Objašnjava prirodne pojave pomoću eksperimenata. |
||||
Indikatori komponente 2. |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
8.a Prepoznaje elemente strukture žive i nežive prirode iz životnog okruženja u zbirkama prirodnog materijala. |
8.a Izrađuje jednostavnija didaktička sredstva za objašnjenja strukturnih i funkcionalnih svojstava žive i nežive prirode (zbirka prirodnog materijala - herbar). 8.b Donosi zaključke o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode iz neposrednog okruženja koristeći kalendar prirode. |
8.a Koristi različite materijale iz neposrednog okruženja i razvrstava ih po unaprijed dogovorenim kriterijima. 8.b Donosi zaključke o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode. |
8.a Izrađuje i koristi didaktička sredstva za utvrđivanje strukturne i funkcionalne zavisnosti žive i nežive prirode. |
8.a Potkrepljuje dokazima strukturu i funkciju žive i nežive prirode na odabranim uzorcima. |
9.a Prepoznaje osnovne dijelove i faze rasta biljaka iz neposrednog okruženja. |
9.a Opisuje međuzavisnost žive i nežive prirode na ciljanim aktivnostima po utvrđenom postupku (jednostavni pokusi). 9.b Prepoznaje uslove u kojima se odvija rast biljke (tama-svjetlost; vlaga-suša; plodno tlo-pijesak) uz poticaj i podršku. |
9.a Objašnjava uticaj različitih ekoloških uslova na strukturna i funkcionalna svojstva žive i nežive prirode. |
9.a Uočava razlike u strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode na osnovu planiranih i osmišljenih aktivnosti. |
9.a Analizira strukturne i funkcionalne promjene žive i nežive prirode u različitim životnim uslovima. 9.b Potkrepljuje dokazima svojstva žive i nežive prirode kroz ciljane aktivnosti. |
10.a Prepoznaje prirodne pojave u svom okruženju. |
10.a Istražuje prirodne pojave u neposrednom okruženju metodom posmatranja. |
10.a Istražuje prirodne pojave metodom posmatranja. 10.b Istražuje prirodne pojave jednostavnijim eksperimentom. 10.c Uočava razlike između prirodnih pojava metodom posmatranja. |
10.a Identificira problem koji treba istražiti. 10.b Provodi eksperiment kroz sve njegove faze. 10.c Objašnjava rezultate eksperimenta i njihov značaj. |
10.a Provodi istraživanja prirodnih pojava metodama posmatranja, praktičnih radova i sl. 10.b Provodi istraživanje prirodnih pojava pomoću eksperimenta. 10.c Učestvuje u radnim grupama kako bi generisao informacije dobijene istraživanjem. 10.d Izrađuje proračun rezultata mjerenja i objašnjava ih. |
Komponenta 3. Strukturna i funkcionalna povezanost žive i nežive prirode za održivi razvoj |
||||
Ishodi učenja 11. Utvrđuje važnost očuvanja sklada žive i nežive prirode i uzroke njihovih poremećaja. 12. Potkrepljuje dokazima (argumentima) važnost očuvanja prirode radi održivosti života na Zemlji. 13. Potkrepljuje dokazima narušenost sklada žive i nežive prirode i predlaže mjere unapređenja zaštite životne sredine. |
||||
Indikatori komponente 3 |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
11.a Prepoznaje sklad žive i nežive prirode na primjerima ishrane biljaka i životinja. 11.b Uočava ulogu čovjeka u očuvanju žive i nežive prirode u okruženju na jednostavnim primjerima. |
11.a Kazuje svojim riječima važnost sklada žive i nežive prirode služeći se konkretnim jednostavnim primjerima. |
11.a Objašnjava povezanost žive i nežive prirode po pitanju očuvanja njenog sklada, kao i uzroke njenog poremećaja. |
11.a Analizira i potkrepljuje dokazima uticaj čovjeka na sklad žive i nežive prirode. 11.b Utvrđuje položaj i važnost čovjeka u održavanju sklada žive i nežive prirode. 11.c Raspravlja o posljedicama koje su nastale prevelikim eksploatiranjem prirodnih bogatstava. |
11.a Raspravlja o zaštićenim područjima Bosne i Hercegovine, donosi zaključak o stepenu njihovog ugrožavanja. 11.b Potkrepljuje dokazima uticaj čovjeka na globalne učinke zagađenja i raspravlja o mogućnostima održivog razvoja. |
12.a Imenuje mjesta iz neposrednog okruženja kao primjere nesklada žive i nežive prirode koja trebaju zaštitu čovjeka. |
12.a Opisuje ulogu čovjeka po pitanju sklada žive i nežive prirode. |
12.a Utvrđuje glavne uzročnike poremećaja sklada žive i nežive prirode. 12.b Pronalazi nesklad žive i nežive prirode u svom neposrednom okruženju pojašnjavajući njegov uticaj na živi svijet. |
12.a Potkrepljuje dokazima važnost očuvanja sklada žive i nežive prirode u svrhu održanja života na Zemlji. |
12.a Raspravlja o globalnim posljedicama prouzrokovanim neskladom žive i nežive prirode pogubnim za život na Zemlji. |
|
|
|
13.a Analizira posljedice klimatskih promjena i dovodi ih u vezu sa narušenim skladom žive i nežive prirode. |
13.a Potkrepljuje dokazima postojanje trajnijih poremećaja kao posljedica narušenog sklada žive i nežive prirode. |
Komponeta 4 Postupanje s rezultatima dobijenim iz različitih izvora |
||||
Ishodi učenja 14. Analizira strukturnu i funkcionalnu povezanost žive i nežive prirode koristeći se različitim izvorima podataka. 15. Objašnjava uticaj prirodnih pojava na strukturnu i funkcionalnu povezanost žive i nežive prirode. |
||||
Indikatori komponente 4 u skladu sa uzrastom za: |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
14.a Imenuje i slikovito (simbolično) prikazuje vremenske promjene u životnoj sredini. |
14.a Opisuje strukturnu i funkcionalnu povezanost žive i nežive prirode neposrednog okruženja koristeći primjerene izvore podataka. |
14.a Utvrđuje, na konkretnim primjerima, strukturnu i funkcionalnu povezanost žive i nežive prirode. |
14.a Razlikuje i razvrstava po kategorijama strukturnu i funkcionalnu povezanost žive i nežive prirode. |
14.a Ispituje strukturnu i funkcionalnu povezanost žive i nežive prirode izvedbom ciljnih aktivnosti, koristeći se različitim izvorima podataka. |
|
|
15.a Objašnjava uticaj prirodnih pojava na strukturnu i funkcionalnu povezanost žive i nežive prirode. |
15.a Potkrepljuje dokazima uticaj prirodnih pojava na strukturnu i funkcionalnu povezanost žive i nežive prirode. |
15.a Raspravlja o uticaju prirodnih pojava na strukturnu i funkcionalnu povezanost žive i nežive prirode. |
Obast III: Struktura materije i promjena oblika energije |
||||
Komponenta 1. Fizičko-hemijska svojstva materije i izvori energije u živoj i neživoj prirodi |
||||
Ishodi učenja 1. Objašnjava strukturu i fizičko-hemijska svojstva materije u živoj i neživoj prirodi. 2. Razlikuje fizičke i hemijske promjene materije u živoj i neživoj prirodi. 3. Analizira obnovljive i neobnovljive izvore energije na Zemlji. |
||||
Indikatori komponente 1 u skladu sa uzrastom za |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
1.a Imenuje razne vrste prirodnih i umjetnih materija u neposrednom okruženju. 1.b Prepoznaje svojstva materije žive i nežive prirode po boji, veličini, obliku, okusu i mirisu. |
1.a Prepoznaje materije žive i nežive prirode iz neposrednog okruženja. |
1.a Nabraja svojstva materije žive i nežive prirode u neposrednom okruženju. 1.b Utvrđuje sličnosti i razlike među svojstvima materije žive i nežive prirode u životnom okruženju. |
1.a Razlikuje hemijska od fizičkih svojstava materije u živoj i neživoj prirodi. 1.b Objašnjava strukturu materije žive i nežive prirode. |
1.a Povezuje strukturu materije s njenim fizičkim i hemijskim svojstvima u živoj i neživoj prirodi. |
2.a Prepoznaje fizičke i hemijske promjene materije žive i nežive prirode (agregatna stanja vode). |
2.a Opisuje fizičke i hemijske promjene materije žive i nežive prirode (agregatna stanja vode). |
2.a Objašnjava uzroke fizičkih i hemijskih promjena materije u živoj i neživoj prirodi. |
2.a Utvrđuje uzroke nastanka fizičkih i hemijskih promjena, kao i promjena svojstava materije u živoj i neživoj prirodi. |
2.a Objašnjava prirodne zakonitosti fizičkih i hemijskih promjena materije u živoj i neživoj prirodi. 2.b Razlikuje fizičke od hemijskih promjena u živoj i neživoj prirodi. |
3.a Imenuje neobnovljive i obnovljive izvore energije. |
3.a Prepoznaje obnovljive i neobnovljive izvore energije u neposrednom okruženju. 3.b Razlikuje obnovljive izvore energije od neobnovljivih izvora energije. |
3.a Utvrđuje ekološki najprihvatljivije obnovljive i neobnovljive izvore energije na Zemlji. 3.b Objašnjava prednosti i nedostatke obnovljivih i neobnovljivih izvora energije na Zemlji. 3.c Objašnjava potrebu za obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije na Zemlji. |
3.a Utvrđuje prednosti i mane unutar obnovljivih izvora energije kao i unutar neobnovljivih izvora energije. 3.b Objašnjava korisne i štetne učinke obnovljivih i neobnovljivih izvora energije na okoliš i čovjeka. |
3.a Objašnjava eksploataciju obnovljivih i neobnovljivih izvora energije vezujući ih za razvoj ekonomije i privrede. 3.b Procjenjuje ekološku prihvatljivost pojedinih obnovljivih i neobnovljivih izvora energije. 3.c Navodi zakonsku regulativu za eksploataciju i racionalno korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije. |
Komponenta 2. Promjena materije i promjena oblika energije u živoj i neživoj prirodi |
||||
Ishodi učenja 4. Analizira promjenu materije i promjenu oblika energije u živoj i neživoj prirodi. 5. Organizira i izvodi eksperimente koristeći se zbirkama, modelima i drugim odgovarajućim sredstvima kako bi objasnio promjene materije i promjene oblika energije u živoj i neživoj prirodi. |
||||
Indikatori komponente 2 u skladu sa uzrastom za |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
4.a Navodi predmete iz neposrednog okruženja sačinjene od prirodnih ili vještačkih materijala. |
4.a Prepoznaje promjene u svojstvima materije u živoj i neživoj prirodi. |
4.a Objašnjava promjene svojstava materije i promjenu oblika energije na primjeru (fotosinteza i disanje). |
4.a Analizira promjenu materije i promjenu oblika energije u različitim ekološkim uslovima žive i nežive prirode. 4.b Potkrepljuje dokazima važnost obnovljivih i neobnovljivih izvora energije na Zemlji. |
4.a Objašnjava dinamiku života na Zemlji kao posljedicu promjene materije i oblika energije u živoj i neživoj prirodi. 4.b Utvrđuje značaj u rasprostranjenosti obnovljivih i neobnovljivih izvora energija na Zemlji. |
|
5.a Izvodi jednostavan eksperiment kojim dokazuje promjene osobina materije. |
5.a Opisuje promjene na biljci izazvane različitim uticajima svjetlosti. 5.b Izvodi eksperiment procesa disanja kod biljaka (npr. klijanje sjemena). 5.c Izvodi eksperimente kojima se dokazuje nastanak organske materije od anorganske (fotosinteza). |
5.a Objašnjava obnovljivi izvor energije na primjeru kompostiranja biootpada. 5.b Objašnjava energetsku promjenu oblika (transformaciju) i njen stepen iskoristivosti. |
5.a Izvodi Saksov pokus kojim objašnjava različite oblike promjene oblika energije. 5.b Izvodi eksperimente kojima se dokazuju hemijski zakoni. 5.c Mjeri intenzitet klimatskih faktora u određenim vremenskim periodima. 5.d Izvodi zaključak u poređenju podataka dobijenih mjerenjem intenziteta klimatskih faktora za više vremenskih perioda. |
Komponenta 3. Prirodni energetski resursi i održivi razvoj |
||||
Ishodi učenja 6. Objašnjava i analizira racionalno korištenje prirodnih energetskih resursa u skladu sa očuvanjem prirode. 7. Analizira oblike u promjeni oblika energije s gledišta zaštite životne sredine. 8. Objašnjava značaj energije za održivi razvoj na Zemlji. |
||||
Indikatori komponente 3 u skladu sa uzrastom za |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
6.a Prepoznaje zagađivače u životnom okruženju. |
6.a Opisuje onečišćenost životnog okruženja. |
6.a Objašnjava važnost racionalnog korištenja prirodnih energetskih resursa u očuvanju prirode. 6.b Navodi načine racionalnog korištenja energenata. |
6.a Navodi primjere racionalnog korištenja energenata u domaćinstvu. 6.b Povezuje racionalno korištenje prirodnih energetskih izvora sa očuvanjem vrsta u životnom okruženju. |
6.a Predlaže modele za racionalno korištenje i uštedu iz obnovljivih i neobnovljivh izvora energije. 6.b Analizira posljedice korištenja fosilnih energenata i izvodi zaključak o njihovoj štetnosti na prirodu. |
7.a Prepoznaje osnovne izvore energije u životnom okruženju. |
7.a Navodi izvore energije u svom okruženju. |
7.a Prepoznaje ekološki najugroženija područja prekomjernim korištenjem fosilnih goriva i predlaže mjere zaštite. |
7.a Predlaže načine racionalnog korištenja svih oblika energije u svrhu zaštite životne sredine. |
7.a Objašnjava transformacije primarnih oblika energije u koristan rad. 7.b Analizira primjene zakonske regulative u procesu transformacije energenata u koristan rad sa ekološkog gledišta. |
|
8.a Imenuje izvore energije koji se koriste u svakodnevnom životu. |
8.a Objašnjava važnost energije za funkcioniranje organizma. |
8.a Potkrepljuje dokazima zavisnost organizma od energije. 8.b Objašnjava kako je unapređenje energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije važno za održivi razvoj. |
8.a Objašnjava kako eksploatacija izvora energije i proizvodnja energije imaju uticaj na životno okruženje. 8.b Procjenjuje prednosti i nedostatke različitih izvora za održivi razvoj. 8.c Ocjenjuje kako energetski izvori treba da se koriste racionalno za održivi razvoj. |
Komponenta 4. Istraživanje i prezentiranje rezultata o strukturi materije i promjeni oblika energije |
||||
Ishodi učenja 9. Odabire informacije iz različitih izvora i objašnjava strukturu materije i promjenu oblika energije na Zemlji. 10. Pronalazi informacije iz različitih izvora i utvrđuje važnost prirodnih resursa i održivog razvoja na Zemlji. 11. Izvještava/prezentira o racionalnom korištenju prirodnih resursa i energije na Zemlji. |
||||
Indikatori komponente 6 u skladu sa uzrastom za |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
9.a Prepoznaje važnost sunčeve energije za život. |
9.a Koristi ograničene izvore informacija o strukturi materije i promjeni oblika energije. |
9.a Koristi informacije o pronalasku izvora o strukturi materije i promjeni oblika energije na Zemlji. |
9.a Identificira niz različitih potencijalnih izvora informacija o strukturi materije i promjeni oblika energije na Zemlji. 9.b Kreira prezentaciju o strukturi materije i promjeni oblika energije na Zemlji. 9.c Prikazuje tabelarno i grafički rezultate dobijene dokazivanjem fizičko-hemijskih procesa u vezi sa strukturom materije i promjenom oblika energije na Zemlji. |
9.a Odabire informacije u skladu s postavljenim problemom. 9.b Koristi tabele, grafikone, simulacije za prikazivanje rezultata dobijenih eksperimentom o strukturi materije i promjeni oblika energije. 9.c Koristi uspješne strategije za lociranje informacija o strukturi materije i promjeni oblika energije na Zemlji. |
10.a Imenuje prirodne resurse koji se koriste u životnom okruženju. |
10.a Objašnjava učene sadržaje u usmenom i pisanom obliku o prirodnim resursima i održivom razvoju na Zemlji. |
10.a Objašnjava učene sadržaje i ideje u usmenom i pisanom obliku o prirodnim resursima i održivom razvoju na Zemlji. |
10.a Utvrđuje tačnost, relevantnost te obimnost informacije o važnosti prirodnih resursa i održivog razvoja na Zemlji. 10.b Razvija kritičko razmišljanje o dostupnim izvorima informacija prirodnih resursa i održivog razvoja na Zemlji. |
10.a. Razlikuje činjenice, gledišta i mišljenja o važnosti prirodnih resursa i održivog razvoja na Zemlji. 10.b Koristi se informacionom tehnologijom u sakupljanju, obradi i prikazivanju podataka o prirodnim resursima i održivom razvoju na Zemlji. |
|
11.a Predstavlja svoje radove o racionalnom korištenju prirodnih resursa i energije na Zemlji. |
11.a Predstavlja racionalno korištenje prirodnih resursa i energije na Zemlji koristeći se dostupnim izvorima. |
11.a Kreira prezentacije i druge načine izvještavanja o racionalnom korištenju prirodnih resursa i energije na Zemlji. 11.b Procjenjuje saznanje iz različitih oblika kreativno prezentiranih informacija o racionalnom korištenju prirodnih resursa i energije na Zemlji. |
11.a Predstavlja izvještaje istraživanja na kreativan način o racionalnom korištenju prirodnih resursa i energije na Zemlji. 11.b Koristi se informacionom tehnologijom u prezentiranju rezultata istraživanja o racionalnom korištenju prirodnih resursa i energije na Zemlji. |
Oblast IV: Čovjek, biološko i društveno biće |
||||
Komponenta 1. Čovjek i životno okruženje |
||||
Ishodi učenja 1. Stavlja u vezu funkcionisanje čovjeka kao biološkog i društvenog bića. 2. Objašnjava načine života ljudi u životnom okruženju. 3. Analizira prirodno kretanje stanovništva i uticaj različitih faktora na migracije. |
||||
Indikatori komponente 1 u skladu sa uzrastom za |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
1.a Identificira sličnosti i razlike s drugima u kontekstu čovjeka kao biološkog i društvenog bića. 1.b Imenuje osnovne dijelove ljudskog tijela i njihove uloge u organizmu. |
1.a Opisuje sličnosti i razlike među ljudima, donosi jednostavne zaključke o zajedničkim osobinama ljudi. |
1.a Objašnjava mogućnosti prilagođavanja čovjeka životnom okruženju. 1.b Razlikuje osnovne pojmove razmještaja stanovništva na Zemlji. |
1.a Analizira faktore evolucije koji su omogućili razvoj bioloških osobina i društvenih sposobnosti čovjeka. 1.b Razlikuje stečene i naslijeđene osobine na osnovu kojih čovjek funkcionira kao biološko i društveno biće. |
1.a Potkrepljuje dokazima kako biološke osobine i društvene sposobnosti čovjeka doprinose razvoju životnog okruženja. |
2.a Nabraja rođendane i praznike kao i uloge roditelja i djece u životnom okruženju. |
2.a Opisuje običaje u svom životnom okruženju. |
2.a Objašnjava interakcijske odnose ljudi u društvu. 2.b Utvrđuje sličnosti i razlike u značenju praznika i načina njihovog obilježavanja. |
2.a Razlikuje običaje i vezuje ih za životno okruženje. 2.b Objašnjava različitosti u neposrednom okruženju, te ih uvažava. |
2.a Potkrepljuje dokazima važnost očuvanja tradicionalnih običaja u životnom okruženju. |
|
|
3.a Razumije osnovne pojmove prirodnog i prostornog kretanja stanovništva. 3.b Imenuje prirodne i društvene faktore naseljenosti, te izdvaja one koji utiču na naseljenost ljudi. |
3.a Analizira uzroke promjena prirodnog i prostornog kretanja stanovništva. 3.b Procjenjuje zavisnost privrednog razvoja od prirodnih faktora i društvenih uticaja. 3.c Poznaje aktivnosti i načine života ljudi u različitim dijelovima svijeta. |
3.a Analizira demografske faktore i njihov uticaj na životno okruženje i odnose u društvu. 3.b Razlikuje prirodno od društvenog kretanja stanovništva i izvodi zaključak. |
Komponenta 2. Funkcionisanje čovjeka u prirodnim i društvenim zakonitostima |
||||
Ishodi učenja 4. Utvrđuje važnost društveno prihvatljivih normi ponašanja za razvoj civilizacije. 5. Analizira građu i funkciju čovjeka i prosuđuje uticaje mehanizma naslijeđa. 6. Povezuje zakonitosti fizike s biomehaničkim procesima u ljudskom organizmu. 7. Istražuje zakonitosti prirodne i društvene sredine čovjeka. |
||||
Indikatori komponente 2 u skladu sa uzrastom za |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
4.a Imenuje pravila ponašanja grupe. |
4.a Opisuje pravila ponašanja za različite situacije i predviđa posljedice nepoštivanja pravila. 4.b Opisuje različite običaje prilikom proslavljanja praznika. |
4.a Objašnjava načine prihvatljivog ponašanja i dovodi ih u vezu sa razvojem civilizacije. |
4.a Analizira važnost društveno prihvatljivih normi ponašanja za razvoj civilizacije. |
4.a Istražuje važnost društveno prihvatljivih normi ponašanja (ankete, intervjua) za razvoj civilizacije. |
5.a Imenuje dijelove tijela i njihove uloge. |
5.a Imenuje osnovne dijelove ljudskog organizma, te ih povezuje sa osnovnim funkcijama. 5.b Nabraja osjetila i objašnjava njihovu funkciju (miris, okus, vid, sluh, dodir). |
5.a Objašnjava važnost funkcionalnih organa za organizam. |
5.a Analizira građu organizma i dovodi je u vezu sa mehanizmima naslijeđa. |
5.a Procjenjuje uticaje životnih uslova i mehanizama nasljeđivanja na građu čovjeka. |
|
|
|
6.a Izvodi aktivnosti odgovarajućim instrumentima, biomehaničke procese, pomoću odgovarajućih uređaja. |
6.a Analizira povezanost biomehaničkih procesa sa zakonima fizike. |
|
|
|
6.b Objašnjava nastale posljedice nepropisnog korištenja električne energije na ljudski organizam. |
6.b Procjenjuje nastale posljedice djelovanja električne energije na ljudski organizam. |
|
7.a Razlikuje prirodnu i društvenu sredinu. |
7.a Razlikuje geografske karte i njihovu funkciju kako bi pojasnio elemente prirodne i društvene sredine. |
7.a Koristi se geografskim kartama, dijagramima i grafikonima kako bi pojasnio djelovanje čovjeka u prirodnoj i društvenoj sredini. |
7.a Upoređuje različite podatke demografskih procesa i dovodi ih u vezu sa zakonima prirode. |
Komponenta 3. Zdrave životne navike i održivi razvoj |
||||
Ishodi učenja 8. Obrazlaže stavove koji doprinose zdravlju, spolnosti i održivom razvoju. 9. Objašnjava uticaje čovjeka na životno okruženje i održivi razvoj. |
||||
Indikatori komponente 3 u skladu sa uzrastom za |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
8.a Prepoznaje načine pravilne ishrane, aktivnosti i odmor u slobodno vrijeme. |
8.a Opisuje svakodnevne aktivnosti koje doprinose održavanju zdravog života. |
8.a Prosuđuje o važnosti zdrave ishrane za očuvanje zdravog života i održivog razvoja. |
8.a Objašnjava važnost bavljenja tjelesnim aktivnostima za zdravlje čovjeka. 8.b Iznosi stavove o odgovornom spolnom ponašanju i zaštiti koja smanjuje rizik od prenošenja spolnih bolesti. 8.c Objašnjava važnost uravnotežene ishrane za zdrav život i održivi razvoj. |
8.a Utvrđuje važnost higijene i zdrave ishrane za očuvanje zdravlja čovjeka i doprinosa održivom razvoju. 8.b Obrazlaže različite stavove o spolnosti, kontracepciji i spolno prenosivim bolestima kao preventivi zdravom načinu života. |
|
|
|
|
8.c Prosuđuje o uticaju: pesticida, teških metala, radioaktivnih supstanci, antibiotika, genetski modificiranih jedinjenja, aditiva, na život čovjeka i održivi razvoj. |
|
9.a Nabraja osnovne zagađivače okoline. 9.b Opisuje aktivnosti čovjeka koje uzrokuju promjene u životnom okruženju. |
9.a Imenuje ekološke faktore koji utiču na životno okruženje i održivi razvoj. 9.b Poznaje različite pristupe očuvanja okoliša. |
9.a Identificira spojeve štetne po život čovjeka. 9.b Imenuje štetne posljedice nastale djelovanjem fizikalnih pojava. |
9.a Povezuje zakone fizike s procesima u organizmu. 9.b Predlaže mjere zaštite životnog okruženja od štetnih posljedica nastalih djelovanjem fizikalnih pojava. |
Komponenta 4. Postupanje s rezultatima dobijenim iz različitih izvora |
||||
Ishodi učenja 10. Pronalazi i odabire informacije iz različitih izvora o biološkim i društvenim osobinama čovjeka. 11. Objašnjava važnost pravila ponašanja za čovjeka. 12. Upoređuje rezultate dobijene iz različitih izvora o razvoju čovjeka kao biološkog i društvenog bića. |
||||
Indikatori komponente 4 u skladu sa uzrastom za |
||||
kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
kraj 3. razreda (8/9 god.) |
kraj 6. razreda (11/12 god.) |
kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
10.a Prikuplja informacije kojima opisuje raspoloženje ljudi u životnom okruženju. |
10.a Prikuplja informacije iz dostupnih izvora o biološkim i društvenim osobinama čovjeka. |
10.a Stavlja u vezu biološke i društvene osobine čovjeka koristeći se različitim izvorima. |
10.a Objašnjava važnost razvoja bioloških i društvenih sposobnosti čovjeka. |
10.a Analizira razvoj bioloških i društvenih osobina čovjeka. |
11.a Prihvata pravila ponašanja u životnom okruženju. |
11.a Prepoznaje načine ponašanja u različitim prilikama, informacije iz dostupnih izvora. |
11.a Opisuje značaj primjerenog ponašanja čovjeka, koristeći različite izvore. |
11.a Objašnjava važnost poštivanja pravila ponašanja u životnom okruženju. |
11.a Potkrepljuje dokazima važnost poštivanja pravila ponašanja u svim prilikama. |
12.a Imenuje različite oblike druženja. |
12.a Opisuje društvene aktivnosti u neposrednom životnom okruženju, koristeći ograničene izvore. |
12.a Objašnjava načine života ljudi povezujući ih sa životnim okruženjem, koristeći se dostupnim izvorima. |
12.a Prikuplja informacije u svrhu objektivnijeg sagledavanja prirodnih i društvenih kretanja. |
12.a Povezuje evolucioni razvoj s razvojem čovjeka kao društvenog bića. |
|
|
|
|
12.b Analizira i upoređuje podatke dobijene iz različitih izvora s rezultatima eksperimenata o biološkim i društvenim aktivnostima čovjeka. |
Oblasti, komponente i ishodi učenja za prirodne nauke
ZEMLJA, PROSTOR ŽIVLJENJA (predškolski odgoj i obrazovanje - kraj srednjoškolskog obrazovanja) |
Ishodi učenja za Zemlju, prostor življenja |
Povezanost Zemljine strukture i prostora življenja 1. Analizira prirodno-geografska obilježja planete Zemlje i snalazi se u prostoru i vremenu. 2. Objašnjava povezanost i međuzavisnost prirodno-geografskih i društveno-geografskih obilježja Zemlje. 3. Prikazuje i objašnjava važnost saobraćaja i saobraćajnih pravila s ličnog gledišta učesnika u saobraćaju. |
Prirodni zakoni na Zemlji, prostoru življenja 4. Koristi se različitim načinima snalaženja i orijentacije na Zemlji, prostoru življenja. 5. Koristi se različitim mjernim instrumentima za vremensko i prostorno snalaženje u prostoru življenja. 6. Planira i provodi aktivnosti kojima istražuje važnost geobiosfere za prostor življenja. |
Održivi razvoj na Zemlji, prostoru življenja 7. Potkrepljuje valjanim dokazima (argumentima) važnost očuvanja prirodnih bogatstava i spomenika kulture. 8. Analizira ekonomski razvoj društva stavljajući ga u vezu sa aktivnostima zaštite životne sredine. 9. Koristi saobraćajne znakove i ponaša se u skladu sa saobraćajnim pravilima. |
Postupanje s rezultatima dobijenim iz različitih izvora 10. Analizira različite izvore informacija po pitanju rješavanja problema u prostoru življenja. 11. Objašnjava prirodne pojave i njihova međudjelovanja koristeći se naučnom terminologijom. 12. Analizira rezultate istraživanja o održivom razvoju na Zemlji, prostoru življenja, koristeći se savremenom tehnologijom. |
STRUKTURNA I FUNKCIONALNA POVEZANOST ŽIVE I NEŽIVE PRIRODE (predškolski odgoj i obrazovanje - kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja) |
Ishodi učenja za strukturnu i funkcionalnu povezanost žive i nežive prirode |
Poznavanje i razumijevanje strukture i funkcionalne povezanosti žive i nežive prirode 1. Analizira obilježja živog i neživog i razvrstava po kategorijama predstavnike žive i nežive prirode. 2. Upoređuje razlike i sličnosti žive i nežive prirode i objašnjava strukturnu povezanost organizama i organizma i sredine. 3. Objašnjava funkcionalne promjene u životnoj zajednici povezujući ih s promjenama godišnjih doba. 4. Analizira povezanost prirodno-geografskih procesa utvrđujući postojanje varijabilnosti živih bića na Zemlji. 5. Objašnjava povezanost fizičkih, hemijskih i bioloških promjena u živoj i neživoj prirodi. 6. Procjenjuje fizičke pojave u živoj i neživoj prirodi. 7. Objašnjava i razlikuje hemijske promjene povezujući ih sa strukturom žive i nežive prirode. |
Strukturna i funkcionalna svojstva žive i nežive prirode 8. Utvrđuje strukturna i funkcionalna svojstva žive i nežive prirode. 9. Potkrepljuje dokazima svojstva žive i nežive prirode. 10. Objašnjava prirodne pojave pomoću eksperimenata. |
Strukturna i funkcionalna povezanost žive i nežive prirode za održivi razvoj 11. Utvrđuje važnost očuvanja sklada žive i nežive prirode i uzroke njihovih poremećaja. 12. Potkrepljuje dokazima (argumentima) važnost očuvanja prirode radi održivosti života na Zemlji. 13. Potkrepljuje dokazima narušenost sklada žive i nežive prirode i predlaže mjere unapređenja zaštite životne sredine. |
Postupanje s rezultatima dobijenim iz različitih izvora 14. Analizira strukturu i funkcionalnu povezanost žive i nežive prirode koristeći se različitim izvorima podataka. 15. Objašnjava uticaj prirodnih pojava na strukturnu i funkcionalnu povezanost žive i nežive prirode. |
STRUKTURA MATERIJE I PROMJENA OBLIKA ENERGIJE (predškolski odgoj i obrazovanje - kraj srednjoškolskog obrazovanja) |
Ishodi učenja za strukturu materije i promjenu oblika energije |
Fizičko-hemijska svojstva materije i izvori energije u živoj i neživoj prirodi 1. Objašnjava strukturu i fizičko-hemijska svojstva materije u živoj i neživoj prirodi. 2. Razlikuje fizičke i hemijske promjene materije u živoj i neživoj prirodi. 3. Analizira obnovljive i neobnovljive izvore energije na Zemlji. |
Promjena materije i promjena oblika energije u živoj i neživoj prirodi 4. Analizira promjenu materije i promjenu oblika energije u živoj i neživoj prirodi. 5. Organizira i izvodi eksperimente koristeći se zbirkama, modelima i drugim odgovarajućim sredstvima kako bi objasnio promjenu materije i promjenu oblika energije u živoj i neživoj prirodi. |
Prirodni energetski resursi i održivi razvoj 6. Objašnjava i analizira racionalno korištenje prirodnih energetskih resursa u skladu sa očuvanjem prirode. 7. Analizira oblike u promjeni oblika energije s gledišta zaštite životne sredine. 8. Objašnjava značaj energije za održivi razvoj na Zemlji. |
Istraživanje i prezentiranje rezultata o strukturi materije i promjeni oblika energije 9. Odabire informacije iz različitih izvora i objašnjava strukturu materije i promjenu oblika energije na Zemlji. 10. Pronalazi informacije iz različitih izvora i utvrđuje važnost prirodnih resursa i održivog razvoja na Zemlji. 11. Izvještava/prezentira o racionalnom korištenju prirodnih resursa i energije na Zemlji. |
ČOVJEK, BIOLOŠKO I DRUŠTVENO BIĆE (predškolski odgoj i obrazovanje - kraj srednjoškolskog obrazovanja) |
Ishodi učenja za čovjek - biološko i društveno biće |
Čovjek i životno okruženje 1. Stavlja u vezu funkcionisanje čovjeka kao biološkog i društvenog bića. 2. Objašnjava načine života ljudi u životnom okruženju. 3. Analizira prirodno kretanje stanovništva i uticaj različitih faktora na migracije. |
Funkcionisanje čovjeka u prirodnim i društvenim zakonitostima 4. Utvrđuje važnost društveno prihvatljivih normi ponašanja za razvoj civilizacije. 5. Analizira građu i funkciju čovjeka i prosuđuje uticaje mehanizma naslijeđa. 6. Povezuje zakonitosti fizike s biomehaničkim procesima u ljudskom organizmu. 7. Istražuje zakonitosti prirodne i društvene sredine čovjeka. |
Zdrave životne navike i održivi razvoj 8. Obrazlaže stavove koji doprinose zdravlju, spolnosti i održivom razvoju. 9. Objašnjava uticaje čovjeka na životno okruženje i održivi razvoj. |
Postupanje s rezultatima dobijenim iz različitih izvora 10. Pronalazi i odabire informacije iz različitih izvora o biološkim i društvenim osobinama čovjeka. 11. Objašnjava važnost pravila ponašanja za čovjeka. 12. Upoređuje rezultate dobijene iz različitih izvora o razvoju čovjeka kao biološkog i društvenog bića. |
SLIKA
KLJUČNE KOMPETENCIJE - PROŽIMAJUĆE TEME ZA PRIRODNE NAUKE
Ključna kompetencija |
Prožimajući indikatori |
a. Matematička pismenost |
Sposobnost i spremnost korištenja matematičkih oblika mišljenja (logičko i prostorno razmišljanje) i prikazivanja (formula, modela, konstrukcija, grafikona/dijagrama) koji imaju univerzalnu primjenu kod objašnjavanja i opisivanja stvarnosti. Poznavanje matematičkih pojmova i koncepata, uključujući najvažnije geometrijske i algebarske teoreme. Poštivanje istine kao temelja matematičkog razmišljanja. Sposobnost razumijevanja i primjene (dekodiranje, tumačenje i razlikovanje) raznih vrsta prikazivanja matematičkih elemenata, fenomena i situacija, odabir i zamjena načina prikazivanja ako i kada je to potrebno. |
b. Kompetencija u nauci i tehnologiji |
Sposobnost i spremnost da se upotrijebe znanja i metodologija kako bi se objasnila priroda. Kompetencija u tehnologiji se tumači kao primjena znanja kako bi se promijenilo prirodno okruženje u skladu sa ljudskim potrebama. Razumijevanje odnosa između tehnologije i drugih područja: naučni napredak (npr. u medicini), društvu (vrijednosti, moralna pitanja), kulturi (npr. multimediji), ili okruženju (zagađenost, održivi razvoj). Spremnost sticanja znanja iz prirodnih nauka i interes za nauku, te naučnu i tehnološku karijeru. |
Informatička pismenost (informaciona, medijska, tehnološka) |
Kritičko korištenje informaciono-komunikacione tehnologije za pridobijanje, vrednovanje i hranjenje informacija, za produkciju, predstavljanje i razmjene informacija i za učestvovanje u virtualnim društvenim mrežama. Svijest o razlikama između realnog i virtualnog svijeta. Upotreba tehnologije u svrhu razvoja kreativnosti, inovativnosti i uključavanja u društvo, korištenje tehnologije za podršku kritičkom načinu razmišljanja. Poštovanje privatnosti kod korištenja društvenih mreža, poštovanje etičkih načela, prepoznavanje pouzdanosti i valjanosti pridobijenih informacija, upotreba mreža za širenje horizonta. |
Učiti kako se uči |
Razvijanje suodgovornosti za vlastito učenje, samoprocjenu i definiranje vlastitih ciljeva učenja: razvijanje svijesti o vlastitim mogućnostima i o vlastitim jakim i slabim stranama, stilovima učenja, inteligencijama kao i sposobnosti identificiranja vlastitih potreba radi primjene vlastitih strategija i procedura u procesu učenja. Razvijanje sposobnosti popravljanja, poboljšavanja (samoregulacija): pretplaniranje, izvršenje, kontrola, korekcija različitih oblika komunikativnih aktivnosti (recepcije, interakcije, produkcije, medijacije). Upotreba različitih metoda i strategija učenja: poznavanje i svjesno korištenje različitih strategija učenja; omogućavanje učeniku da stekne sposobnost otkrivanja svog najuspješnijeg i najbržeg načina za učenja, da odabere različite mogućnosti i da najbolje primijeni u praksi; razvijanje kritičkog stava do toga šta učenik u školi uči i do vlastitog procesa učenja; sposobnost organizacije i uređivanje vlastitog učenja, razvijanje upornosti; razvijanje samomotivacije, samopouzdanja, potrebe po kontinuiranom učenju. |
Socijalna i građanska kompetencija |
Prepoznavanje vlastitih emocija, zanimanje za i poštovanje drugih kultura. Razumijevanje vlastitog narodnog identiteta i sebe kao pripadnika skupine u interakciji s kulturnim identitetom Evrope i ostatka svijeta. Svijest o evropskom i svjetovnom kulturnom nasljedstvu i o kulturnoj i jezičkoj raznolikosti svijeta. Razvijanje svjesnosti i razumijevanja sociokulturnih i međukulturnih pravila i normi i razvijanje odgovarajućih strategija za komunikaciju, interpretaciju i korištenje poruka u skladu sa ovim pravilima i normama (sociolingvistička kompetencija): uvažavanje karakterističkih crta društvenih odnosa (pozdravi, način obraćanja); uvažavanje pravila lijepog ponašanja (izraziti zahvalnost, naklonost, podijeliti brigu, radost itd.); uvažavanje razlika u jezičkim registrima (nivoi formalizma); konstruktivno komuniciranje i poštovanje u društvenim situacijama, međuosobna komunikacija. |
Samoinicijativa i poduzetnička kompetencija |
Upravljanje projektima. Prepoznavanje vlastitih jakih i slabih strana. Rad u timovima na kooperativan i fleksibilan način. Konstruktivno sarađivanje u aktivnostima i upotreba vještina grupnog rada. Upravljanje rizikom i razvijanje svijesti o odgovornosti. |
Kulturna svijest i kulturno izražavanje |
Izbjegavanje stereotipa, primanje kompromisa, razvijanje ličnog integriteta i poštovanje integriteta drugih, primjerno samopouzdanje. Konstruktivno izražavanje vlastitog mišljenja i frustracija, sposobnost empatije. Poznavanje najznačajnijih kulturnih dostignuća, uključujući i popkulturu, cijenjenje umjetničkog rada i kulturnih događaja. Uvažavanje i uživanje u umjetničkim djelima i izvedbama i razvijanje osjećaja za lijepo. |
Kreativno-produktivna kompetencija |
Razvijanje kompleksnog mišljenja: sažimanje, generaliziranje, podrška upotrebi viših kognitivnih sposobnosti, kao što su analiza, sinteza, vrednovanje, upotreba kritičkog mišljenje (razlikovanje između činjenica i mišljenja, argumentiranje teza). Razvijanje kreativnosti i potrebe za izraživanje te osjećaja za estetske vrijednosti: stvaranje i povezivanje različitih ideja, stvaranje pretpostavki i različitih proizvoda kreativnih misli. Razvijanje otvorenosti različitog kulturnog izražavanja i pripremljenosti za razvijanje vlastite kreativnosti i sposobnosti izražavanja: sposobnost tolerisanja suprotnih ideja; donošenje zaključaka nezavisno; razvijanje pozitivnog stava i spremnosti za relativiziranje vlastitog stanovišta i sistema vrijednosti, razvijanje spremnosti za otklon u odnosu na ustaljena ponašanja prema drugim kulturama. Podrška radoznalosti, želji za novim znanjima: omogućavanje izražavanja vlastitih misli, ideja, emocija; razvijanje sposobnosti posmatranja, učestvovanja i integrisanja novih iskustava i spremnosti za mijenjanje prethodnih. |
Tjelesno-zdravstvena kompetencija |
Tjelesno-zdravstvene kompetencije podrazumijevaju prihvaćanje i promoviranje zdravih stilova ponašanja, adekvatnih prehrambenih navika i tjelesnih aktivnosti koje omogućuju pojedincu kvalitetan i zdrav život. U krajnjem cilju se odnose na formiranje pozitivne slike o sebi, sposobnost da se sebi omogući zdrav život i da se u vlastitom okruženju promovira zdrav život. |
Literatura:
Izdavač:
Za izdavača:
Lektura:
DTP:
1 Vidjeti u prilogu 1. Oblasti, komponente i ishodi učenja i prilogu 1.1 Shema oblasti i komponente
2 Brojevi definiranih ishoda u Dokumentu prate indikatore pod istim brojem ali za različiti uzrast
3 Vidjeti u prilogu 2. Ključne kompetencije - prožimajuće teme za prirodne nauke
2014 © JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine. Sva Prava Pridržana.