Službeni glasnik BiH, broj 69/22

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), člana 5. Odluke o imenovanju Koordinacionog tima za razvijanje sistema i procedura povratka i prihvata državljana Bosne i Hercegovine iz zone sukoba Sirije i Iraka ("Službeni glasnik BiH", broj 63/21), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 55., sjednici održanoj 25. augusta 2022. godine, donijelo je

ODLUKU


O USVAJANJU PLANA REPATRIJACIJE I PROGRAMA REINTEGRACIJE, REHABILITACIJE I RESOCIJALIZACIJE DRŽAVLJANA BOSNE I HERCEGOVINE POVRATNIKA IZ ZONA SUKOBA SIRIJE I IRAKA

Član 1.
(Predmet Odluke)

Ovom odlukom usvaja se Plan repatrijacije koji će detaljno urediti procedure za siguran, human i kontrolisan povratak državljana Bosne i Hercegovine iz Sirije i Iraka, sigurnosne provjere, utvrđivanje identiteta i državljanstva osoba koje su predmet repatrijacije, pružanje diplomatsko-konzularne, pravne i humanitarne pomoći državljanima Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Plan) i Program reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana Bosne i Hercegovine povratnika iz zona sukoba Sirije i Iraka (u daljem tekstu: Program)

Član 2.
(Provedba Plana i Programa)

(1) Plan i Program je sačinjen od strane Koordinacionog tima za razvijanje sistema i procedura povratka i prihvata državljana Bosne i Hercegovine iz zone sukoba Sirije i Iraka (u daljnjem tekstu: Koordinacioni tim) i predstavlja planski i operativni dokument koji je okvir djelovanja za sve pojedince i institucije koji su, u skladu sa svojim nadležnostima, neposredno uključeni u njegovu primjenu.

(2) Primjenu Plana i Programa prati Koordinacioni tim.

(3) Koordinacioni tim ima zadatak pripremiti redovne polugodišnje izvještaje koja razmatra i usvaja Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, prati primjenu, prikuplja informacije i sarađuje s nosiocima aktivnosti koji provode ovaj Plan i Program, te realizuje sve ostale aktivnosti u vezi s njegovim praćenjem.

(4) Sredstva namijenjena za provedbu Plana i Programa osiguravaju se iz budžeta nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini i donatorskih sredstava.

Član 3.
(Sastavni dio Odluke)

Sastavni dio ove odluke je Plan i Program.

Član 4.
(Stupanje na snagu)

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 104/22
25. augusta 2022. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Zoran Tegeltija, s. r.

PLAN
REPATRIJACIJE I PROGRAMA REINTEGRACIJE, REHABILITACIJE I RESOCIJALIZACIJE DRŽAVLJANA BOSNE I HERCEGOVINE POVRATNIKA IZ ZONA SUKOBA SIRIJE I IRAKA

UVOD

Plan repatrijacije i Program reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana Bosne i Hercegovine povratnika iz zona sukoba Sirije i Iraka je rezultat rada Koordinacionog tima za pripremu procesa repatrijacije, reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana Bosne i Hercegovine iz zona sukoba Sirije i Iraka (u daljnjem tekstu: Koordinacioni tim). Sam proces podrazumijeva izradu:
Plana repatrijacije koji detaljno uređuje procedure za siguran, human i kontrolisan povratak državljana Bosne i Hercegovine iz Sirije i Iraka, sigurnosne provjere, utvrđivanje identiteta i državljanstva osoba koje su predmet repatrijacije, pružanje diplomatsko-konzularne, pravne i humanitarne pomoći državljanima Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Plan); i
Programa reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije za sve kategorije državljana Bosne i Hercegovine koji sadrži kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere sigurnosti, zatim mjere zdravstvene i socijalne zaštite, osiguranje pristupa obrazovanju, ekonomsku podršku i zapošljavanje, pravnu pomoći u lokalnoj zajednici i druge potrebne mjere (u daljnjem tekstu: Program).
Koordinacioni tim se prilikom izrade Plana i Programa rukovodio međunarodnim standardima, vrijedećim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini te Informacijom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o državljanima Bosne i Hercegovine koji se nalaze u zoni sukoba Sirije i Iraka te usvojenim zaključcima u cilju njihove repatrijacije ¹, kao i Ključnim preporukama Međunarodnog odbora Crvenog krsta vezano za repatrijaciju i reintegraciju osoba iz Sirije i Iraka.
Također, Koordinacioni tim se u okviru zadataka i podjele resora formirao u podtimove, i to:
- Podtim za sigurnosne aspekte repatrijacije i krivično procesuiranje;
- Podtim za reintegraciju, rehabilitaciju i resocijalizaciju.
Podtimovima su nakon formiranja dodijeljenji konkretni zadaci i rokovi za izvršenje u skladu sa planiranim aktivnostima.
Koordinacioni tim je sastavljen od predstavnika nadležnih institucija/agencija sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini uključujući: Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, Obavještajno-sigurnosnu agenciju Bosne i Hercegovine, Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), Graničnu policiju Bosne i Hercegovine, Direkciju za koordinaciju policijskih tijela, Federalnu upravu policije, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske, Policiju Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine te nadležna entitetska i tijela Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u oblasti zdravlja, socijalne zaštite i obrazovanja.
Plan repatrijacije i Program reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana Bosne i Hercegovine povratnika iz zona sukoba Sirije i Iraka donosi se zbog osiguranja neophodnih uslova za siguran, human i kontrolisan povratak državljana Bosne i Hercegovine iz Sirije i Iraka i njihovu reintegraciju, rehabilitaciju i resocijalizaciju.
Plan repatrijacije detaljno uređuje procedure za siguran, human i kontrolisan povratak državljana Bosne i Hercegovine iz Sirije i Iraka, sigurnosne provjere, utvrđivanje identiteta i državljanstva osoba koje su predmet repatrijacije, pružanje diplomatsko-konzularne, pravne i humanitarne pomoći državljanima Bosne i Hercegovine.
Program reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije za sve kategorije državljana Bosne i Hercegovine sadrži kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere sigurnosti, zatim mjere zdravstvene i socijalne zaštite, osiguranje pristupa obrazovanju, ekonomske podrške i zapošljavanja, pravne pomoći u lokalnoj zajednici i druge potrebne mjere.
Plan i Program također sadrži pregled dosadašnjih aktivnosti u postupanju s povratnicima iz zona sukoba, napredak i rezultate, kao i mehanizam nadzora i izvještavanja koji će pratiti njihovu implementaciju.

DOSADAŠNJI RAD NA REPATRIJACIJI I REINTEGRACIJI:

Od 2012. do 2016. godine kada je zabilježen posljednji odlazak jedne osobe iz Bosne i Hercegovine, u zone sukoba Sirije i Iraka ukupno je otišlo između 250 i 300 osoba državljana Bosne i Hercegovine. Od ovog broja je oko 55% muškarca, 25% žena i 20% djece (do 18 godina - uz napomenu da su određene maloljetne osobe u međuvremenu postale punoljetne). ²
Prema raspoloživim saznanjima nadležnih institucija smatra se kako su se do sada u Bosnu i Hercegovinu vratile 62 punoljetne osobe i 22 djece (u druge zemlje se vratilo 8 djece čiji su roditelji državljani Bosne i Hercegovine ili su porijeklom iz Bosne i Hercegovine).
Prema operativnim podacima trenutno se na području Sirije i Iraka nalazi 82 punoljenta državljanina Bosne i Hercegovine, od čega 42 muškarca i 40 žena. ³
Od ovog broja u sirijskoj regiji Idlib nalazi se 28 državljana Bosne i Hercegovine i to 10 žena i 18 muškaraca te 11 maloljetne djece, a za dva državljanina Bosne i Hercegovine se ne raspolaže pouzdanim podacima gdje se trenutno nalaze.
U izbjegličkim kampovima Al Hol i Roj i pritvorskim jedinicima na sjeveroistoku Sirije nalazi se 52 državljanina Bosne i Hercegovine, od toga 22 muškarca i 30 žena sa njihovih 66 maloljetne djece (ukupno 118). ⁴ Jedan maloljetnik bez majke se nalazi u zatvoru.
U navedenim kampovima se nalazi i 24 djece čiji je jedan od roditelja državljanin Bosne i Hercegovine. Radi se o djeci čiji su očevi državljani Bosne i Hercegovine poginuli u Siriji, a djeca se nalaze s majkama, stranim državljankama u pomenutim kampovima.

Prvi val povrataka

Prvi povratci iz zona sukoba Sirije i Iraka bilježe se krajem 2012. godine. Većinom se radilo o osobama koje su kratko boravile u Siriji. Dio tih osoba se vratio u Bosnu i Hercegovinu na kratko – da bi poveli supruge i porodice nazad u Siriju. Uglavnom, radilo se o pojedinačnim, neorganizovanim povratcima i u rijetkim slučajevima izručenjima ili protjerivanju iz Turske. U tom prvom valu, do 2019. godine u Bosnu i Hercegovinu se vratilo i ovdje je ostalo oko tridesetak muškaraca i nekoliko žena i djece. Većina muškaraca je bila lišena slobode i optužena za neko od krivičnih djela povezanih s terorizmom ili za pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama. Oni koji su bili osuđeni rijetko su dobili kaznu zatvora dužu od 3 godine (u prosjeku 26 mjeseci, odnosno dvije godine i dva mjeseca).
Zajedničko za sve osobe iz prvog vala je da nisu bile obuhvaćene nikakvim posebnim mjerama ili podrškom za rehabilitaciju i resocijalizaciju u matične zajednice. Te su osobe reintegrisane uglavnom u svoje primarne porodice i lokalne sredine. Rijetko su tražile pomoć centara za socijalni rad, i još rjeđe (skoro nikako) centara za mentalno zdravlje. Može se reći da osim sigurnosnih agencija malo ko zna ili vodi računa o tome gdje su ove osobe, kako žive, s kakvim se problemima susreću i koliko njihove životne okolnosti u Bosni i Hercegovini mogu doprinijeti njihovom mogućem recidivizmu, ili anagažovanju u promociji ideoloških narativa koji su ih svojevremeno odveli u Siriju i Irak.
Naknadnim uvidom u registrovana prebivališta ovih osoba može se zaključiti da je prvi val najviše raspoređen po slijedećim kantonima/općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine ⁵:

Drugi val povrataka

Gore opisani, uglavnom individualni povratci, većinom su okončani tokom 2016. i 2017. godine, kada se i odlazak državljana Bosne i Hercegovine u Siriju potpuno obustavio.
Slijedeća važna etapa u procesu povratka bila je prva organizovana repatrijacija grupe državljana Bosne i Hercegovine iz zona sukoba Sirije i Iraka u decembru 2019. godine.
Nakon što su se stekli uslovi za povratak prve grupe državljana Bosne i Hercegovine iz zona sukoba Sirije i Iraka te nametnula potreba hitne reakcije i osiguranja neophodnih uslova za prihvat istih, dana 29. novembra 2019. godine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je usvojilo Zaključak o potrebi koordinisanog djelovanja svih nadležnih struktura na osiguranju sigurnog i humanog povratka i resocijalizacije prve grupe žena i djece iz Sirije.
Nakon usvojenog Zaključka, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine je u saradnji s drugim nadležnim ministarstvima pokrenulo inicijalne aktivnosti u pogledu stvaranja daljnjih pravnih pretpostavki za realizaciju Zaključka Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
S obzirom na to da je bilo neophodno osigurati prostor za prihvat ovih osoba po dolasku u Bosnu i Hercegovinu, na zahtjev Minstarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, 6. decembra 2019. godine, održana je vanredna telefonska sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen Zaključak: "Zadužuje se ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine da donese Odluku o stavljanju na raspolaganje kapaciteta Azilantskog centra u Delijašu za potrebe prijema i privremenog smještaja građana Bosne i Hercegovine (žena i djece) povratnika iz Sirije", te je navedena Odluka od strane ministra sigurnosti donesena isti dan.
Nakon potvrde o identifikaciji ukupno 6 žena, 12 djece i 7 muškaraca (koji su se nalazili na potjernici te su izručeni Tužilaštvu Bosne i Hercegovine), i osiguranja neophodnih uslova za njihov transport, pokrenute su aktivnosti na uspostavljanju timova za prihvat, identifikaciju, socijalno i zdravstveno zbrinjavanje povratnika uz puno uključenje svih nadležnih struktura u Bosni i Hercegovini u skladu sa zakonom propisanim nadležnostima.

Profil povratnika

U okviru organizovane repatrijacije 19. decembra 2019. godine, iz zona sukoba Sirije i Iraka vraćeno je ukupno 6 žena koje su se vratile sa svojom biološkom djecom. Prosječna starost povratnica je bila 33 godine. Žene su imale od 2 do 3 maloljetne djece, s tim da je jedna od povratnica bila bez maloljetne djece, međutim bila je majka jedne od povratnica.
Također, 12 maloljetne djece (jedno dijete bez roditeljske pratnje) je bilo uzrasta od 1 do 8 godina. Rodna zastupljenost je bila 58% dječaka i 42% djevojčica.
7 muškaraca koji su se nalazili na potjernici su odmah po dolasku na Međunarodni aerodrom Sarajevo provedeni su u prostorije Tužilaštva Bosne i Hercegovine (5) i u prostorije Državne agencije za istrage i zaštitu (2) te su naknadno pravosnažno osuđeni za neko od krivičnih djela povezanih s terorizmom ili za pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim organizacijama (u prosjeku na manje od 3 godine zatvora).
Povratnici su bili iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, raspoređeni po slijedećim kantonima/općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine:

Repatrijacija

1) Prilikom organizovane repatrijacije, odnosno dolaska državljana Bosne i Hercegovine iz zona sukoba na Međunarodni aerodrom Sarajevo nadležne institucije su obavile procedure prihvata i identifikacije, obavljen je zdravstveni pregled svih povratnika i razgovor. S obzirom na to da su se muškarci nalazili na potjernicama, isti su izručeni Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, dok su u okviru navedenih procedura socijalni radnici pristupili izradi socijalnih anamneza povratnica.
2) Na samom licu mjesta potvrđen je identitet za sve punoljetne osobe te utvrđeno kako državljani Bosne i Hercegovine, povratnici iz zona sukoba ne predstavljaju opasnost po javno zdravlje niti ima potrebe za njihovom hospitalizacijom. Također, povratnice su dobrovoljno prihvatile smještaj u prihvatnom centru Delijaš zbog daljnjih zdravstvenih pregleda posebno njihove djece koji su uključivali i provedbu vakcinacije i pružanja daljnje psihosocijalne pomoći.
3) Maloljetno dijete bez pratnje čiji su roditelji stradali u Siriji je po dolasku predano u nadležnost Centra za socijalni rad, te je smješteno u porodicu kojoj je dodijeljeno starateljstvo.
4) Isti dan po dolasku, a nakon obavljenih gore navedenih procedura na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu, izvršen je prijevoz 6 žena i 11 njihove djece u Azilantski centar Delijaš, u kojem su proveli ukupno 9 dana.
5) Prilikom dolaska u Azilantski centar Delijaš povratnicama i njihovoj djeci je osiguran smještaj, higijenske potreštine i hrana. Tokom boravka svih 9 dana s povratnicama i njihovom djecom kontinuirano je boravila službenica Odjela za borbu protiv terorizma Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine te koordinirala svim aktivnostima koje su se provodile.
6) Tokom boravka u Centru ostvarena je svakodnevna saradnja sa socijalnim službama gdje su izvršene procjene socio-ekonomskih prilika porodice i pripreme istih za povratak u porodicu. Saradnja je ostvarena i sa zdravstvenim radnicima u okviru koje su obavljeni medicinski pregledi i psihološka pomoć povratnica te policijom i obavještajnom službom kroz redovne sastanke i razgovore u Centru.

Reintegracija

OPIS TOKA REINTEGRACIJE:

1) Nakon uspješno obavljenog organizovanog procesa repatrijacije državljana Bosne i Hercegovine iz zona sukoba, te devetodnevnog boravka povratnica u Azilantskom centru Delijaš stekli su se uslovi za njihov povratak u matične porodice, odnosno na adrese stanovanja s kojih su otišle u zone sukoba.
2) Prilikom prihvata osoba (žena i djece) iz drugog vala, povratnice su bile smještene prema posljednjoj prijavi prebivališta i nadležnosti centara za socijalni rad po toj prijavi. Neke od povratnica tražile su da budu smještene s roditeljima svojih muževa, ali bi to značilo da bi izgubile (barem na neko vrijeme) pravo na socijalnu zaštitu izvan svojih prijavljenih prebivališta, pa se zbog toga, kao i zbog činjenice da brakovi na koje su se pozivali nisu bili zaključeni u skladu sa zakonom – sve povratnice vraćene u svoje primarne porodice.
3) Nadležni centri za socijalni rad i mentalno zdravlje su kontinuirano pružali psiho-socijalnu podršku povratnicama i njihovoj djeci, obavljali razgovore te organizovali ciljana stručna savjetovanja.

Treći (očekivani) val povrataka

Na teritoriju pod kontrolom (većinom) kurdskih Sirijskih demokratskih snaga (SDF) u zatvorima i kampovima, nalazi se 52 državljanina Bosne i Hercegovine, od toga 22 muškaraca i 30 žena te njihovih 66 maloljetne djece uzrasta od 2-17 godina (ukupno 118).
Ove osobe čine potencijalni treći val povratnika. Bez obzira što u ovom trenutku još uvijek nije jasno hoće li se, kada, na koji način (u većim ili manjim grupama ili sve odjednom) ove osobe vratiti u Bosnu i Hercegovinu, ova se grupa smatra potencijalnim trećim valom povratnika.
Prema neprovjerenim operativnim saznanjima u naprijed navedenim kampovima nalazi se određeni broj državljana Bosne i Hercegovine koji su u zone sukoba otišli iz zemalja izvan Bosne i Hercegovine, a imajući u vidu da posjeduju državljanstvo Bosne i Hercegovine ne isključuje se mogućnost da isti izraze namjeru povratka u Bosnu i Hercegovinu na nepoznatu lokaciju.
Podtim za sigurnosne aspekte repatrijacije i krivično procesuiranje je na osnovu podataka nadležnih institucija napravio mapiranje lokalnih zajednica u koje će se ove osobe vratiti.

DOSADAŠNJI NAPREDAK I REZULTATI:

Procesuiranje i sankcioniranje

Od ukupnog gore navedenog broja povratnika koji su boravili na sirijskom/iračkom ratištu, jedan dio njih nisu procesuirani zbog nedostatka dokaza o njihovoj pripadnosti terorističkim organizacijama, kao i zbog njihovog povratka u Bosnu i Hercegovinu prije stupanja na snagu dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se sankcioniše učešće na stranim vojnim ratištima.
Žene koje su se vratile iz zona sukoba Sirije i Iraka u Bosnu i Hercegovinu nisu procesuirane zbog nepostojanja dokaza da su učestvovale u borbenim djelovanjima, ali su učestvovale u sudskim procesima pred nadležnim organima u Bosni i Hercegovini u ulozi svjedoka.
Zbog učešća i povezanosti s odlascima na sirijsko/iračko ratište, u Bosni i Hercegovini nakon provedenog krivičnog postupka procesuirano je i pravosnažno osuđeno 28 državljana Bosne i Hercegovine, a za ostale povratnike vođeni su postupci, ali nije bilo pravosnažnih presuda. Također, za neke od njih je još uvijek u tou krivični postupak. Raspon izrečenih zatvorskih kazni je od jedne do šest godina.

Postignuća i naučene lekcije u procesu reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije povratnika iz zona sukoba

- Tokom priprema za repatrijaciju preostalih državljana Bosne i Hercegovine iz Sirije Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine je sačinilo i dostavilo Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Informaciju o državljanima Bosne i Hercegovine koji se nalaze u kampovima u Siriji i Iraku, s prijedlogom zaključaka u cilju njihove repatrijacije. Navedena Informacija je usvojena u martu 2021. godine te je započet proces realizacije zaključaka i priprema aktivnosti za repatrijaciju;
- Prijedlogom Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, a Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine imenovan je Koordinacioni tim kao međuresorno, stručno tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za razvijanje sistema i procedura za siguran, human i kontrolisan povratak i prihvat državljana Bosne i Hercegovine iz zone sukoba Sirije i Iraka te koordinisanje procesa njihove repatrijacije;
- Koordinacioni tim je izradio Plan repatrijacije koji detaljno uređuje procedure za siguran, human i kontrolisan povratak državljana Bosne i Hercegovine iz Sirije i Iraka, sigurnosne provjere, utvrđivanje identiteta i državljanstva osoba koje su predmet repatrijacije, pružanje diplomatsko-konzularne, pravne i humanitarne pomoći državljanima Bosne i Hercegovine;
- Koordinacioni tim je izradio i Program reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije za sve kategorije državljana Bosne i Hercegovine koji su se vratili iz zona sukoba Sirije i Iraka koji sadrži kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere sigurnosti, zatim mjere zdravstvene i socijalne zaštite, osiguranje pristupa obrazovanju, ekonomske podrške i zapošljavanja, pravne pomoći u lokalnoj zajednici i druge potrebne mjere;
- Povratnicama iz decembra 2019. godine u proteklom periodu osigurana je socio-ekonomska i psihološka pomoć i podrška;
- U Federaciji Bosne i Hercegovine je usvojen Zakon o dopunama Zakona o vanparničnom postupku ("Službene novine Federcije BiH", broj 11/21) kojim je omogućena procedura utvrđivanja neophodnih činjenica za upis u matične knjige rođenih djece rođene van Bosne i Hercegovine, bez relevatnog Rodnog lista.
- U cilju osiguranja sigurnog, humanog i kontrolisanog povratka državljana Bosne i Hercegovine iz Sirije i Iraka Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u skladu sa procedurama definiranim u "Protokolu o saradnji i načinu razmjene informacija za reintegraciju državljana Bosne i Hercegovine prihvaćenih po sporazumima o readmisiji", stavilo je na raspolaganje svoje kapacitete uspostavljene za potrebe prihvata državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu na osnovu sporazuma o readmisiji.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine raspolaže državnim Readmisionim centrom u Salakovcu kod Mostara, kapaciteta za smještaj 80-100 korisnika. Tokom perioda od 30 dana, koliko, prema Zakonu o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine, traje privremeni prihvat u Readmisionom centru, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u saradnji s drugim nadležnim institucijama, poduzima aktivnosti koje su usmjerene ka adekvatnom prihvatu i integraciji readmisiranih osoba u lokalnim zajednicama.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine je uspostavilo djelotvorne mehanizme koordinacije između svih uključenih institucija, ustanova i organizacija te osnažio jedan broj jedinica lokalne uprave, u institucionalnom, ali i finansijskom smislu, kako bi bile osposobljene odgovoriti svim zahtjevima readmisiranih osoba, a posebno u osiguranju osnovnih prava u oblasti stanovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja i zapošljavanja, kao i specifične informacije za posebno ranjive kategorije korisnika.
U sklopu uspostave funkcionalnog sistema prihvata i integracije readmisiranih osoba, imenovani su entitetski koordinatori, Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije i Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica te kantonalni koordinatori zaduženi za poslove readmisije u svih 10 Kantona.
Lokalne zajednice koje su prepoznate kao moguće zajednice povratka ove populacije uključene su u sistem readmisije i to, kako slijedi:
- Tuzlanski kanton s Lokalnim readmisijskim timovima (Tuzla, Gradačac, Gračanica i Živinice) i povjerenikom (Srebrenik)
- Kanton Sarajevo s Lokalnim readmisijskim timovima (Stari Grad, Novi Grad, Centar, Ilidža i Ilijaš)
- Zeničko-dobojski Kanton s Lokalnim readmisijskim timovima (Zenica, Kakanj i Maglaj) i s povjerenicima (Tešanj i Breza)
- Unsko-sanski Kanton s Lokalnim readmisijskim timom (Bosanska Krupa) i povjerenicima (Cazin i Bužim)
- Srednjebosanski Kanton s Lokalnim readmisijskim timom (Bugojno) i povjerenikom (Donji Vakuf)
- Regija Republike Srpske s Lokalnim readmisijskim timovima (Prijedor i Doboj)
- Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine s Lokalnim readmisijskim timom
U Lokalne readmisijske timove administracija općine/grada imenovala je šefa readmisijskog tima ili povjernika, a ostali članovi su predstavnici Centra za socijalni rad, Ministarstva unutrašnjih poslova, Službe za zapošljavanje i Službe zdravstvene zaštite.

Izazovi

- Reintegracija, rehabilitacija i resocijalizacija su dugoročni i složeni procesi, te je prepoznata potreba za poboljšanjem saradnje većeg broja aktera i sektora na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini te kontinuiranim radom na jačanju profesionalaca koji rade s povratnicama i njihovom djecom, kao i potreba za kreiranjem politika i održivih programa u svrhu što djelotvornije provedbe navedenih procesa;
- Također, uspostava mehanizma koordinacije je prepoznata kao ključna karika u provedbi procesa repatrijacije te reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije. S tim u vezi je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine u saradnji s drugim nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini radilo na jačanju ovog mehanizma i njegovoj konačnoj formalno pravnoj uspostavi;
- Nakon uspostave koorinacionog mehanizama na nivou Bosne i Hercegovine isti ima zadatak stvoriti djelotvoran sistem i razviti procedure za siguran, human i kontrolisan povratak državljana Bosne i Hercegovine iz zone sukoba Sirije i Iraka te koordinirati daljnje procese njihove reintegracije, resocijalizacije i rehabilitacije;
- Kreirati okruženje na nivou lokalne zajednice i u krugu porodice prihvata koje će doprinjeti djelotvornijem procesu reintegracije, resocijalizacije i rehabilitacije;
- Sektoru obrazovanja je veoma važna podrška i dodatna edukacija zaposlenog osoblja u ovim procesima, karakteristikama djece povratnika i načinu postupanja prema djeci i njihovim porodicama;
- Iskazivanje potrebe za angažmanom teologa koji bi se ogledao u vidu stručno-savjetodavne pomoći svim profesionalcima u provedbi procesa repatrijacije te reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije;
- Kao izazov se nameće čuvanje tajnosti prošlosti djece povratnika, kao i zaštita povratnica od medijskog izlaganja, a sve u svrhu doprinosa sposobnosti da se isti nesmetano integrišu u bosanskohercegovačko društvo i oporave od svojih iskustava;
- Dodatno obrazovanje, kako za djecu povratnica da sustignu svoje vršnjake, tako i za same povratnice te sticanje stručnih vještina za njihov izlazak na tržište rada;
- U kontekstu rada psihologa s državljanima Bosne i Hercegovine koje su povratnice iz zona sukoba Sirije i Iraka kao izazov se nameće proces pripreme za eventualno svjedočenje pred Sudom Bosne i Hercegovine, te je potrebno uključivanje Odjela za podršku rada svjedocima Tužilaštva Bosne i Hercegovine;
- Potreba za ekonomskom integracijom i samostalnošću također predstavljaju izazov za povratnice i zahtjevaju dodatnu podršku;
- Kao izazov u daljnjem procesu se ukazuje i potreba za upisom djece povratnika rođene u Siriji u matične knjige rođenih zbog daljnjeg procesa ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, kao i upisa u škole i drugih prava koja se ne mogu ostvariti bez adekvatne dokumentacije;
- Socijalni radnici u službama za Socijalni rad pored redovnih aktivnosti se moraju i dodatno angažovati na ovim jako složenim i specifičnim uslovima rada;
- Također se ukazuje i potreba Centara za socijalni rad za dodatnim angažmanom kadrova i edukacijom postojećih u njihovim službama zbog povećanog obima posla koji se nametnuo povAratkom državljana i aktivnostima koje su u njihovim nadležnostima.
SLIKE 104 b

5. Uloga i Angažman teologa

Pored nadležnih institucija iz sigurnosnog sektora, centara za socijalni rad, centara za mentalno zdravlje i odgojno-obrazovnih ustanova u procesu povratka, procjenjuje se kako svoj doprinos mogu pružiti teolozi, odnosno vjerski službenici, s obzirom na iskustva drugih zemalja u Europskoj uniji i u regiji gdje su teolozi već uključeni u proces resocijalizacije i reintegracije povratnika iz zona sukoba.
Planirani angažman teologa bi se ogledao u vidu stručno-savjetodavne pomoći službenim osobama koji će raditi u procesu povratka državljana Bosne i Hercegovine iz zona sukoba Sirije i Iraka te kasnije, po potrebi i u direktnom radu s ovim osobama, kada bi angažman teologa bio isključivo dijaloškog karaktera s ciljem razvijanja kritičkog mišljenja kod osoba koje se vraćaju iz zona sukoba, a ne izražavanja svojih ili nametanja drugih vjerskih uvjerenja.

6. Multisektorska suradnja i zajednička procjena rizika

U procesima repatrijacije, resocijalizacije i rehabilitacije državljana Bosne i Hercegovine iz zona sukoba Sirije i Iraka neophodna je multisektorska saradnja. Svaki sektor, nivo vlasti, institucija i profesionalac ima važnu ulogu u ovim procesima u skladu sa aktivnostima i identifikovanim institucijama u Planu i Programu, a u skladu sa zakonskim nadležnostima.
Obveza svih je da se, uz maksimalnu spremnost i angažman, profesionalan odnos u postupanju, svrsishodne i koordinisane aktivnosti, sinergiju institucija lokalnih i državnih vlasti, vladinog i nevladinog sektora, osigura neometano i valjano odvijanje ovih procesa.
Država Bosna i Hercegovina opredijeljena je da svojim državljanima koji se vraćaju iz zona sukoba Sirije i Iraka, omogući povratak u matičnu državu poštujući dignitet i integritet povratnika, štiteći prava i slobode ljudi i primjenjujući vladavinu prava.

MEHANIZAM KOORDINACIJE, KOMUNIKACIJE I IZVJEŠTAVANJA KOJI ĆE PRATITI IMPLEMENTACIJU PLANA I PROGRAMA

Pri izvršenju mjera iz Plana i Programa mjerodavne institucije će se rukovodi pozitivnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini, međunarodnim standardima, Informacijom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o državljanima Bosne i Hercegovine koji se nalaze u zoni sukoba Sirije i Iraka te usvojenim zaključcima u cilju njihove repatrijacije.
Mjere iz Plana i Programa realizirati će se prema postavljenim vremenskim okvirima i indikatorima za realizaciju.
Implementacija mjera iz Plana i Programa će se odvijati kroz sve nivoe vlasti u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima institucija Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Prilikom implementacije predviđenih mjera posebna pažnja će se posvetiti monitoringu i evaluaciji napretka u implementaciji o čemu će mjerodavne institucije izvještavati Koordinacioni tim najmanje dva puta godišnje. Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine će objedinjavati izvještaje te o napretku izvještavati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine kao i relevantne međunarodne organizacije.
Implementacija mjera iz Plana i Programa će se odvijati uz punu koordinaciju s državnim, entitetskim institucijama i institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
U cilju djelotvornije implementacije međunarodnih standarda i obaveza iz Plana i Programa, a u saradnji s međunarodnim organizacijama i državama partnerima, Koordinacioni tim može samostalno planirati i razvijati posebne projekte za ispunjenje pojedinih zadataka i pratiti implementaciju istih.
Predsjedavajući Koordinacijskog tima može unutar Koordinacionog tima uspostaviti Operativni tim za pojedine aktivnosti i međusektorsku komunikaciju kako bi se osigurao horizontalni protok informacija među akterima na državnom nivou, odnosno vertikalni za komunikaciju s oba entiteta i Distriktom.

FINANSIJSKI ASPEKT REALIZACIJE PLANA I PROGARAMA

Mjere i aktivnosti iz Plana i Programa realizirati će se sredstvima iz budžeta nadležnih institucija i donatorskim sredstvima planiranim u projektima koji se provode od strane Međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini.

¹ 29. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, održana 04. marta 2021. godine.

² Pregled statističkih podataka na temelju informacija koje je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine zaprimilo od nadležnih agencija u proteklom periodu te obzirom na činjenicu kako se radi o operativnim podacima koji se zbog vrlo kompleksne situacije često mijenjaju, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine ukazuje na mogućnost promjene istih. Više na: Usvojena Informacija Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o državljanima Bosne i Hercegovine koji se nalaze u zoni sukoba Sirije i Iraka te usvojenim zaključcima u cilju njihove repatrijacije na 29. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, održanoj 4. marta 2021. godine.

³ Podaci koji se odnose na broj državljana Bosne i Hercegovine u zonama sukoba odnosi se na nepotvrđena operativna saznanja te isti su promjenjivog karaktera.

⁴ Plan i Program će obuhvatiti povratak državljana Bosne i Hercegovine iz kampova i pritvorskih jedinica.

⁵ Mapiranje izazova u procesu povratka bh državljana sa stranih ratišta i zona sukoba u Bosnu i Hercegovinu (specifično za FBiH) i raspoloživih resursa za njihov prijem, rehabilitaciju, reintegraciju i resocijalizaciju, PC2 - A2 iz Akcijskog plana Vlade FBiH za prevenciju i borbu protiv terorizma.