Službeni glasnik BiH, broj 58/23

Na osnovu člana 99. stav (4) Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/09, 102/09 i 72/17) i člana 20. stav (1) Zakona o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 39/09 i 25/18), na prijedlog Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine u saradnji sa Ministarstvom odbrane Bosne i Hercegovine, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine donosi

NAREDBU


O USPOSTAVLЈANJU ZAJEDNIČKIH PRAVILA LETENJA I OPERATIVNIH ODREDABA U VEZI SA USLUGAMA I POSTUPCIMA U ZRAČNOJ PLOVIDBI

Član 1.
(Predmet i područje primjene)

(1) Cilј ove naredbe je uspostavlјanje zajedničkih pravila zračnog prometa i operativnih odredaba u vezi sa uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi, primjenjivih na opšti zračni promet unutar područja primjene propisa kojim se utvrđuje organizacija i korištenje zračnog prostora u Jedinstvenom evropskom nebu.

(2) Ova naredba se primjenjuje posebno na korisnike zračnog prostora i zrakoplove uklјučene u opšti zračni promet:

a) koji lete prema Bosni i Hercegovini, unutar Bosne i Hercegovine ili iz Bosne i Hercegovine;

b) koji imaju državlјanstvo i registracione oznake Bosne i Hercegovine, te lete u bilo kojem zračnom prostoru u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa pravilima koja je objavila država nadležna za područje preleta.

(3) Ova naredba se primjenjuje na Direkciju za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine, pružatelje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine, operatore zrakoplova, operatore aerodroma i zemalјsko osoblјe uklјučeno u operacije zrakoplova, organe i tijela nadležne za pitanja odbrane i sigurnosti u Bosni i Hercegovini.

(4) Ova naredba se ne primjenjuje na zrakoplove igračke i modele zrakoplova. Organi i tijela Bosne i Hercegovine u skladu sa svojim nadležnostima osiguravaju da su uspostavlјena pravila kojima se osigurava da se zrakoplovima igračkama i modelima zrakoplova rukuje tako da se na najmanju mjeru svedu opasnosti povezane sa sigurnošću zračne plovidbe, licima, imovinom i drugim zrakoplovima.

(5) Ovom naredbom preuzimaju se odredbe Provedbene uredbe Komisije (EU) broj 923/2012 od 26. septembra 2012. godine o uspostavlјanju zajedničkih pravila letenja i operativnih odredaba u vezi sa uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) broj 1035/2011 i uredbi (EZ) br. 1265/2007, (EZ) br. 1794/2006, (EZ) br. 730/2006, (EZ) br. 1033/2006 i (EU) br. 255/2010.

(6) Navođenje odredaba uredbe iz stava (5) ovog člana vrši se isklјučivo u svrhu praćenja i informiranja o preuzimanju pravne tekovine Evropske unije u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine.

Član 2.
(Definicije)

Za potrebe ove naredbe, primjenjuju se slјedeće definicije:

a) Tačnost podataka (Accuracy) je stepen usklađenosti između predviđene ili izmjerene vrijednosti i stvarne vrijednosti;

b) Zračni prostor sa savjetodavnom uslugom (Advisory airspace) je zračni prostor određenih dimenzija ili utvrđena ruta unutar koje je dostupna savjetodavna usluga zračnog prometa;

c) Savjetodavna ruta (Advisory route) je utvrđena ruta duž koje je dostupna savjetodavna usluga zračnog prometa;

d) Akrobatski let (Aerobatic flight) je namjerno izveden manevar zrakoplova u letu koji uklјučuje naglu promjenu njegovog položaja, neuobičajeni položaj ili neuobičajenu promjenu brzine leta, koji nije potreban za uobičajeni let ili tokom obuke za dozvole ili ovlaštenja koja nisu akrobatska ovlaštenja;

e) Aerodrom (Aerodrome) je određeno područje (uklјučujući sve zgrade, instalacije i opremu) na zemlјi ili na vodi ili na nepokretnoj, priobalnoj ili plutajućoj podlozi, namijenjeno za potpuno ili djelimično slijetanje, polijetanje i kretanje zrakoplova po površini;

f) Aerodromska kontrola zračnog prometa – ATC (Aerodrome Control Service) je pružanje usluga kontrole zračnog prometa za aerodromski promet;

g) Aerodromski kontrolni toranj (Aerodrome Control Tower) je jedinica uspostavlјena u svrhu pružanja usluga kontrole zračnog prometa za potrebe aerodromskog prometa;

h) Aerodromski promet (Aerodrome traffic) je ukupan promet na manevarskim površinama aerodroma i svi zrakoplovi u letu u blizini aerodroma. Zrakoplovi koji izvode operaciju u blizini aerodroma uklјučuju, između ostalih, i zrakoplove koji ulaze ili napuštaju aerodromski prometni krug;

i) Aerodromski prometni krug (Aerodrome Traffic Circuit) je utvrđena putanja leta kojom zrakolov izvodi operacije u blizini aerodroma;

j) Aerodromska prometna zona (Aerodrome traffic zone) je zračni prostor utvrđenih dimenzija uspostavlјen oko aerodroma u svrhu zaštite aerodromskog prometa;

k) Radovi iz zraka (Aerial Work) je operacija u kojoj se zrakoplov koristi za specijalne usluge u polјoprivredi, građevinarstvu, za potrebe snimanja/fotografiranja, premjera, osmatranja i patroliranja, traganja i spašavanja, reklamiranja iz zraka, itd;

l) Zbornik zrakoplovnih informacija - AIP (Aeronautical Information Publication - AIP) je Zbornik koji objavlјuje Bosna i Hercegovina ili se objavlјuje u ime države i sadrži zrakoplovne informacije trajnog karaktera značajne za zračnu plovidbu;

m) Zrakoplovna mobilna usluga (Aeronautical Mobile Service) je mobilna usluga između zrakoplovnih stanica i stanica na zrakoplovima ili između stanica na zrakoplovima, u kojima mogu učestvovati stanice plovila za preživlјavanje; takođe mogu učestvovati radio predajnici za označavanje položaja u slučaju opasnosti, na frekvencijama određenim za slučajeve u nevolјi i slučajeve opasnosti;

n) Zrakoplovna stanica (Aeronautical station) je kopnena stanica u zrakoplovnoj pokretnoj usluzi komunikacije; U određenim slučajevima, zrakoplovna stanica može da bude smještena, na primjer, na plovilu ili na platformi na moru;

o) Avion (Aeroplane) je zrakoplov teži od zraka na motorni pogon, koji dobija silu uzgona u letu pretežno aerodinamičkom reakcijom na površinama koje ostaju nepokretne u određenim uvjetima leta;

p) Sistem za izbjegavanje sudara u zraku (Airborne collision avoidance system - ACAS) je sistem koji na osnovu signala transpondera sekundarnog nadzornog radara (SSR), koji radi nezavisno od zemalјske opreme, daje savjet pilotu o zrakoplovima koji ga potencijalno ugrožavaju, a koji su opremlјeni SSR transponderima;

r) Zrakoplov (Aircraft) je naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcija zraka, osim reakcije zraka koji se odbija od površinu zemlјe;

s) Adresa zrakoplova (Aircraft adress) je jedinstvena kombinacija od 24 bita koja se dodjelјuje zrakoplovu u svrhu komunikacije zrak-zemlјa, navigacije i nadzora;

t) Osmatranje iz zrakoplova (Aircraft observation) je određivanje jednog ili više meteoroloških elemenata, koje se vrši iz zrakoplova u letu;

u) AIRMET informacija (AIRMET information) je informacija koju izdaje služba meteorološkog bdjenja koja se odnosi na javlјanje ili očekivano javlјanje određenih meteoroloških pojava na ruti koje mogu da utiču na sigurnost letenja zrakoplova na malim visinama, a koja nije već uklјučena u prognozu izdatu za letove na malim visinama u predmetnoj oblasti informiranja u letu ili njenoj podoblasti;

v) Komunikacija zrak-zemlјa (Air-ground communication) je dvosmjerna komunikacija između zrakoplova i stanice ili lokacija na površini zemlјe;

z) Kontrolna radio-stanica zrak-zemlјa (Air-ground control radio station) je zrakoplovna telekomunikacijska stanica koja ima primarnu odgovornost za upravlјanje komunikacijama koje se odnose na upravlјanje i kontrolu zrakoplova u datoj oblasti;

aa) Izvještaj iz zraka (Air-report) je izvještaj iz zrakoplova pripremlјen u skladu sa zahtjevima za izvještavanje pozicije uklјučujući operativno i/ili meteorološko izvještavanje;

bb) Rulanje u zraku (Air-taxiing) je kretanje helikoptera/vertikalno slijetanje i polijetanje (VTOL) iznad površine aerodroma, obično sa uticajem zemlјe i brzinom u odnosu na zemlјu obično manjom od 37 km/h (20 kts);

cc) Zračni promet (Air traffic) su svi zrakoplovi u letu ili koji izvode operacije na manevarskoj površini aerodroma;

dd) Savjetodavna usluga u zračnom prometu (Air Traffic Advisory Service) je usluga koja se pruža unutar zračnog prostora određenog za pružanje savjetodavnih usluga, kako bi se osiguralo razdvajanje, u mjeri u kojoj je to moguće, između zrakoplova koji lete po IFR planovima leta;

ee) Odobrenje kontrole zračnog prometa – ATC odobrenje (air traffic control (ATC) clearance) je odobrenje zrakoplovu za nastavak leta pod određenim uvjetima koje utvrđuje jedinica za kontrolu zračnog prometa;

ff) Uputstvo kontrole zračnog prometa (Air Traffic Control Instruction) su naredbe koje izdaje kontrola zračnog prometa, kojim se od pilota zahtijeva preduzimanje određenih radnji;

gg) Usluga kontrole zračnog prometa (Air Traffic Control Service – ATC) je usluga koja se pruža u svrhu:

1) sprečavanja sudara:

1.1) između zrakoplova, i

1.2) na manevarskim površinama između zrakoplova i prepreka; i

2) ubrzavanja i održavanja redovnog protoka zračnog prometa;

hh) Jedinica kontrole zračnog prometa – ATC jedinica (Air Traffic Control Unit) je opšti pojam koji označava jedinicu oblasne kontrole zračnog prometa, prilazne kontrole zračnog prometa ili aerodromske kontrole zračnog prometa (aerodromski kontrolni toranj);

ii) Usluge u zračnom prometu (Air Traffic Services - ATS) su usluge informiranja u letu, usluge uzbunjivanja, savjetodavne usluge i usluge kontrole zračnog prometa (oblasne kontrole zračnog prometa, prilazne kontrole zračnog prometa ili aerodromske kontrole zračnog prometa);

jj) Zračni prostori u kojima se pružaju usluge u zračnom prometu (ATS) (Air Traffic Services (ATS) Airspaces) su zračni prostori određenih dimenzija, alfabetski označeni, u kojima se mogu izvoditi određene vrste letova i za koje su utvrđene ATS usluge i pravila izvođenja operacija;

kk) Aerodromski prijavni biro – ARO (Air traffic services (ATS) Reporting Office (ARO)) je jedinica uspostavlјena u svrhu prijema izvještaja o uslugama u zračnom prometu i planovima leta podnesenim prije polaska;

ll) Usluga nadzora za usluge u zračnom prometu (Air Traffic Services (ATS) Surveillance Service) je usluga koja se pruža direktno putem nadzornog sistema ATS;

mm) Jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu (Air Traffic Sevices (ATS) Unit) je opšti pojam koji ima više značenja: jedinica kontrole zračnog prometa, centar informiranja u letu, aerodromska jedinica za uslugu informiranja u letu ili ured za ATS prijavni biro;

nn) Zračni put (Airway) je kontrolirani zračni prostor ili dio tog prostora koji je utvrđen u obliku koridora;

oo) Usluge uzbunjivanja (Alerting Service) su usluge koje se obavlјaju u cilјu izvještavanja nadležnih organizacija, a tiču se zrakoplova kojem je potrebna pomoć traganja i spašavanja i pomoć takvim organizacijama u akcijama traganja i spašavanja;

pp) Alternativni aerodrom (Alternate Aerodrome) je aerodrom prema kojem zrakoplov može nastaviti da leti ako postane nemoguće ili nepreporučlјivo nastaviti let ili sletjeti na predviđeni aerodrom, a na kojem su zrakoplovu dostupne neophodne usluge i oprema, na kojem se mogu ispuniti zahtjevi u pogledu performansi zrakoplova, i koji u očekivano vrijeme korištenja radi; Alternativni aerodrom uklјučuje slјedeće:

1) alternativni aerodrom za polijetanje (take-off alternate aerodrome) je alternativni aerodrom na koji bi zrakoplov mogao sletjeti ako postane potrebno nedugo nakon polijetanja i nije moguće koristiti aerodrome odlaska;

2) alternativni aerodrom na ruti – ERA (en-route alternate (ERA) aerodrome) je alternativni aerodrom na koji bi zrakoplov mogao sletjeti ako skretanje postane neophodno dok se nalazi na ruti;

3) alternativni odredišni aerodrom (destination alternate aerodrome) je alternativni aerodrom na koji bi zrakoplov mogao sletjeti ako postane nemoguće ili nepreporučlјivo sletjeti na predviđeni aerodrom;

rr) Apsolutna visina (Altitude) je vertikalna udalјenost nivoa, tačke ili objekta koji se smatra tačkom, mjereno od srednjeg nivoa mora (MSL);

ss) Prilazna kontrola zračnog prometa (Approach Control Service) je usluga kontrole zračnog prometa za dolazne i odlazne kontrolirane letove;

tt) Jedinica prilazne kontrole zračnog prometa (Approach Control Unit) je jedinica uspostavlјena da pruža usluge kontrole zračnog prometa kontroliranim letovima koji dolaze na ili odlaze sa jednog ili više aerodroma;

uu) Platforma (Apron) je određeno područje koje je namijenjeno za smještaj zrakoplova u svrhu ukrcavanja ili iskrcavanja putnika, utovara ili istovara pošte ili tereta, snabdijevanja gorivom, parkiranja ili održavanja;

vv) Centar oblasne kontrole zračnog prometa (Area Control Centre - ACC) je jedinica uspostavlјena u svrhu pružanja usluga kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u kontroliranoj oblasti u njenoj nadležnosti;

zz) Usluga oblasne kontrole zračnog prometa (Area Controle Service) je usluga kontrole zračnog prometa uspostavlјena za kontrolirane letove u kontroliranim oblastima;

aaa) Prostorna navigacija (Area Navigation - RNAV) je način navigacije koji dozvolјava operacije zrakoplova na bilo kojoj želјenoj putanji leta unutar dometa zemalјskih ili svemirskih navigacijskih sredstava ili u granicama mogućnosti sredstava koja se nalaze na zrakoplovu ili njihove kombinacije;

bbb) ATS ruta (ATS Route) je utvrđena ruta projektovana za kanalisanje protoka prometa, kao neophodna za pružanje usluga u zračnom prometu;

ccc) Automatski zavisni nadzor – radio-difuzija – ADS(B) (Automatic Dependent Surveillance – Broadcast (ADS-B)) su sredstva pomoću kojih zrakoplov, vozila na aerodromu i ostali objekti mogu automatski slati i/ili primati podatke, kao što su identifikacija, pozicija i dodatne podatke, kada je prihvatlјivo, u modu za emitovanje putem prijenosa podataka (data link);

ddd) Automatski zavisni nadzor - ugovor - ADS-C je način na koji se uvjeti ADS-C sporazuma razmjenjuju između zemalјskog sistema i zrakoplova putem veze za prijenos podataka, određujući pod kojim uvjetima se iniciraju ADS-C izvještaji i koje bi podatke trebalo uklјučiti u izvještaje;

eee) Automatski zavisni nadzor - ugovor (ADS-C) sporazum (Automatic Dependent Surveillance – Contract (ADS-C) agreement) je plan izvještavanja kojim se uspostavlјaju uvjeti za izvještavanje o ADS-C podacima (tj. podatke koje zahtijeva jedinica usluga zračnog prometa i učestalost izvještaja o ADS-C o kojima se treba dogovoriti, prije upotrebe ADS-C u pružanju usluga u zračnom prometu);

fff) Usluga automatskog informiranja u završnoj kontroliranoj oblasti - ATIS) (Automatic Terminal Information Service (ATIS)) je automatsko pružanje tekućih i rutinskih informacija zrakoplovima u dolasku i odlasku u toku 24 sata ili određenog dijela dana:

1) Usluga automatskog informiranja u završnoj kontroliranoj oblasti prijenosom podataka, D-ATIS (Data Link-Automatic Terminal Information Service – D – ATIS) je pružanja ATIS usluga prijenosom podataka,

2) Usluga automatskog informiranja u završnoj kontroliranoj oblasti putem glasovnog ponavlјajućeg emitovanja, Voice-ATIS (Voice-automatic terminal information service - Voice-ATIS) je usluga automatskog informiranja u završnoj kontroliranoj oblasti putem glasovnog ponavlјajućeg emitovanja;

ggg) Gornja granica baze oblaka (plafon) (Ceiling) je visina donje granice najnižeg sloja oblaka iznad zemlјe ili vode ispod 6 000 m (20 000 ft) koji pokriva više od polovine neba;

hhh) Tačka prelaska (Change-Over Point) je tačka na kojoj se očekuje da zrakoplov koji leti duž dijela ATS rute koji je određen u odnosu na visokofrekventni svesmjerni radio-far, svoju primarnu navigacijsku referencu promijeni sa navigacijskog uređaja koji se nalazi iza zrakoplova na slјedeći uređaj koji se nalazi ispred zrakoplova;

iii) Granica važenja odobrenja (Clearance Limit) je tačka do koje važi odobrenje kontrole zračnog prometa izdato zrakoplovu;

jjj) Oblak od operativnog značaja (Cloud of Operational Significance) je oblak čija je baza ispod 1 500 m (5 000 ft) ili ispod najviše minimalne sektorske visine, u zavisnosti od toga koja je veća, ili kumulonimbus ili kumulus kongestus na bilo kojoj visini;

kkk) Kôd (SSR) (Code (SSR)) je broj dodijelјen određenom višeimpulsnom povratnom signalu koji emituje transponder u Môdu A ili Môdu S;

lll) Nadležni organ (Competent Authority) je Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine - BHDCA (Bosnia and Herzegovina Directorate of Civil Aviation - BHDCA); Nadležna zrakoplovna vlast Bosne i Hercegovine (National Aviation Authority) / Državni nadzorni organ Bosne i Hercegovine (National Supervisory Authority) u čijoj je nadležnosti osiguravanje usklađenosti sa zahtjevima ove naredbe;

mmm) Kontrolirana oblast (Control Area) je kontrolirani zračni prostor koji se prostire iznad utvrđene granice iznad zemlјe;

nnn) Kontrolirani aerodrom (Controlled Aerodrome) je aerodrom na kojem se pruža usluga kontrole zračnog prometa aerodromskom prometu;

ooo) Kontrolirani zračni prostor (Controlled Airspace) je zračni prostor određenih dimenzija u kojem je osigurana usluga kontrole zračnog prometa u skladu sa klasifikacijom zračnog prostora;

ppp) Kontrolirani let (Controlled Flight) je svaki let za koji je potrebno ATC odobrenje;

rrr) Komunikacija kontrolor-pilot putem veze za prijenos podataka (Contoller-Pilot Data Link Communication - CPDLC) su sredstva komunikacije između kontrolora zračnog prometa i pilota koji koriste vezu za prijenos podataka za ATC komunikaciju;

sss) Kontrolirana zona (Control Zone) je kontrolirani zračni prostor koji se prostire od zemlјe do određenog nivoa u visinu;

ttt) Penjanje tokom krstarenja (Cruise climb) je tehnika krstarenja zrakoplova koja rezultira povećanjem neto apsolutne visine leta sa smanjenjem mase zrakoplova;

uuu) Nivo krstarenja (Cruising Level) je nivo leta održavan tokom značajnog dijela leta;

vvv) Tekući/važeći plan leta - CPL (Current Flight Plan - CPL) je plan leta, uklјučujući promjene, ako postoje, nastale izdavanjem naknadnih odobrenja;

zzz) Opasna zona (Danger Area) je zračni prostor definiranih dimenzija unutar kojeg, u određenim periodima, mogu postojati aktivnosti opasne po letenje zrakoplova;

aaaa) Komunikacija putem veze za prijenos podataka (Data Link Communications) je način komunikacije namijenjen za razmjenu poruka putem veze za prijenos podataka;

bbbb) Podatak (Datum) je bilo koja veličina ili red veličina koje mogu da služe kao referenca ili osnova za izračunavanje drugih veličina;

cccc) Naredno odobrenje (Downstream Clearance) je odobrenje koje izdaje zrakoplovu ATC jedinica koja trenutno ne vrši kontrolu nad zrakoplovom;

dddd) Predviđeno vrijeme trajanje leta (estimated elapsed time) je predviđeno vrijeme potrebno za let između dvije značajne tačke;

eeee) Predviđeno vrijeme početka kretanja (Estimated off-block time) je predviđeno vrijeme kada će zrakoplov započeti kretanje u svrhu odlaska;

ffff) Predviđeno vrijeme dolaska (Estimated time of arrival (ETA) je za IFR letove, predviđeno vrijeme dolaska zrakoplova na poziciju iznad određene tačke, definirane referiranjem na konkretno navigacijsko sredstvo, sa koje zrakoplov namjerava započeti postupak instrumentalnog prilaza ili, ako takvo navigacijsko sredstvo ne postoji u neposrednoj blizini aerodroma, vrijeme dolaska zrakoplova na poziciju iznad aerodroma. Za letove u skladu sa pravilima vizuelnog letenja (VFR) je vrijeme dolaska na poziciju iznad aerodroma;

gggg) Očekivano vrijeme prilaza (Expected Approach Time) je vrijeme u koje ATC očekuje da će dolazeći zrakoplov, nakon kašnjenja, napustiti tačku čekanja da bi završio prilaz za slijetanje. Stvarno vrijeme napuštanja tačke čekanja zavisiće od dobijanja odobrenja za prilaz;

hhhh) Podneseni plan leta - FPL (Filed Flight Plan - FPL) je plan leta koji je pilot ili njegov ovlašteni predstavnik ispunio i predao jedinici ATS bez naknadnih izmjena;

iiii) Član letačke posade (Flight Crew Memeber) je član posade zrakoplova koji je na osnovu dozvole ovlašten da obavlјa dužnosti koje su od suštinskog značaja za izvođenje operacije zrakoplovom tokom vremana provedenog na letačkoj dužnosti (FDP);

iiii) Centar informiranja u letu (Flight Information Centre) je jedinica uspostavlјena za pružanje usluga informiranja u letu i usluga uzbunjivanja;

jjjj) Oblast informiranja u letu (Flight Information Region - FIR) su oni dijelovi zračnog prostora u kojim se pružaju usluge informiranja u letu i usluge uzbunjivanja;

kkkk) Usluga informiranja u letu – FIS (Flight Information Service - FIS) je usluga s cilјem davanja savjeta i informacija korisnih za sigurno i efikasno izvođenje letova;

llll) Nivo leta (Flight Level - FL) je površina stalnog atmosferskog pritiska određena u odnosu na specifičnu vrijednost pritiska od 1013,2 h Pa (hPa) koja je od drugih takvih površina razdvojena određenim intervalima pritiska;

mmmm) Plan leta (Flight Plan) je određena informacija koja se dostavlјa ATS jedinicama, a odnosi se na namjeravani let ili dio leta zrakoplova;

nnnn) Vidlјivost u letu (Flight Visibility) je vidlјivost iz pilotske kabine u pravcu kretanja zrakoplova;

oooo) Prognoza (Forecast) je izjava o očekivanim meteorološkim uvjetima za određeno vrijeme ili period i za određenu oblast ili dio zračnog prostora;

pppp) Vidlјivost pri zemlјi (Ground Visibility) je vidlјivost na aerodromu koju je utvrdila ovlaštena stručna osoba ili automatski sistemi;

rrrr) Kurs leta (Heading) je pravac uzdužne ose zrakoplova, obično izražen u stepenima u odnosu na sjever (pravi, magnetni, kompasni ili na koordinatnoj mreži);

ssss) Visina (Height) je vertikalno rastojanje nivoa, tačke ili objekta koji se smatra tačkom, mjereno od utvrđene vrijednosti;

tttt) Helikopter (helicopter) je zrakoplov teži od zraka koji se u letu održava uglavnom reakcijom zraka na jedan ili više motorom pogonjenih rotora na pretežno vertikalnim osovinama;

uuuu) Zračni prostor iznad otvorenog mora (High seas airspace) je zračni prostor izvan kopnenog područja i teritorijalnog mora, kako je određeno u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (Montego Bay, 1982);

vvvv) IFR (IFR) je oznaka koja se upotreblјava da označi pravila instrumentalnog letenja;

zzzz) VFR let (VFR flight) je let koji se obavlјa prema pravilima za vizuelno letenje;

aaaaa) IMC (IMC) je oznaka koja se upotreblјava da označi instrumentalne meteorološke uvjete;

bbbbb) Operacije instrumentalnog prilaza (Instrument Approach Operations) je prilaz za slijetanje pomoću instrumenata za navigacijsko navođenje zasnovanih na postupku instrumentalnog prilaza. Postoje dvije metode izvođenja operacija instrumentalnog prilaza:

1) operacija dvodimenzionalnog (2D) instrumentalnog prilaza u kojoj se primjenjuje samo bočno navigacijsko navođenje;

2) operacija trodimenzionalnog (3D) instrumentalnog prilaza u kojoj se primjenjuju bočno i vertikalno navigacijsko navođenje;

ccccc) Postupak instrumentalnog prilaza (Instrument Approach Procedure – IAP) je niz unaprijed određenih manevara zrakoplova koji se izvode prema instrumentima u zrakoplovu i koji osiguravaju određenu udalјenost od prepreka, počevši od tačke početnog prilaza ili, ako je to primjenlјivo, od početka određene putanje za dolazak, do tačke sa koje je moguće izvršiti slijetanje, a ako slijetanje nije izvršeno, do pozicije na kojoj se primjenjuju kriteriji nadvisivanja prepreka u čekanju ili na ruti. Postupci instrumentalnog prilaza se klasifikuju na slјedeći način:

1) postupak nepreciznog prilaza (Non-precision approach – NPA) je postupak instrumentalnog prilaza namijenjen za operacije 2D instrumentalnog prilaza tip A,

2) postupak prilaza sa vertikalnim navođenjem (Approach procedure with vertical guidance – APV) je postupak instrumentalnog prilaza sa navigacijom zasnovanom na performansama (PBN), namijenjen za operacije 3D instrumentalnog prilaza tip A;

3) postupak preciznog prilaza - PA (precision approach (PA) procedure) je postupak instrumentalnog prilaza zasnovan na navigacijskim sistemima (ILS, MLS, GLS i SBAS Cat I) namijenjen za operacije 3D instrumentalnog prilaza Tipa A ili B;

ddddd) Instrumentalni meteorološki uvjeti - IMC (Instrument Meteorologial Conditions - IMC) su meteorološki uvjeti izraženi terminima vidlјivost, udalјenost od oblaka i gornja granica baze oblaka/plafon, manji od minimuma utvrđenih za vizuelne meteorološke uvjete;

eeeee) Površina za slijetanje (Landing Area) je dio operativne površine namijenjen za slijetanje ili polijetanje zrakoplova;

fffff) Nivo (Level) je opšti pojam koji se odnosi na vertikalni položaj zrakoplova u letu i ima različito značenje: relativna visina, apsolutna visina ili nivo leta;

ggggg) Manevarska površina (Manoeuvring area) je dio aerodroma, osim platforme, određen za polijetanje, slijetanje i kretanje zrakoplova;

hhhhh) Minimalna količina goriva (Minimum fuel) je pojam koji se koristi da se opiše situacija u kojoj je zaliha goriva u zrakoplovu na takvom nivou da je obavezno slijetanje na određeni aerodrom i dodatno kašnjenje se ne može prihvatiti;

iiiii) Môd (SSR) (Mode (SSR) je konvencionalni identifikator povezan sa posebnim funkcijama interogacijskih signala koje emituje SSR interogator. Postoje četiri moda utvrđena u ICAO Aneksu 10: A, C, S i kombinovani;

jjjjj) Model zrakoplova (Model Aircraft) je zrakoplov bez posade, koji nije zrakoplov igračka, operativne mase koja ne prelazi ograničenja propisana od strane nadležnog organa, koji je sposoban za neprekidan let u atmosferi i koji se isklјučivo koristi za priredbe ili rekreativne aktivnosti;

kkkkk) Planinsko područje (mountainous area) je područje promjenjivog profila terena na kojem su promjene nadmorske visine terena veće od 900 m (3000 ft) unutar udalјenosti od 18,5 km (10,0 NM);

lllll) Operativna površina (movement area) je dio aerodroma određen za polijetanje, slijetanje i vožnju zrakoplova koji se sastoji od manevarske površine i platforme/platformi;

mmmmm) Noć (night) je vremenski period između kraja večernjeg građanskog sumraka i početka jutarnjeg građanskog svitanja. Građanski sumrak se završava uveče kada je centar sunčevog diska 6 stepeni ispod horizonta, a počinje ujutru kada je centar sunčevog diska 6 stepeni ispod horizonta;

nnnnn) Prepreka (Obstacle) su svi nepokretni (privremeni ili stalni) i pokretni objekti ili njihovi dijelovi koji:

1) su smješteni na površini namijenjenoj za kretanje zrakoplova po površini; ili

2) probijaju definiranu površinu koja treba biti slobodna od prepreka zbog sigurnosti zrakoplova u letu; ili

3) se nalaze izvan definiranih površina i ocijenjeni su kao opasni za zračnu plovidbu;

ooooo) Operativna površina/mjesto (operating site) je površina, koja nije aerodrom, koju odabere operator, vođa zrakoplova ili kapetan za slijetanje, polijetanje i/ili obavlјanje operacija sa vanjskim teretom;

ppppp) Vođa zrakoplova (pilot-in-command) je pilot kojeg operator ili, u slučaju generalne avijacije vlasnik, odredi za vođu zrakoplova i koji je i zadužen za sigurno izvođenje leta;

rrrrr) Visina po pritisku (Pressure-altitude) je atmosferski pritisak izražen kao apsolutna visina, koji odgovara pritisku u standardnoj atmosferi, kako je određeno u Dijelu 1 Aneksa 8 Čikaške konvencije;

sssss) Zloupotreba psihoaktivnih supstanci (Problematic Use of Psychoactive Substances) je upotreba jedne ili više psihoaktivnih supstanci od strane pojedinca na takav način da:

1) predstavlјa direktnu opasnost za korisnika ili ugrožava život, zdravlјe ili dobrobit drugih, i/ili

2) uzrokuje ili pogoršava profesionalni, socijalni, mentalni ili fizički problem ili poremećaj;

ttttt) Zabranjena zona (Prohibited Area) je zračni prostor definiranih dimenzija iznad zemlјe ili teritorijalnih voda neke države u kojem je letenje zrakoplova zabranjeno;

uuuuu) Psihoaktivne supstance (Psychoactive Substance) su: alkohol, opijati, kanabinoidi, sedativi i hipnotici, kokain, ostali psihostimulansi, halucinogene materije i isparlјivi rastvarači, dok su kofein i duhan izuzeti;

vvvvv) Radar (Radar) je uređaj za detektovanje radio-signala koji pruža informacije o udalјenosti, azimutu i/ili visini objekta;

zzzzz) Područje obavezne upotrebe radio-opreme (Radio Mandatory Zone - RMZ) je zračni prostor određenih dimenzija u kojem je obavezna opremlјenost radio-opremom i njena upotreba;

aaaaaa) Usluga radio-navigacije (radio navigation service) je usluga kojom se osiguravaju informacije za vođenje ili podaci o poziciji za efikasne i sigurne operacije zrakoplovom pomoću jednog ili više radio-navigacijskih sredstava;

bbbbbb) Radio-telefonija (Radiotelephony) je oblik radio-komunikacije prvenstveno namijenjen razmjeni informacija putem govora;

cccccc) Ponavlјajući plan leta (Repetitive Flight Plan) je plan leta koji se odnosi na serije često ponavlјajućih pojedinačnih letova sa istim osnovnim obilјežjima, koji podnosi operator ATS jedinicama radi čuvanja i ponovne upotrebe;

dddddd) Tačka izvještavanja/javlјanja (Reporting Point) je određena geografska lokacija;

eeeeee) Ograničena zona (Restricted Area) je dio zračnog prostora definiranih dimenzija, iznad zemlјe i teritorijalnih voda neke države, unutar kojeg je letenje zrakoplova ograničeno u skladu sa određenim uvjetima;

ffffff) Segment rute (Route Segment) je ruta ili dio rute na kojoj se obično leti bez usputnog zaustavlјanja;

gggggg) Poletno-sletna staza (Runway) je određeno pravougaono područje na aerodromu na zemlјi namijenjeno za slijetanje i polijetanje zrakoplova;

hhhhhh) Pozicija za čekanje za izlazak na poletno-sletnu stazu (Runway-holding Position) je određena pozicija namijenjena da zaštiti poletno-sletnu stazu, površinu ograničenja prepreka ili sistem za instrumentalno slijetanje (ILS)/mikrotalasni sistem za slijetanje (MLS) kritičnog/osjetlјivog područja, kod kojeg zrakoplovi u vožnji po zemlјi i vozila moraju stati i zadržati poziciju, osim ako aerodromski kontrolni toranj ne odobri drugačije;

iiiiii) Vidlјivost duž poletno-sletne staze (Runway Visual Range - RVR) je udalјenost do koje pilot zrakoplova može vidjeti oznake na površini poletno-sletne staze ili svjetla koja označavaju poletno-sletnu stazu ili svjetla centralne linije poletno-sletne staze;

jjjjjj) Osoblјe koje obavlјa sigurnosno osjetlјive zadatke (safety-sensitive personnel) je osoblјe koje bi moglo da ugrozi sigurnost zrakoplovstva ako svoje dužnosti i funkcije obavlјa na nepropisan način, uklјučujući članove posade, osoblјe koje održava zrakoplov, operativno osoblјe aerodroma, spasilačko-vatrogasno osoblјe i osoblјe za održavanje, osoblјe kojem je dozvolјen pristup bez pratnje operativnim površinama i kontrolore letenja;

kkkkkk) Jedrilica (Sailplane) je zrakoplov teži od zraka koji se u zraku održava u letu dinamičkom reakcijom zraka na njene fiksne uzgonske površine krila i čiji slobodan let ne zavisi od motora, uklјučujući i zmajeve, paraglajdere i druge slične zrakoplove;

llllll) Sekundarni nadzorni radar (Secondary Surveillance Radar - SSR) je nadzorni radarski sistem koji koristi primopredajnike i prijemnike (interogatore) i transpondere;

mmmmmm) SIGMET informacija (SIGMET information) je informacija koju izdaje biro meteorološkog bdjenja, a odnosi se na javlјanje ili očekivano javlјanje određenih vremenskih pojava na ruti koje mogu uticati na sigurnost leta;

nnnnnn) Signalna zona (Signal area) je zona na aerodromu koja se koristi za prikazivanje signala sa zemlјe;

oooooo) Značajna tačka (Significant Point) je specifična geografska lokacija koja se koristi u definiranju ATS rute ili putanje leta zrakoplova i za druge navigacijske i ATS svrhe;

pppppp) Specijalni VFR let (Special VFR flight) je VFR let odobren od ATC za izvođenje u kontroliranoj zoni u meteorološkim uvjetima ispod VMC;

rrrrrr) Zalutali zrakoplov (Strayed Aircraft) je zrakoplov koji je značajno odstupio od namjeravane putanje leta ili je prijavio da se izgubio;

ssssss) Nadzorni radar (Surveillance radar) je radarska oprema koja se koristi za određivanje položaja zrakoplova na osnovu rastojanja i azimuta;

tttttt) Voženje po zemlјi/rulanje (Taxiing) je kretanje zrakoplova na površini aerodroma uz upotrebu sopstvenog pogona, isklјučujući polijetanje i slijetanje;

uuuuuu) Staza za vožnju/rulna staza (Taxiway) je određena staza na aerodromu na zemlјi, namijenjena za voženju zrakoplova i međusobno povezivanje jednog dijela aerodroma sa drugim, uklјučujuči:

1) stazu za vožnju do parking mjesta, koja označava dio platforme određen za stazu za vožnju/rulnu stazu, koji je namijenjen da omogući pristup isklјučivo parking mjestima zrakoplova,

2) stazu za vožnju/rulnu stazu na platformi koja označava dio sistema rulnih staza koji se nalazi na platformi i kojim se osigurava putanja za kretanje zrakoplova preko platforme,

3) rulnu stazu za brzi izlazak zrakoplova, koja označava rulnu stazu koja je povezana sa poletno-sletnom stazom pod oštrim uglom i koja je projektovana tako da omogućava da avion koji je sletio izađe sa poletno-sletne staze većom brzinom od onih koje se postižu na drugim rulnim stazama za izlazak zrakoplova, čime se smanjuje vrijeme zauzetosti poletno-sletne staze;

vvvvvv) Teritorija (Territory) je kopneno područje i okolne teritorijalne vode, pod suverenitetom, vlašću, zaštitom ili mandatom države;

zzzzzz) Prag (Threshold) je početak onog dijela poletno-sletne staze koji se koristi za slijetanje;

aaaaaaa) Ukupno predviđeno vreme trajanja leta (Total Estimated Elapsed Time) je:

1) za IFR letove, predviđeno vrijeme trajanja leta od polijetanja do dolaska iznad određene tačke određene navigacijskim sredstvom od koje se planira početak procedure instrumentalnog prilaza za slijetanje na odredišni aerodrom ili, ako takvo sredstvo ne postoji na odredišnom aerodromu, do dolaska iznad aerodroma odlaska;

2) za VFR letove, predviđeno vrijeme trajanja leta od polijetanja do dolaska iznad aerodroma odlaska;

bbbbbbb) Zrakoplov igračka (toy aircraft) je zrakoplov bez posade, proizveden ili namijenjen, u potpunosti ili djelimično, za igru djece mlađe od 14 godina;

ccccccc) Putanja (Track) je projekcija putanje zrakoplova u odnosu na površinu zemlјe čiji je smjer u bilo kojoj tački obično izražen u stepenima u odnosu na sjever (stvarni, magnetni ili koordinatni);

ddddddd) Savjet za izbjegavanje prometa (Traffic Avoidance Advice): Savjet koji pruža ATS jedinica navodeći manevre da pilotu pomogne da izbjegne sudar;

eeeeeee) Informacije o prometu (Traffic Information) su informacije koje izdaje jedinica za usluge u zračnom prometu da upozori pilota na drugi poznati ili osmotreni zračni promet koji može da bude u blizini pozicije ili predviđene rute leta i da pomogne pilotu da izbjegne sudar;

fffffff) Tačka prijenosa odobrenja kontrole zračnog prometa (Transfer of Control Point) je definirana tačka smještena duž putanje leta zrakoplova, na kojoj se odgovornost za pružanje ATC usluga zrakoplovu prenosi sa jedne ATC jedinice ili kontrolorske pozicije na drugu;

ggggggg) Prijelazna apsolutna visina (Transition Altitude) je apsolutna visina na kojoj, odnosno, ispod koje se vertikalna pozicija zrakoplova izražava u vidu apsolutne visine;

hhhhhhh) Prijelazni nivo (Transition level) je prvi nivo leta iznad prijelazne apsolutne visine koji se može koristiti;

iiiiiii) Područje obavezne upotrebe transpondera (Transponder Mandatory zone -TMZ) je zračni prostor određenih dimenzija u kojem je obavezna opremlјenost transponderima za prijenos podataka o visini po pritisku i njihova upotreba;

jjjjjjj) Nepoznati zrakoplov (Unidentified Aircraft) je zrakoplov koji je uočen ili za koji je prijavlјeno da leti u određenoj oblasti, ali čiji identitet nije utvrđen;

kkkkkkk) Slobodni balon bez posade (Unmanned Free Balloon) je zrakoplov lakši od zraka, bez motornog pogona, bez posade, u slobodnom letu;

lllllll) VFR (VFR) je oznaka koja se koristi da označi pravila vizuelnog letenja;

mmmmmmm) Let koji se izvodi po pravilima vizuelnog letenja - VFR let (VFR flight) je let koji se obavlјa prema pravilima za vizuelno letenje;

nnnnnnn) Vidlјivost (Visibility) je vidlјivost za zrakoplovne potrebe koja je veća od:

1) najveće udalјenosti na kojoj se određeni crni objekat odgovarajućih dimenzija, smješten blizu zemlјe može vidjeti i prepoznati u odnosu na svijetlu pozadinu;

2) najveće udalјenosti na kojoj se svjetla jačine 1000 kandela mogu vidjeti i identifikovati u odnosu na neosvijetlјenu pozadinu;

ooooooo) Vizuelni meteorološki uvjeti (Visual Meteorological Conditions – VMC) su meteorološki uvjeti izraženi kao vidlјivost, rastojanje od oblaka i gornja granica baze oblaka, jednaki ili veći od utvrđenih minimuma;

ppppppp) VMC (VMC) je oznaka koja se koristi za označavanje vizuelnih meteoroloških uvjeta;

rrrrrrr) Kritično područje (Critical Area) je područje određenih dimenzija oko zemalјske opreme za precizni instrumentalni prilaz u kojem bi prisustvo vozila ili zrakoplova prouzrokovalo neprihvatlјivo ometanje signala za navođenje;

sssssss) Osjetlјivo područje (Sensitive Area) je područje koje se proteže izvan kritičnog područja, u kojem parkiranje ili kretanje zrakoplova ili vozila utiče na signal za navođenje u mjeri da može izazvati neprihvatlјivo ometanje za zrakoplov koji taj signal koristi.

Član 3.
(Usklađenost)

BHDCA, u skladu sa nadležnostima, osigurava usklađenost sa zajedničkim pravilima i odredbama utvrđenim u Aneksu ove naredbe ne dovodeći u pitanje:

a) izuzeća i odstupanja koja su data propisima iz svih oblasti civilnog zrakoplovstva, osim odredaba kojim se definišu bitni zahtjevi za oblast za koju se traži izuzeće i/ili odstupanje,

b) izuzeća i odstupanja utvrđena propisom kojim se utvrđuju izuzeća i odstupanja od propisa koje donosi Direkcija za civilno zrakoplovsto Bosne i Hercegovine, i

c) zaštitne mjere iz člana 6. Pravilnika o uspostavlјanju okvira za stvaranje Jedinstvenog evropskog neba.

Član 4.
(Izuzeća za posebne operacije)

(1) BHDCA može, po službenoj dužnosti ili na osnovu zahtjeva zainteresiranih subjekata, odobriti pojedinačnim subjektima ili kategorijama subjekata izuzeća od bilo kojeg zahtjeva iz ove naredbe za slјedeće aktivnosti od javnog interesa i za obuke koje su potrebne za sigurno obavlјanje tih aktivnosti:

a) policijski i carinski zadaci,

b) zadaci nadzora i praćenja prometa,

c) zadaci kontrole životne sredine koje obavlјaju državna tijela ili se ti zadaci obavlјaju u njihovo ime,

d) traganje i spašavanje,

e) letovi u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći,

f) evakuacije,

g) gašenje požara,

h) izuzeća potrebna radi osiguravanja zrakoplovne sigurnosti (security) za letove šefova država, ministara i drugih državnih funkcionera.

(2) Ovaj član ne dovodi u pitanje član 3. ove naredbe i može se primijeniti u slučajevima kada se aktivnosti navedene u stavu (1) ovog člana ne mogu obavlјati kao operativni zračni promet ili kada te aktivnosti drugačije ne bi mogle koristiti mogućnosti iz odredaba o izuzećima i odstupanjima iz ove naredbe.

(3) Ovaj član ne dovodi u pitanje operativne minimume za helikoptere iz posebnih odobrenja koje izdaje BHDCA, u skladu sa Aneksom V propisa kojim se utvrđuju tehnički zahtjevi i upravni postupci u vezi sa letačkim operacijama.

Član 5.
(Vrlo visoka (VHF) frekvencija za slučaj opasnosti)

(1) Ne dovodeći u pitanje stav (2) ovog člana, BHDCA osigurava da se VHF frekvencija za slučaj opasnosti (121,500 MHz) koristi samo u slučajevima stvarne opasnosti navedene u SERA.14095(d) Aneksa ove naredbe.

(2) BHDCA može sa izuzetkom dozvoliti upotrebu VHF frekvencije za slučaj opasnosti navedene u stavu (1) ovog člana u druge svrhe od onih navedenih u SERA.14095(d) Aneksa ove naredbe ako je to ograničeno na ono što je potrebno za postizanje njenog cilјa i kako bi se smanjio uticaj na zrakoplov u nevolјi ili opasnosti i na operacije jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu.

Član 6.
(Razlike)

(1) Nakon stupanja na snagu ove naredbe, a najkasnije do dana njene primjene, BHDCA:

a) službeno obavještava ICAO o povlačenju svih prethodno prijavlјenih razlika u pogledu standarda ICAO i preporučene prakse, koje su obuhvaćene ovom naredbom, osim onih koje se odnose na osnovne državne interese odbrambene politike i politike sigurnosti Bosne i Hercegovine u skladu sa članom 6. Pravilnika o uspostavlјanju okvira za stvaranje Jedinstvenog evropskog neba;

b) obavještava ICAO o razlikama.

(2) U skladu s Aneksom 15 Čikaške konvencije, BHDCA u Zborniku zrakoplovnih informacija Bosne i Hercegovine objavlјuje razlike prijavlјene ICAO u skladu sa stavom (1) tačka b) ovog člana, te sve ostale odredbe koje su potrebne za ispunjavanje zahtjeva odbrane i sigurnosti Bosne i Hercegovine u skladu sa stavom (1) tačka a) ovog člana.

Član 7.
(Praćenje izmjena i/ili dopuna ICAO aneksa)

(1) Kako bi se osiguralo praćenje i analiza svih izmjena i/ili dopuna aneksa uz Čikašku konvenciju, a koje su relevantne za područje primjene ove naredbe, BHDCA postupa u skladu sa propisom kojim se uređuje prihvatanje i odstupanje od standarda i postupaka ICAO.

(2) Odredbe člana 6. ove naredbe, koje se odnose na povlačenje i obavještavanje o razlikama i njihovu objavu u Zborniku zrakoplovnih informacija, i odredbe iz ovog člana o izmjeni Aneksa ove naredbe primjenjuju se prema potrebi.

Član 8.
(Sigurnosni zahtjevi)

(1) Nakon stupanja na snagu ove naredbe, BHDCA s cilјem održavanja ili povećanja postojećeg nivoa sigurnosti zračne plovidbe, osigurava da se u procesu upravlјanja sigurnošću zračne plovidbe, koji obuhvata sve aspekte provođenja ove naredbe, izvrši sigurnosna procjena plana primjene ove naredbe, uklјučujući i utvrđivanje opasnosti, procjenu rizika i smanjenje rizika, prije stvarne promjene prethodno primijenjenih postupaka.

(2) Smanjenje rizika iz stava (1) ovog člana može uklјučiti primjenu člana 3. ove naredbe.

Član 9.
(Prestanak važenja)

Stupanjem na snagu ove naredbe prestaje da važi Naredba o pravilima letenja zrakoplova ("Službeni glasnik BiH", broj 52/13).

Član 10.
(Stupanje na snagu)

Ova naredba stupa na snagu osmog dana od dana objavlјivanja u "Službenom glasniku BiH".

Broj 12-02-1-976-2/23
16. augusta 2023. godine

Ministar
Edin Forto, s. r.

ANEKS
PRAVILA LETENJA

ODJELJAK 1
Letenje iznad otvorenog mora
SERA.1001 Opšte
(a) Za let iznad otvorenog mora, pravila navedena u Aneksu 2 Čikaške konvencije primjenjuju se bez izuzetka. Za potrebe kontinuiranog i nesmetanog pružanja usluga u zračnom prometu, naročito u okviru funkcionalnih blokova zračnog prostora, odredbe Aneksa 11 Čikaške konvencije mogu da se primijene u zračnom prostoru iznad otvorenog mora na način doslјedan tome kako se ove odredbe primjenjuju na teritoriji Bosne i Hercegovine. Ovo ne dovodi u pitanje operacije državnih zrakoplova u skladu sa članom 3. Čikaške konvencije. Ovo takođe ne dovodi u pitanje odgovornost BHDCA da osigura da se operacije zrakoplova, unutar oblasti informiranja u okviru kojeg je odgovorna za pružanje usluga u zračnom prometu u skladu sa ICAO regionalnim sporazumima o zračnoj plovidbi, provode na siguran, brz i efikasan način.
(b) Za one dijelove otvorenog mora gdje je Bosne i Hercegovine prihvatila, u skladu sa ICAO regionalnim sporazumom o zračnoj plovidbi, odgovornost za pružanje usluga u zračnom prometu, Bosna i Hercegovina imenuje ATS pružatelja za pružanje tih usluga.
ODJELJAK 2
Primjenjivost i usklađenost
SERA.2001 Predmet
Ne dovodeći u pitanje navedeno pod SERA.1001, ovaj aneks se odnosi, u skladu sa članom 1. ove naredbe, posebno na korisnike zračnog prostora i zrakoplove koji:
(a) izvode operacije prema Bosni i Hercegovini, unutar Bosne i Hercegovine ili iz Bosne i Hercegovine;
(b) nose oznake državne pripadnosti i države registra, i izvode operacije u bilo kojem zračnom prostoru u mjeri u kojoj to nije u suprotnosti sa pravilima objavlјenim u državi koja ima nadležnost nad teritorijom koja se prelijeće.
Ovaj aneks takođe se odnosi i na postupke BHDCA, pružatelja usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (ANSP), operatore zrakoplova, operatore aerodroma i odgovarajućeg zemalјskog osoblјa uklјučenog u operacije zrakoplova.
SERA.2005 Usklađenost sa pravilima letenja
Operacije zrakoplova u letu, na operativnoj površini aerodroma ili na operativnom mjestu, u skladu su sa opštim pravilima, primjenjivim lokalnim odredbama i, dodatno u toku leta, sa:
(a) pravilima vizuelnog letenja; ili
(b) pravilima instrumentalnog letenja.
SERA.2010 Odgovornosti
(a) Odgovornost vođe zrakoplova
Vođa zrakoplova, bilo da je za komandama ili ne, odgovoran je za izvođenje operacije zrakoplovom u skladu sa ovom naredbom, osim što vođa zrakoplova može odstupiti od tih pravila u okolnostima kojima je to odstupanje apsolutno neophodno u interesu sigurnosti.
(b) Pretpoletne aktivnosti
Prije početka leta, vođa zrakoplova upoznaje se sa svim dostupnim informacijama koje su potrebne za predviđeni let. Pretpoletne aktivnosti za letove koji nisu u blizini aerodroma, kao i za sve IFR letove, uklјučuju pažlјivo proučavanje dostupnih tekućih vremenskih izvještaja i prognoza, uzimajući u obzir potrebe za gorivom i alternativni postupak ako let nije moguće završiti kako je planirano.
SERA.2015 Ovlaštenja vođe zrakoplova
Vođa zrakoplova, dok je na dužnosti, ima ovlaštenje da donese konačnu odluku u pogledu operacije zrakoplovom.
SERA.2020 Problematična upotreba psihoaktivnih supstanci
Nijedno lice čija je dužnost klјučna za sigurnost zrakoplovstva (lica koja mogu uticati na sigurnost) ne preuzima tu dužnost dok je pod uticajem bilo koje psihoaktivne supstance zbog koje je smanjena njegova radna sposobnost. Takva lica ne smiju da budu uklјučena u bilo koju problematičnu upotrebu supstanci.
ODJELJAK 3
Opšta pravila i izbjegavanje sudara
POGLAVLJE 1
Zaštita lica i imovine
SERA.3101 Nesavjesno ili nepažlјivo upravlјanje zrakoplovom
Zrakoplovom se ne upravlјa na nesavjestan i nepažlјiv način tako da se ugrožava život ili imovina drugih.
SERA.3105 Minimalne visine
Osim kada je to potrebno za polijetanje ili slijetanje ili osim uz dozvolu BHDCA, zrakoplov ne smije letjeti iznad gusto naselјenih područja gradova i naselјa ili iznad skupova lica na otvorenom ako nije na takvoj visini koja će, u slučaju pojave opasnosti, omogućiti slijetanje zrakoplova bez nepotrebne opasnosti po lica ili imovinu na zemlјi. Minimalne visine za letove VFR navedene su u SERA.5005(f), a minimalni nivoi za IFR letove navedeni su u SERA.5015(b).
SERA.3110 Nivoi krstarenja
Nivoi krstarenja na kojima se let ili dio leta izvodi, određeni su kao:
(a) nivoi letenja, za letove na ili iznad najnižeg upotreblјivog nivoa leta ili, ako je primjenjivo, iznad prijelazne apsolutne visine;
(b) apsolutne visine, za letove koji se odvijaju ispod najnižeg upotreblјivog nivoa leta ili, ako je primjenjivo, na prijelaznoj apsolutnoj visini ili ispod te visine.
SERA.3115 Izbacivanje ili zaprašivanje
Izbacivanje ili zaprašivanje iz zrakoplova u letu izvodi se samo u skladu sa:
(a) ovom naredbom i drugim važećim propisima kojim se reguliše ova oblast ili, ako je primjenjivo, propisima za operacije zrakoplova koji važe u Bosni i Hercegovini; i
(b) svakom relevantnom informacijom, obavještenjem i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice pružatelja usluga u zračnom prometu.
SERA.3120 Vuča zrakoplova
Zrakoplov ili drugi objekat vuče se zrakoplovom samo u skladu sa:
(a) ovom naredbom i drugim važećim propisima kojim se reguliše ova oblast ili, ako je primjenjivo, propisima za operacije zrakoplova koji važe u Bosni i Hercegovini; i
(b) svakom relevantnom informacijom, obavještenjem i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice pružatelja usluga u zračnom prometu.
SERA.3125 Spuštanje padobranom
Spuštanje padobranom, osim u slučaju opasnosti, vrši se u skladu sa:
(a) ovom naredbom i drugim važećim propisima kojim se reguliše ova oblast ili, ako je primjenjivo, propisima za operacije zrakoplova koji važe u Bosni i Hercegovini; i
(b) svakom relevantnom informacijom, obavještenjem i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice pružatelja usluga u zračnom prometu.
SERA.3130 Akrobatski let
Akrobatski letovi obavlјaju se samo u skladu sa:
(a) zakonodavstvom Bosne i Hercegovine ili, ako je primjenjivo, sa propisima koje donosi BHDCA za operacije zrakoplova koji važe u Bosni i Hercegovini, i
(b) svakom relevantnom informacijom, obaveštenjem i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice pružatelja usluga u zračnom prometu.
SERA.3135 Formacijski letovi (Letovi u grupi)
Zrakoplovi ne lete u formacijama osim uz prethodni dogovor između vođa zrakoplova koji učestvuju u letenju i, ako se radi o formacijskim letovima u kontroliranom zračnom prostoru, u skladu sa uvjetima koje je propisala BHDCA. Ti uvjeti uklјučuju slјedeće:
(a) jedan od vođa zrakoplova određen je za vođu leta;
(b) u pogledu zračne plovidbe i javlјanja pozicije, formacija izvodi operaciju kao jedan zrakoplov;
(c) za razdvajanje između zrakoplova u letu odgovoran je vođa grupe i vođe drugih zrakoplova u letu/formaciji, a to razdvajanje uklјučuje prijelazne periode kada zrakoplovi manevrišu da bi postigli sopstveno razdvajanje unutar formacije i tokom pridruživanja i odvajanja; i
(d) za državne zrakoplove maksimalno bočno, uzdužno i vertikalno rastojanje između svakog zrakoplova i vođe leta u skladu sa Čikaškom konvencijom. Izuzev državnog zrakoplova rastojanje od vođe leta, koje održava svaki zrakoplov, ne prelazi 1 km (0,5 nm) bočno i uzdužno, a 30 m (100 ft) vertikalno.
SERA.3140 Slobodni baloni bez posade
Slobodnim balonom bez posade upravlјa se tako da se opasnost za lica, imovinu ili druge zrakoplove smanji na najmanju moguću mjeru i u skladu sa uvjetima navedenim u Dodatku 2.
SERA.3145 Zabranjene zone i uvjetno zabranjene zone
Zrakoplovi ne lete u zabranjenoj zoni ili u uvjetno zabranjenoj zoni čiji su podaci propisno objavlјeni, osim u skladu sa uvjetima ograničenja ili uz dozvolu nadležnih tijela Bosne i Hercegovine koja su te zone uspostavila.
POGLAVLJE 2
Izbjegavanje sudara
SERA.3201 Opšte
Nijedna odredba iz ove naredbe ne oslobađa vođu zrakoplova odgovornosti za preduzimanje aktivnosti kojima će se najbolјe spriječiti sudar, uklјučujući manevre za izbjegavanje sudara koji se zasnivaju na uputstvima za izbjegavanje sudara u zraku osigurani sa opremom ACAS.
SERA.3205 Blizina
Zrakoplov ne izvodi operacije u takvoj blizini drugog zrakoplova koja može da stvori opasnost od sudara.
SERA.3210 Prednost u letu
(a) Zrakoplov koji ima prednost u letu održava svoj kurs i brzinu.
(b) Zrakoplov, kome je poznato da je manevarska sposobnost drugog zrakoplova smanjena, daje prednost tom zrakoplovu.
(c) Zrakoplov, koji je prema slјedećim pravilima obavezan izbjegavati drugi zrakoplov, izbjegava prolazak iznad, ispod ili ispred tog zrakoplova, osim ako prolazi na sigurnoj udalјenosti i uzme u obzir uticaj turbulencije u tragu zrakoplova.
(1) Letenje u susret. Ako dva zrakoplova lete neposredno ili približno u susret jedan drugom tako da postoji opasnost od sudara, svaki zrakoplov mora da promijeni svoj kurs udesno.
(2) Konvergencija. Ako dva zrakoplova konvergiraju jedan drugom na približno istoj visini, zrakoplov kome drugi zrakoplov prilazi sa desne strane daje prvenstvo u letu tom zrakoplovu, osim u slјedećim slučajevima:
(i) zrakoplov na motorni pogon, teži od zraka, daje prednost zračnim brodovima, jedrilicama;
(ii) zračni brodovi daju prednost jedrilicama i balonima;
(iii) jedrilice daju prednost balonima;
(iv) zrakoplov na motorni pogon daje prednost zrakoplovima za koje uoči da vuku druge zrakoplove ili predmete.
(3) Preticanje. Zrakopolov koji pretiče je zrakoplov koji se približava drugom zrakoplovu sa zadnje strane u liniji koja, sa ravni simetrije zrakoplova koji se nalazi ispred njega, čini ugao manji od 70 stepeni, tj. nalazi se u takvoj poziciji u odnosu na drugi zrakoplov iz koje noću nije vidlјivo ni lijevo ni desno navigacijsko svjetlo zrakoplova koji se pretiče. Zrakoplov koji se pretiče ima prednost, a zrakoplov koji pretiče, bilo da se penje, snižava ili leti horizontalno, daje prednost drugom zrakoplovu promjenom svog kursa udesno i nijedna naknadna izmjena u međusobnom položaju dva zrakoplova ne oslobađa zrakoplov koji pretiče od te obaveze sve dok potpuno ne završi preticanje.
(i) Preticanje jedrilica. Jedrilica koja pretiče drugu jedrilicu može da promijeni svoj kurs udesno ili ulijevo.
(4) Zrakoplov u letu, ili koji izvodi operacije na zemlјi ili vodi, daje prednost u letu zrakoplovu u slijetanju ili u finalnoj fazi prilaza za slijetanje.
(i) Kada dva ili više zrakoplova teža od zraka prilaze aerodromu ili operativnom mjestu u svrhu slijetanja, zrakoplov na većoj visini daje prednost zrakoplovu na manjoj visini, s tim što ovaj ne smije iskoristiti to pravilo i presijecati letnu putanju drugom zrakoplovu koji je u završnim fazama prilaza za slijetanje, ili preticati taj zrakoplov. Međutim, zrakoplov teži od zraka, na motorni pogon, daje prednost jedrilicama.
(ii) Prinudno slijetanje. Zrakoplov koji uoči da je drugi zrakoplov prinuđen sletjeti daje prednost tom zrakoplovu.
(5) Polijetanje. Zrakoplov tokom vožnje na manevarskoj površini aerodroma daje prednost zrakoplovu koji polijeće ili se priprema za polijetanje.
(d) Kretanje zrakoplova, osoba i vozila po površini.
(1) U slučaju opasnosti od sudara između dva zrakoplova tokom vožnje na manevarskoj površini aerodroma ili odgovarajućem dijelu operativnog mjesta, primjenjuje se slјedeće:
(i) kada dva zrakoplova prilaze u susret ili približno u susret jedan drugom, oba se zaustavlјaju ili, ako je moguće, mijenjaju svoj kurs vožnje udesno kako bi održali sigurno rastojanje;
(ii) ako dva zrakoplova konvergiraju jedan drugom, prednost ima zrakoplov sa desne strane;
(iii) zrakoplov koga pretiče drugi zrakoplov ima prvenstvo i zrakoplov koji pretiče održava sigurno rastojanje od njega.
(2) Na kontroliranom aerodromu, zrakoplov u vožnji na manevarskoj površini se zaustavlјa i čeka na svim pozicijama za čekanje, osim ako je aerodromski kontrolni toranj izdao izričito odobrenje za ulazak na poletno-sletnu stazu ili prelazak poletno-sletne staze.
(3) Zrakoplov u vožnji na manevarskoj površini se zaustavlјa i čeka na svim uklјučenim svjetlosnim prečkama za zaustavlјanje i može nastaviti vožnju u skladu sa navedenim pod (2) kada se svjetla isklјuče.
(4) Kretanje lica i vozila na aerodromima:
(i) Kretanje lica i vozila, uklјučujući i vuču zrakoplova, na manevarskoj površini aerodroma prema potrebi kontrolira aerodromski kontrolni toranj da bi se spriječila opasnost za njih i za zrakoplove koji slijeću, voze po zemlјi ili polijeću.
(ii) Ako se primjenjuju postupci u uvjetima smanjene vidlјivosti:
(A) kretanje lica i vozila na manevarskoj površini aerodroma ograničeno je na osnovni minimum, a posebna pažnja usmjerena je na zahtjeve za zaštitu osjetlјivih i kritičnih područja radio-navigacijskih sredstava;
(B) u skladu s odredbama navedenim pod (iii), metodu ili metode za razdvajanje vozila i zrakoplova u vožnji određuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (ANSP), a odobrava ih BHDCA uzimajući u obzir dostupna sredstva;
(C) kada se na istoj poletno-sletnoj stazi stalno izvode kombinirane operacije preciznog instrumentalnog prilaza ILS i MLS kategorije II ili kategorije III, moraju se zaštititi restriktivnije ILS ili MLS kritične i osjetlјive zone.
(iii) Vozila za slučaj opasnosti, koja pristižu u pomoć zrakoplovu u nevolјi, imaju prednost u odnosu na sav drugi promet na površini.
(iv) U skladu sa odredbama navedenim pod (iii), vozila na manevarskoj površini poštuju slјedeća pravila:
(A) vozila i vozila koja vuku zrakoplov daju prednost zrakoplovima koji slijeću, polijeću ili voze po zemlјi;
(B) vozila daju prednost drugim vozilima koja vuku zrakoplov;
(C) vozila daju prednost drugim vozilima u skladu sa uputstvima jedinice za usluge u zračnom prometu;
(D) nezavisno od odredaba navedenih pod (A), (B), i (C), vozila i vozila koja vuku zrakoplov poštuju uputstva koja izdaje aerodromski kontrolni toranj.
SERA.3215 Obavezna svjetla na zrakoplovu
(a) Osim kako je predviđeno navedenim pod (e), noću svi zrakoplovi tokom leta imaju uklјučeno:
(1) svjetla za izbjegavanje sudara namijenjena za privlačenje pažnje na zrakoplov, i
(2) osim za balone, navigacijska svjetla namijenjena da ukažu posmatraču na relativnu putanju zrakoplova. Ostala svjetla ne smiju biti uklјučena ako bi se mogla zamijeniti sa ovim svjetlima.
(b) Osim kako je predviđeno navedenim pod (e), noću:
(1) svi zrakoplovi koji se kreću po operativnoj površini aerodroma imaju uklјučena navigacijska svjetla namijenjena da pokažu posmatraču relativnu putanju zrakoplova, a druga svjetla ne smiju da budu uklјučena ako bi se mogla zamijeniti sa ovim svjetlima;
(2) ako nisu stacionarno ili na drugi odgovarajući način osvijetlјeni, svi zrakoplovi na operativnoj površini na aerodromu imaju, koliko god je to moguće, uklјučena svjetla namijenjena za označavanje isturenih tačaka njihove strukture;
(3) svi zrakoplovi koji voze ili su vučeni na operativnoj površini aerodroma, imaju uklјučena svjetla namijenjena da privuku pažnju na zrakoplov; i
(4) svi zrakoplovi na operativnoj površini aerodroma, čiji su motori u radu, imaju uklјučena svjetla koja ukazuju na tu činjenicu.
(c) Osim kako je predviđeno navedenim pod (e), svi zrakoplovi tokom leta, koji su opremlјeni svjetlima za izbjegavanje sudara, u svrhu ispunjenja zahtjeva iz navedenog pod (a)(1), imaju uklјučena takva svjetla i tokom dana.
(d) Osim kako je predviđeno navedenim pod (e), svi zrakoplovi:
(1) koji voze ili su vučeni na operativnoj površini aerodroma, i koji su opremlјeni svjetlima za izbjegavanje sudara, u svrhu ispunjenja zahtjeva iz navedenog pod (b)(3); ili
(2) na operativnoj površini aerodroma i opremlјeni su svjetlima u svrhu ispunjenja zahtjeva iz (b)(4);
takođe imaju uklјučena svjetla tokom dana.
(e) Pilotu je dozvolјeno da isklјuči ili smanji intenzitet bilo kojeg blјeskajućeg svetla kojim je zrakoplov opremlјen radi ispunjenja zahtjeva iz (a), (b), (c) i (d) ako ta svjetla imaju ili bi mogla imati slјedeću poslјedicu:
(1) štetan uticaj na zadovolјavajuće obavlјanje dužnosti; ili
(2) izlaganje vanjskog posmatrača štetnom blјesku.
SERA.3220 Simulirani instrumentalni letovi
Zrakoplov neće letjeti u uvjetima simuliranog instrumentalnog letenja osim ako:
(a) su u zrakoplov ugrađene potpuno funkcionalne duple komande; i
(b) se na upravlјačkom mjestu nalazi dodatni osposoblјeni pilot (u ovom pravilu nazvan sigurnosni pilot) da bi postupao kao sigurnosni pilot za lice koje leti u simuliranim instrumentalnim uvjetima. Sigurnosni pilot ima odgovarajuće vidno polјe ispred i sa svake bočne strane zrakoplova, ili da osposoblјeni posmatrač koji komunicira sa sigurnosnim pilotom zauzme takvu poziciju u zrakoplovu sa koje njegovo vidno polјe na odgovarajući način dopunjava vidno polјe sigurnosnog pilota.
SERA.3225 Operacije na aerodromu i u blizini aerodroma
Zrakoplov koji izvodi operacije na aerodromu ili u blizi aerodroma:
(a) osmatra drugi aerodromski promet radi izbjegavanja sudara;
(b) uklјučuje se ili izdvaja iz prometnog kruga koji oblikuju drugi zrakoplovi koji izvode operacije;
(c) izuzev balona, u prilazu za slijetanje i nakon polijetanja skreće u lijevu stranu, osim ako je drugačije određeno ili je ATC izdala drugačija uputstva;
(d) izuzev balona, polijeće i slijeće uz vjetar, osim ako se zbog sigurnosti, konfiguracije poletno-sletne staze ili uvjeta zračnog prometa ne odredi da je poželјan drugi pravac.
SERA.3230 Operacije na vodi
(a) Kada dva zrakoplova ili zrakoplov i plovilo prilaze jedan drugom i postoji opasnost od sudara, zrakoplov nastavlјa put tako da posebno pazi na postojeće okolnosti i uvjete, uklјučujući ograničenja dotičnog zrakoplova ili plovila.
(1) Konvergencija. Zrakoplov koji ima drugi zrakoplov ili plovilo sa svoje desne strane daje prednost tom drugom zrakoplovu ili plovilu, tako da održava sigurno rastojanje.
(2) Letenje u susret. Zrakoplov koji leti u susret ili približno drugom zrakoplovu ili plovilu, mijenja svoj kurs udesno tako da održava sigurno rastojanje.
(3) Preticanje. Zrakoplov ili plovilo koji se pretiče ima prednost, a zrakoplov koji pretiče mijenja svoj kurs tako da održava sigurno rastojanje.
(4) Slijetanje i polijetanje. Zrakoplov koji slijeće ili polijeće sa vode, koliko god je to moguće, održava sigurno rastojanje od svih plovila i izbjegava ometanje njihove plovidbe.
(b) Obavezna svjetla na zrakoplovu na vodi. Noću ili tokom bilo kojeg drugog perioda koji odredi BHDCA, svi zrakoplovi na vodi imaju uklјučena svjetla na način koji je propisan Konvencijom o međunarodnim propisima za sprečavanje sudara na moru iz 1972. godine, osim ako je to za njih neizvodlјivo, u tom slučaju oni imaju uklјučena svjetla koja su po karakteristikama i položaju što sličnija onim koja se zahtijevaju međunarodnim propisima.
POGLAVLJE 3
Signali
SERA.3301 Opšte
(a) Nakon uočavanja ili primanja bilo kojeg signala iz Dodatka 1, zrakoplov preduzima radnju koja se zahtijeva u skladu sa značenjem signala datog u tom dodatku.
(b) Signali iz Dodatka 1, prilikom upotrebe, imaju značenje navedeno u tom dodatku. Upotreblјavaju se samo za navedenu svrhu i ne smiju se upotreblјavati nikakvi drugi signali sa kojima bi se oni mogli zamijeniti.
(c) Signalista/parker odgovoran je za davanje signala za parkiranje zrakoplovu na jasan i precizan način upotrebom signala prikazanih u Dodatku 1.
(d) Samo lica obučena, kvalificirana i odobrena u skladu sa relevantnim propisima koje donosi BHDCA obavlјaju dužnosti signaliste/parkera.
(e) Signalista/parker nosi prepoznatlјivi fluorescentni identifikacijski prsluk, kako bi letačka posada mogla prepoznati da je to lice odgovorno za operacije parkiranja.
(f) Za dnevnu signalizaciju, uklјučeno zemalјsko osoblјe upotreblјava dnevne fluorescentne štapove, palice ili rukavice. Noću i u uvjetima smanjene vidlјivosti koriste se palice koje emituju svjetlost.
POGLAVLJE 4
Vrijeme
SERA.3401 Opšte
(a) Upotreblјava se koordinirano univerzalno vrijeme (UTC), koje se izražava u satima i minutama i, po potrebi, sekundama u dvadesetčetvorosatnom obliku, počevši od ponoći.
(b) Provjera vremena se vrši prije izvođenja kontroliranog leta i u bilo koje drugo vrijeme tokom leta, ako je to neophodno.
(c) Kad god se vrijeme koristi u komunikaciji putem veze za prijenos podataka, tačnost mora da bude unutar jedne sekunde UTC.
(d) Vrijeme u uslugama u zračnom prometu
(1) Prije nego što zrakoplov započne vožnju radi polijetanja, aerodromski kontrolni toranj osigurava pilotu tačno vrijeme, osim ako postoji dogovor da pilot dobija obavještenja iz drugih izvora. Jedinice za usluge u zračnom prometu, dodatno, osiguravaju zrakoplovu tačno vrijeme na zahtjev. Provjera tačnog vremena navodi se najmanje na najbližu minutu.
ODJELJAK 4
Planovi leta
SERA.4001 Podnošenje plana leta
(a) Informacije u vezi sa predviđenim letom ili dijelom leta, koje treba osigurati jedinicama za usluge u zračnom prometu, su u formi plana leta. Pojam "plan leta" se koristi u različitom značenju: potpune informacije o svim stavkama sadržanim u opisu plana leta koje obuhvataju cijelu rutu leta, ili ograničene informacije koje se, između ostalog, zahtijevaju radi dobijanja odobrenja za manji dio leta, kao što je presijecanje zračnog puta, polijetanje sa kontroliranog aerodroma ili slijetanje na kontrolirani aerodrom.
(b) Plan leta se podnosi prije početka:
(1) svakog leta ili dijela leta za koji se pruža usluga kontrole letenja;
(2) svakog IFR leta unutar savjetodavnih usluga u zračnom prostoru;
(3) svakog leta unutar područja i u područja ili duž ruta koje određuje BHDCA, kako bi se olakšalo pružanje usluga informiranja u letu, uzbunjivanja i traganja i spašavanja;
(4) svakog leta unutar područja i u područja ili duž ruta koje je odredila BHDCA, kako bi se olakšala koordinacija sa odgovarajućim vojnim jedinicama ili jedinicama za usluge u zračnom prometu u susjednim državama, sa cilјem izbjegavanja potrebe eventualnog presretanja radi identifikacije;
(5) svakog leta preko međunarodnih granica, osim ako predmetne države propisuju drugačije;
(6) svakog leta koji je planiran kao noćni let ako nije u blizini aerodroma.
(c) Plan leta, prije odlaska, podnosi se uredu za izvještavanje o uslugama u zračnom prometu ili se tokom leta dostavlјa odgovarajućoj jedinici za usluge u zračnom prometu ili kontrolnoj radio-stanici zrak-zemlјa, osim ako su uspostavlјeni dogovori za podnošenje planova leta koji se ponavlјaju.
(d) Osim ako je BHDCA za VFR letove propisala neki kraći rok, plan leta za svaki let koji je planiran preko međunarodnih granica ili za koji se osigurava usluga kontrole zračnog prometa ili savjetodavna usluga u zračnom prometu, podnosi se najmanje 60 minuta prije odlaska, ili ako se podnosi tokom leta, u roku kojim će osigurati da ga odgovarajuća jedinica ATS primi najmanje 10 minuta prije nego što je predviđeno da zrakoplov stigne do:
(1) predviđene tačke ulaska u kontrolirano područje ili savjetodavno područje; ili
(2) tačke presijecanja zračnog puta ili savjetodavne rute.
SERA.4005 Sadržaj plana leta
(a) Plan leta sadrži informacije u vezi sa slјedećim stavkama, koje BHDCA smatra relevantnim:
(1) identifikacija zrakoplova;
(2) pravila letenja i vrsta leta;
(3) broj i tip (tipovi) zrakoplova i kategorija turbulencije u tragu;
(4) oprema;
(5) aerodrom ili operativno mjesto odlaska;
(6) predviđeno vrijeme početka kretanja prije odlaska;
(7) brzina (brzine) krstarenja;
(8) nivo (nivoi) krstarenja;
(9) planirana ruta;
(10) aerodrom ili operativno mjesto odredišta i ukupno predviđeno vrijeme trajanja leta;
(11) alternativni aerodrom (aerodromi) ili operativno mjesto (mjesta);
(12) najduže moguće trajanje leta sa raspoloživom količinom goriva;
(13) ukupan broj lica u zrakoplovu;
(14) oprema za slučaj opasnosti i oprema za preživlјavanje;
(15) ostale informacije.
(b) Za planove leta koji se podnose tokom leta, dodatne informacije o letu mogu da se, po potrebi, dobiju na aerodromu ili operativnom mjestu odlaska. Dodatno, umjesto informacije o predviđenom vremenu početka kretanja prije odlaska daje se vrijeme dolaska na prvu tačku na ruti na koju se plan leta odnosi.
SERA.4010 Popunjavanje plana leta
(a) Plan leta sadrži, prema potrebi, informacije o odgovarajućim stavkama zaklјučno do stavke "Alternativni aerodrom(i) ili operativno mjesto (operativna mjesta)" za cijelu rutu ili dio rute za koji se plan leta podnosi.
(b) Takođe, sadrži informacije, po potrebi, o svim drugim stavkama ako je tako propisala BHDCA ili ako lice koje podnosi plan leta smatra da je to potrebno.
SERA.4015 Promjene plana leta
(a) U skladu sa odredbama SERA.8020 (b), sve promjene plana leta podnesenog za IFR let ili VFR let koji se izvodi kao kontrolirani let, prijavlјuju se, čim je to izvodlјivo odgovarajućoj jedinici za usluge u zračnom prometu. Za ostale VFR letove, značajne promjene plana leta se prijavlјuju, čim je to izvodlјivo, odgovarajućoj jedinici za usluge u zračnom prometu.
(b) Ako su informacije o najdužem mogućem trajanju leta sa raspoloživom količinom goriva ili o ukupnom broju lica u zrakoplovu, koje su podnijete prije početka leta, netačne u vrijeme polijetanja, to predstavlјa značajnu promjenu plana leta i kao takve se prijavlјuju.
SERA.4020 Zatvaranje plana leta
(a) Izvještaj o dolasku se podnosi lično, putem radio-veze, veze za prijenos podataka ili na drugi način koji je odredila BHDCA, prvom prilikom nakon slijetanja, odgovarajućoj jedinici za usluge u zračnom prometu na aerodromu dolaska, za svaki let za koji je podnijet plan leta koji obuhvata cijeli let ili preostali dio leta do odredišnog aerodroma.
(1) Podnošenje izvještaja o dolasku nije potrebno nakon slijetanja na aerodrom na kome se pružaju usluge u zračnom prometu ako je radio-vezom ili vizuelnim signalima potvrđeno da je slijetanje uočeno.
(b) Ako je plan leta podnijet samo za dio leta, koji ne predstavlјa preostali dio leta do odredišta, plan leta se, kada je potrebno, zatvara odgovarajućim izvještajem relevantne jedinice za usluge u zračnom prometu.
(c) Kada na aerodromu ili operativnom mjestu dolaska ne postoji jedinica za usluge u zračnom prometu, izvještaj o dolasku podnosi se, na zahtjev, što je prije moguće nakon slijetanja, najbržim raspoloživim sredstvima najbližoj jedinici za usluge u zračnom prometu.
(d) Kada se zna da su na aerodromu ili operativnom mjestu dolaska komunikacioni uređaji neodgovarajući, a ne postoje zamjenski dogovori za postupanje sa izvještajima o dolasku na zemlјi, preduzimaju se slјedeće aktivnosti. Neposredno prije slijetanja, zrakoplov, ako je moguće, prenosi odgovarajućoj jedinici za usluge u zračnom prometu poruku sličnu izvještaju o dolasku, ako se takav izvještaj zahtijeva. Obično se ta poruka prenosi zrakoplovnoj stanici jedinice za usluge u zračnom prometu koja je zadužena za oblast informiranja u letu u kojoj zrakoplov izvodi operaciju.
(e) Izvještaji o dolasku koje podnose zrakoplovi sadrže slјedeće podatke:
(1) identifikaciju zrakoplova;
(2) aerodrom ili operativno mjesto odlaska;
(3) odredišni aerodrom ili operativno mjesto (samo u slučaju promijenjenog mjesta slijetanja);
(4) aerodrom ili operativno mjesto dolaska;
(5) vrijeme dolaska.
ODJELJAK 5
Vizuelni meteorološki uvjeti, pravila vizuelnog letenja, poseban VFR let i pravila instrumentalnog letenja
SERA.5001 Vidlјivost i minimalna udalјenost od oblaka u VMC
Vidlјivost u VMC i najmanja udalјenost od oblaka prikazani su u Tabeli S5-1.

SERA.5005 Pravila vizuelnog letenja
(a) Osim ako se izvodi kao poseban VFR let, VFR letovi se izvode tako da zrakoplov leti u uvjetima vidlјivosti i udalјenosti od oblaka koji su jednaki ili veći od onih koji su navedeni u Tabeli S5-1.
(b) Osim kada se od jedinice za kontrolu zračnog prometa dobije odobrenje za poseban VFR let, letovi po VFR ne polijeću ni slijeću na aerodrom unutar kontrolirane zone, ili ulaze u aerodromsku prometnu zonu, niti u aerodromski prometni krug, ako su objavlјeni meteorološki uvjeti na tom aerodromu ispod slјedećih minimuma:
(1) baza oblaka je niža od 450 m (1500 ft); ili
(2) vidlјivost pri zemlјi manja od 5 km.
(c) Ako tako propiše BHDCA, mogu se dozvoliti VFR letovi noću pod slјedećim uvjetima:
(1) ako se napušta blizina aerodroma, plan leta se podnosi u skladu sa SERA.4001(b)(6);
(2) letovi uspostavlјaju i održavaju dvosmjernu radio-komunikaciju na odgovarajućem ATS komunikacijskom kanalu, ako je na raspolaganju;
(3) primjenjuju se vidlјivost i minimalna udalјenost od oblaka u VMC, kako je navedeno u Tabeli S5-1, osim što:
(i) baza oblaka nije niža od 450 m (1500 ft);
(ii) odredbe o smanjenoj vidlјivosti u letu iz Tabele S5-1 (a) i (b) se ne primjenjuju;
(iii) u klasama zračnog prostora B, C, D, E, F i G na i ispod 900 m (3000 ft) AMSL ili 300 m (1000 ft) iznad terena, u zavisnosti od toga šta je više, pilot održava stalni vizuelni kontakt sa tlom; i
(iv) brisano;
(v) za planinsko područje, BHDCA može da propiše veću vidlјivost i udalјenost od oblaka u VMC;
(4) brisano;
(5) osim ako je to potrebno za polijetanje ili slijetanje ili ako to posebno odobri BHDCA, VFR let noću odvija se na visini koja nije manja od minimalne apsolutne visine leta koju određuje država čija se teritorija prelijeće ili, ako takva minimalna apsolutna visina leta nije određena:
(i) iznad visokog terena ili u planinskim područjima, na nivou od najmanje 600 m (2000 ft) iznad najviše prepreke koja se nalazi unutar 8 km od predviđene pozicije zrakoplova;
(ii) u ostalim područjima koja nisu navedena pod (i), na nivou od najmanje 300 m (1000 ft) iznad najviše prepreke smještene unutar 8 km od predviđene pozicije zrakoplova.
(d) VFR letovi se ne izvode:
(1) transoničnim i supersoničnim brzinama, osim ako ih odobri Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine;
(2) iznad FL 195, izuzev ako:
(i) BHDCA, ako je to izvodlјivo, rezerviše zračni prostor u kojem se mogu dozvoliti VFR letovi; ili
(ii) zračni prostor do i uklјučujući nivo leta 285, ako je promet VFR u tom zračnom prostoru odobrila nadležna ATS jedinica, u skladu sa postupcima za odobravanje koje je utvrdila BHDCA i koji su objavlјeni u odgovarajućem zborniku zrakoplovnih informacija.
(e) Odobrenje za izvođenje letova VFR iznad FL 285 ne smije se izdati ako se minimalno vertikalno razdvajanje od 300 m (1000 ft) primjenjuje iznad FL 290.
(f) Osim kada je to potrebno za polijetanje ili slijetanje ili ako to odobri BHDCA, letovi VFR se ne izvode:
(1) iznad gusto naselјenih područja gradova i naselјa ili iznad skupova lica na otvorenom, na visini manjoj od 300 m (1000 ft) iznad najviše prepreke u poluprečniku od 600 m od zrakoplova;
(2) u drugim područjima koja nisu navedena pod (1), na visini manjoj od 150 m (500 ft) iznad zemlјe ili vode, ili 150 m (500 ft) iznad najviše prepreke u poluprečniku od 150 m (500 ft) od zrakoplova.
(g) Osim ako je drugačije navedeno u odobrenjima kontrole zračnog prometa ili je drugačije odredila BHDCA, letovi VFR u krstarenju, kada se izvode iznad 900 m (3000 ft) od zemlјe ili vode, ili više ako to odredi BHDCA, izvode se na nivou krstarenja koji odgovara liniji puta, kao što je navedeno u tabeli nivoa krstarenja u Dodatku 3.
(h) Letovi VFR u skladu su sa odredbama iz Odjelјka 8:
(1) kada se izvode u zračnom prostoru klase B, C i D;
(2) kada su dio aerodromskog prometa na kontroliranim aerodromima; ili
(3) kada se izvode kao specijalni letovi VFR.
(i) Zrakoplov koji izvodi let VFR unutar ili kroz područja ili duž ruta koje je odredila BHDCA, u skladu sa SERA.4001(b)(3) ili (4), održava stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlјa na odgovarajućem komunikacijskom kanalu i, po potrebi, izvještava o svojoj poziciji jedinicu za usluge u zračnom prometu koja pruža usluge informiranja u letu.
(j) Zrakoplov koji izvodi operacije u skladu sa pravilima vizuelnog letenja i želi da promijeni let tako da bude u saglasnosti sa pravilima instrumentalnog letenja:
(1) ako je plan leta podnesen, prijavi neophodne promjene koje treba unijeti u važeći plan leta; ili
(2) u skladu sa zahtjevima iz SERA.4001(b), podnese plan leta odgovarajućoj jedinici za usluge u zračnom prometu što je prije moguće i pribavi odobrenje, prije nastavlјanja leta IFR u kontroliranom zračnom prostoru.
SERA.5010 Posebni letovi VFR u kontroliranim zonama
Izvođenje posebnih letova VFR može se odobriti unutar kontrolirane zone na osnovu odobrenja ATC. Osim ako BHDCA izda dozvolu za helikoptere u posebnim slučajevima, kao što su, između ostalog, policijske i medicinske operacije, operacije traganja i spašavanja i letovi radi gašenja požara, primjenjuju se slјedeći dodatni uvjeti:
(a) takvi posebni letovi VFR mogu se izvoditi samo danju, osim ako je BHDCA odobrila drugačije;
(b) za pilota:
(1) izvan oblaka i uz vizuelni kontakt sa tlom;
(2) vidlјivost u letu je najmanje 1.500 m ili, za helikoptere, najmanje 800 m;
(3) let pri brzini od 140 kts IAS ili manjoj, pri kojoj je moguće blagovremeno uočavanje drugog prometa ili svih prepreka radi izbjegavanja sudara;
(c) Jedinica za kontrolu zračnog prometa ne izdaje odobrenje za poseban let VFR zrakoplovu za polijetanje sa aerodroma ili slijetanje na aerodrom unutar kontrolirane zone, za ulazak u aerodromsku prometnu zonu ili u aerodromski prometni krug, ako su objavlјeni meteorološki uvjeti na tom aerodromu ispod slјedećih minimuma:
(1) vidlјivost pri zemlјi je manja od 1.500 m ili, za helikoptere, manja od 800 m;
(2) baza oblaka je niža od 180 m (600 ft).
SERA.5015 Pravila instrumentalnog letenja (IFR) - Pravila koja se primjenjuju na sve letove IFR
(a) Oprema zrakoplova
Zrakoplov je opremlјen odgovarajućim instrumentima i navigacijskom opremom koja je odgovarajuća za rutu po kojoj treba da leti i u skladu sa odgovarajućim primjenjivim propisima koje donosi BHDCA a koji su u vezi sa letačkim operacijama.
(b) Minimalni nivoi
Osim ako je to potrebno za polijetanje ili slijetanje ili ako to posebno odobri BHDCA, let IFR se izvodi na nivou koji nije ispod minimalne apsolutne visine letenja koju utvrđuje država čija se teritorija prelijeće ili, ako takva minimalna apsolutna visina letenja nije utvrđena:
(1) iznad visokog terena ili u planinskim područjima, na visini koja je najmanje 600 m (2000 ft) iznad najviše prepreke koja se nalazi unutar 8 km od predviđene pozicije zrakoplova;
(2) u ostalim područjima koja nisu navedena pod (1), na visini koja je najmanje 300 m (1000 ft) iznad najviše prepreke koja se nalazi unutar 8 km od predviđene pozicije zrakoplova.
(c) Promjena iz leta IFR u let VFR
(1) Zrakoplov koji se odluči da promijeni izvođenje svog leta iz leta prema pravilima instrumentalnog letenja u let prema pravilima vizuelnog letenja, obavještava odgovarajuću jedinicu za usluge u zračnom prometu o tome da je let IFR prekinut i prijavlјuje promjene koje treba unijeti u važeći plan leta.
(2) Ako zrakoplov koji izvodi let prema pravilima instrumentalnog letenja leti u vizuelnim meteorološkim uvjetima ili naiđe na njih, on ne smije da prekine let IFR, osim ako predviđa i namjerava da u razumnom vremenskom periodu nastavi let u neprekidnim vizuelnim meteorološkim uvjetima.
(3) Promjena iz leta IFR u let VFR za jedinicu ATS je prihvatlјiva samo kada poruku, koja sadrži poseban izraz "CANCELLING MY IFR FLIGHT" uputi vođa zrakoplova, zajedno sa promjenama važećeg plana leta, ako postoje. ATS ne smije neposredno niti posredno pozivati na promjenu iz leta IFR u let VFR.
SERA.5020 IFR – Pravila koja se primjenjuju na letove IFR unutar kontroliranog zračnog prostora
(a) Letovi IFR u skladu su sa odredbama Odjelјka 8 kada se izvode u kontroliranom zračnom prostoru.
(b) Let IFR, koji se izvodi u krstarenju u kontroliranom zračnom prostoru, izvodi se na nivou krstarenja ili, ako je jedinica ATS odobrila penjanje u krstarenju, između dva nivoa leta ili iznad nivoa leta odabranog iz tabele nivoa krstarenja u Dodatku 3, osim što se korelacija nivoa leta sa linijom puta koja je tamo propisana ne primjenjuje ako je drugačije naznačeno u odobrenjima kontrole zračnog prometa ili je BHDCA drugačije utvrdila u zborniku zrakoplovnih informacija.
SERA.5025 IFR – Pravila primjenjiva za letove IFR izvan kontroliranog zračnog prostora
(a) Nivoi krstarenja
Let IFR, koji se izvodi kao let u krstarenju izvan kontroliranog zračnog prostora, izvodi se na nivou krstarenja koji odgovara njegovoj liniji puta, kao što je navedeno u tabeli nivoa krstarenja u Dodatku 3, osim ako je BHDCA drugačije odredila za let na ili ispod 900 m (3000 ft) iznad srednjeg nivoa mora.
(b) Komunikacije
Let IFR koji se izvodi izvan kontroliranog zračnog prostora, ali unutar ili kroz područja ili duž ruta koje je odredila BHDCA u skladu sa SERA.4001(b)(3) ili (4), održava stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlјa na odgovarajućem komunikacijskom kanalu i, po potrebi, uspostavlјa dvosmjernu komunikaciju sa jedinicom za usluge u zračnom prometu koja pruža uslugu informiranja u letu.
(c) Izvještaji o poziciji
Let IFR, koji se izvodi izvan kontroliranog zračnog prostora i od kojeg BHDCA zahtijeva da održava stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlјa na odgovarajućem komunikacijskom kanalu i da uspostavi dvosmjernu komunikaciju, po potrebi, sa jedinicom za usluge u zračnom prometu koja pruža uslugu informiranja u letu, izvještava o poziciji kako je navedeno u SERA.8025 za kontrolirane letove.
ODJELJAK 6
Klasifikacija zračnog prostora
SERA.6001 Klasifikacija zračnog prostora
(a) Zračni prostor Bosne i Hercegovine se utvrđuje u skladu sa slјedećom klasifikacijom zračnog prostora i u skladu sa Dodatkom 4 ovog aneksa:
(1) Klasa A. Dozvolјeni su samo IFR letovi. Za sve letove se pruža usluga kontrole zračnog prometa i vrši se razdvajanje svih letova. Za sve letove se zahtijeva stalna govorna komunikacija zrak-zemlјa. Svi letovi su predmet ATC odobrenja.
(2) Klasa B. Dozvolјeni su IFR i VFR letovi. Za sve letove se pruža usluga kontrole zračnog prometa i vrši se razdvajanje svih letova. Za sve letove se zahtijeva stalna govorna komunikacija zrak-zemlјa. Svi letovi su predmet ATC odobrenja.
(3) Klasa C. Dozvolјeni su IFR i VFR letovi. Za sve letove se pruža usluga kontrole zračnog prometa i vrši se razdvajanje IFR letova od drugih IFR letova i VFR letova. VFR letovi se razdvajaju od IFR letova i dobijaju informacije o prometu u odnosu na druge VFR letove i, na zahtjev, savjete za izbjegavanje prometa. Za sve letove se zahtijeva stalna govorna komunikacija zrak-zemlјa. Za VFR letove ograničenje brzine od 250 kt indicirane brzine (IAS) primjenjuje se ispod 3050 m (10000 ft) AMSL, osim ako je drugačije odobreno od BHDCA za tipove zrakoplova koji iz tehničkih ili sigurnosnih razloga ne mogu da održavaju ovu brzinu. Svi letovi su predmet ATC odobrenja.
(4) Klasa D. Dozvolјeni su IFR i VFR letovi. Za sve letove se pruža usluga kontrole zračnog prometa, IFR letovi se razdvajaju od drugih IFR letova i dobijaju informacije o prometu u odnosu na VFR letove. VFR letovi dobijaju informacije o prometu u odnosu na sve druge letove i savjete o izbjegavanju prometa na zahtjev. VFR letovi primaju prometne informacije o svim ostalim letovima i savjete o izbjegavanju prometa na zahtjev. Za sve letove se zahtijeva stalna govorna komunikacija zrak-zemlјa, a ograničenje brzine od 250 kt IAS primjenjuje se na sve letove ispod 3050 m (10000 ft) AMSL, osim ako je drugačije odobreno od BHDCA za tipove zrakoplova koji iz tehničkih ili sigurnosnih razloga ne mogu da održavaju ovu brzinu. Svi letovi su predmet ATC odobrenja.
(5) Klasa E. Dozvolјeni su IFR i VFR letovi. Za IFR letove osigurana je usluga kontrole zračnog prometa i odvojeni su od ostalih IFR letova. IFR letovima se pruža usluga kontrole zračnog prometa i vrši se razdvajanje od drugih IFR letova. Za IFR letove se zahtijeva stalna govorna komunikacija zrak-zemlјa. Ograničenje brzine od 250 kts IAS se primenjuje na sve letove ispod 3050 m (10000 ft) AMSL, osim ako je drugačije odobreno od BHDCA za tipove zrakoplova koji iz tehničkih ili sigurnosnih razloga ne mogu da održavaju ovu brzinu. Za sve IFR letove se mora dobiti ATC odobrenje. Klasa E se ne koristi za kontrolirane zone.
(6) Klasa F. Dozvolјeni su IFR i VFR letovi. Svim IFR letovima se pruža savjetodavna usluga u zračnom prometu i svim letovima se, na zahtjev, pruža usluga informiranja zrakoplova u letu. Za IFR letove koji koriste savjetodavnu uslugu zahtijeva se stalna govorna komunikacija zrak-zemlјa i svi IFR letovi su sposobni da uspostave govornu komunikaciju zrak-zemlјa. Ograničenje brzine od 250 kts IAS se primjenjuje na sve letove ispod 3050 m (10000 ft) AMSL, osim ako je drugačije odobreno od BHDCA za tipove zrakoplova koji iz tehničkih ili sigurnosnih razloga ne mogu da održavaju ovu brzinu. ATC odobrenje nije potrebno.
(7) Klasa G. IFR i VFR letovi su dozvolјeni i pruža im se, na zahtjev, usluga informiranja zrakoplova u letu. Za sve IFR letove se zahtijeva uspostavlјanje govorne komunikacije zrak-zemlјa. Ograničenje brzine od 250 kts IAS se primjenjuje na sve letove ispod 3050 m (10000 ft) AMSL, osim ako je drugačije odobreno od BHDCA za tipove zrakoplova koji iz tehničkih ili sigurnosnih razloga ne mogu da održavaju ovu brzinu. ATC odobrenje nije potrebno.
(8) Implementacija klase F se smatra privremenom mjerom sve do onog trenutka kada može da se zamijeni alternativnom klasifikacijom.
(b) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine, uz saglasnost BHDCA, klasifikuje zračni prostor prema svojim potrebama, osim što je sav zračni prostor iznad FL 195 klasifikovan kao kračni prostor klase C.
SERA.6005 Zahtjevi za komunikacije i SSR transponder
(a) Područje obavezne upotrebe radio-opreme (Radio Mandatory Zone - RMZ)
(1) VFR letovi koji se obavlјaju u dijelovima zračnog prostora klase E, F ili G, i IFR letovi koji se obavlјaju u dijelovima zračnog prostora klase F ili G, koje je BHDCA odredila kao područje obavezne upotrebe radio-opreme (RMZ), održavaju stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlјa, te prema potrebi uspostavlјaju dvosmjernu komunikaciju na odgovarajućem komunikacijskom kanalu, osim ako se obavlјaju u skladu s nekim drugim odredbama koje za taj određeni zračni prostor propisuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (ANSP).
(2) Prije ulaska u područje obavezne upotrebe radio-opreme, piloti na odgovarajućem komunikacijskom kanalu upućuju početni poziv, koji sadrži oznaku stanice koju pozivaju, pozivni znak, vrstu zrakoplova, poziciju, nivo, namjenu leta i ostale podatke koje propisuje BHDCA.
(b) Područje obavezne upotrebe transpondera (Transponder Mandatory Zone - TMZ)
(1) Svi letovi koji se obavlјaju u zračnom prostoru koje je BHDCA odredila kao područje obavezne upotrebe transpondera (TMZ), imaju i upotreblјavaju SSR transpondere koji mogu raditi u môdu A i C ili u môdu S, osim ako se obavlјaju u skladu s nekim drugim odredbama koje za taj određeni zračni prostor propisuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine.
(c) Zračni prostori, koji su određeni kao područje obavezne upotrebe radio-opreme i/ili područje obavezne upotrebe transpondera, su propisno objavlјeni u zborniku zrakoplovnih informacija.
ODJELJAK 7
Usluge u zračnom prometu
SERA.7001 Opšte – Cilјevi pružanja usluga u zračnom prometu
Cilјevi pružanja usluga u zračnom prometu su:
(a) sprečavanje sudara;
(b) sprečavanje sudara zrakoplova s drugim zrakoplovima na manevarskoj površini i sudare zrakoplova s preprekama na toj površini;
(c) ubrzavanje i održavanje redovnog protoka zračnog prometa;
(d) osiguravanje savjeta i informacija korisnih za sigurno i efikasno obavlјanje letova;
(e) obavještavanje odgovarajuće organizacije o zrakoplovima kojima je potrebna pomoć traganja i spašavanja te, prema potrebi, pružanje pomoći tim organizacijama.
SERA.7002 Informacije o opasnosti od sudara kada se pružaju ATS usluge zasnovane na nadzoru (radarska usluga)
(a) Ako je uočeno da se identifikovani kontrolirani let nalazi na konfliktnoj putanji sa nepoznatim zrakoplovom i da postoji opasnost od sudara, pilot kontroliranog leta, kad god je to moguće, je:
(1) informiran o nepoznatom zrakoplovu i, na pilotov zahtjev ili ako to, prema mišlјenju kontrolora, nameće situacija, predlaže mu se akcija izbjegavanja, i
(2) informiran o prestanku opasnosti od kolizije.
SERA.7005 Koordinacija između operatora zrakoplova i usluga zračnog prometa
(a) Jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu u ostvarivanju svojih cilјeva vode računa o zahtjevima operatora zrakoplova, koji proizilaze iz njihovih obaveza, kao što je utvrđeno u odgovarajućem propisu o letačkim operacijama, i da na zahtjev operatora zrakoplova, njima ili njihovim ovlaštenim predstavnicima učine dostupnim raspoložive informacije koje će njima ili njihovim ovlaštenim predstavnicima omogućiti obavlјanje njihovih dužnosti.
(b) Kada to zahtijeva operator zrakoplova, poruke (uklјučujući izvještaje o poziciji) koje primaju jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu, a koje se odnose na operacije zrakoplova za koji taj operator zrakoplova osigurava uslugu kontrole zračnog prometa, dostavlјaju se, kad god je to moguće, odmah na raspolaganje operatoru zrakoplova ili njegovom ovlaštenom predstavniku, u skladu sa lokalno dogovorenim procedurama.
ODJELJAK 8
Usluga kontrole zračnog prometa
SERA.8001 Primjena
Usluga kontrole zračnog prometa pruža se:
(a) za sve IFR letove u zračnom prostoru klase A, B, C, D i E;
(b) za sve VFR letove u zračnom prostoru klase B, C, i D;
(c) za sve specijalne letove VFR;
(d) za sav aerodromski promet na kontroliranim aerodromima.
SERA.8005 Pruženje usluge kontrole zračnog prometa
(a) U cilјu pružanja usluge kontrole zračnog prometa, jedinica kontrole zračnog prometa:
(1) raspolaže informacijama o namjeravanom kretanju ili promjenama kretanja svakog zrakoplova, kao i trenutnim informacijama o stvarnom položaju svakog zrakoplova;
(2) utvrđuje iz dobijenih informacija međusobni položaj poznatih zrakoplova;
(3) izdaje odobrenja i informacije u cilјu sprečavanja sudara zrakoplova pod njenom nadležnošću i ekspeditivnog i redovnog odvijanja zračnog prometa;
(4) koordinira, po potrebi, odobrenja sa drugim jedinicama:
(i) uvijek kada bi u suprotnom zrakoplov mogao da ugrozi promet koji se odvija pod nadležnošću drugih takvih jedinica;
(ii) prije nego što preda nadležnost nad zrakoplovom drugim takvim jedinicama.
(b) Odobrenja koja izdaju jedinice kontrole zračnog prometa osiguravaju razdvajanje:
(1) između svih letova u zračnom prostoru klase A i B;
(2) između IFR letova u zračnom prostoru klase C, D i E;
(3) između IFR i VFR letova u zračnom prostoru klase C;
(4) između IFR letova i specijalnih VFR letova;
(5) između specijalnih VFR letova, osim ako BHDCA odredi drugačije;
osim što, ako to zahtijeva pilot zrakoplova i s tim se složi pilot drugog zrakoplova i ako tako propiše BHDCA za slučajeve navedene pod (b) u zračnom prostoru klasa D i E, let može da bude odobren pod uvjetom da pilot samostalno vrši razdvajanje za određen dio leta ispod 3050 m (10000 ft) tokom penjanja ili poniranja, danju u vizuelnim meteorološkim uvjetima.
(c) Osim u slučajevima operacija na paralelnim ili skoro paralelnim poletno-sletnim stazama, kao što je navedeno u ATS.TR.255 propisa kojim se utvrđuju opšti i posebni zahtjevi za pružatelje usluga upravlјanja zračnim prometom, usluga u zračnoj plovidbi i drugih mrežnih funkcija za upravlјanje zračnim prometom, ili slučajevima kada se u blizini aerodroma mogu primijeniti smanjene norme razdvajanja, jedinica kontrole zračnog prometa vrši razdvajanje na jedan od slјedećih načina:
(1) vertikalno razdvajanje, koje se dobija dodjelјivanjem različitih nivoa leta odabranih iz tabele nivoa krstarenja u Dodatku 3 ove naredbe, osim što se korelacija nivoa i linije puta, koja je tamo propisana, ne primjenjuje ako je drugačije navedeno u odgovarajućim zbornicima zrakoplovnih informacija ili u odobrenjima kontrole zračnog prometa. Minimalno vertikalno razdvajanje iznosi 300 m (1000 ft) do i uklјučujući FL 410 i 600 m (2000 ft) iznad tog nivoa. Informacije o geometrijskoj visini se ne upotreblјavaju za određivanje vertikalnog razdvajanja;
(2) horizontalno razdvajanje, koje se dobija osiguravanjem:
(i) razdvajanja po dužini, održavanjem intervala između zrakoplova koji lete istim, konvergentnim ili suprotnim putanjama, izraženog u vremenu ili razdalјini; ili
(ii) bočnog razdvajanja, održavanjem zrakoplova na različitim rutama ili u različitim geografskim oblastima.
SERA.8010 Minimalna razdvajanja
(a) Minimalna razdvajanja radi primjene unutar određenog dijela zračnog prostora određuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (ANSP) odgovoran za pružanje usluga u zračnom prometu, a odobrava BHDCA.
(b) Za promet koji prelazi iz jednog zračnog prostora u drugi susjedni, kao i za rute koje su bliže zajedničkoj granici susjednih zračnih prostora u odnosu na minimalna razdvajanja koja su primjenjiva u tim okolnostima, izbor minimalnih razdvajanja se vrši na osnovu dogovora pružatelja usluga u zračnoj plovidbi (ANSP) odgovornih za pružanje usluga u zračnom prometu u susjednom zračnom prostoru.
(c) Detalјima izabranih minimalnih razdvajanja i oblastima njihove primjene obavještavaju se:
(1) predmetne jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu; i
(2) piloti i operatori zrakoplova putem Zbornika zrakoplovnih informacija Bosne i Hercegovine (AIP BiH) ako se razdvajanje zasniva na određenim navigacijskim sredstvima ili određenim navigacijskim tehnikama koje koriste zrakoplovi.
SERA.8012 Primjena razdvajanja vrtložne turbulencije
(a) Jedinice kontrole zračnog prometa primjenjuju minimume razdvajanja vrtložne turbulencije na zrakoplove u fazama prilaza i odlaska u slučaju da:
(1) zrakoplov leti neposredno iza drugog zrakoplova na istoj visini ili manje od 300 m (1000 ft) ispod te visine; ili
(2) oba zrakoplova koriste istu poletno-sletnu stazu ili paralelne poletno-sletne staze razdvojene manje od 760 m (2500 ft); ili
(3) zrakoplov presijeca zračni put drugog zrakoplova na istoj visini ili manje od 300 m (1000 ft) ispod te visine.
(b) Navedeno pod (a) se ne primjenjuje na VFR letove u dolasku i IFR letove u dolasku koji vrše vizuelni prilaz kad je zrakoplov prijavio da vidi zrakoplov ispred sebe i dobio je uputstvo da prati i sam održava razdvajanje od tog zrakoplova. U takvim slučajevima jedinica kontrole zračnog prometa izdaje upozorenje na vrtložne turbulencije.
SERA.8015 Odobrenja kontrole zračnog prometa
(a) Odobrenja kontrole zračnog prometa se zasnivaju isklјučivo na slјedećim zahtjevima za pružanje usluge kontrole zračnog prometa:
(1) Odobrenja se izdaju isklјučivo radi ekspeditivnosti i razdvajanja zračnog prometa i zasnivaju se na poznatim prometnim uvjetima koji utiču na sigurnost operacija zrakoplova. Takvi prometni uvjeti uklјučuju ne samo zrakoplove u zraku i na manevarskoj površini nad kojom se vrši kontrola, već i sav promet vozilima ili druge prepreke koje nisu trajno ugrađene na manevarskoj površini u upotrebi.
(2) ATC jedinice izdaju takva ATC odobrenja koja su potrebna da bi se spriječili sudari i osiguralo ekspeditivno i redovno odvijanje zračnog prometa.
(3) ATC odobrenja izdaju se blagovremeno kako bi se osiguralo zrakoplovu dovolјno vremena da postupi po njima.
(b) Operacije koje su predmet odobrenja
(1) Odobrenje kontrole zračnog prometa se dobija prije obavlјanja kontroliranog leta ili dijela leta koji se obavlјa kao kontrolirani let. Takvo odobrenje se zahtijeva podnošenjem plana leta jedinici kontrole zračnog prometa.
(2) Ako odobrenje kontrole zračnog prometa nije prihvatlјivo, vođa zrakoplova je dužan da obavijesti ATC. U takvim slučajevima, ako je moguće, ATC izdaje izmijenjeno odobrenje.
(3) Uvijek kada zrakoplov zatraži odobrenje koje uklјučuje prioritet, vođa zrakoplova podnosi izvještaj sa objašnjenjem potrebe za tim prioritetom, ako to zahtijeva odgovarajuća jedinica kontrole zračnog prometa.
(4) Moguća izmjena odobrenja tokom leta. Ako se prije polijetanja očekuje, u zavisnosti od količine raspoloživog goriva i zbog izmjene odobrenja tokom leta, da će se tokom leta donijeti odluka da se let nastavi do izmijenjenog aerodroma odredišta, o tome se obavještavaju odgovarajuće jedinice kontrole zračnog prometa unošenjem u plan leta informacije o izmijenjenoj ruti (ako je poznata) i izmijenjenom odredištu.
(5) Na kontroliranom aerodromu zrakoplov se ne kreće po manevarskoj površini bez odobrenja aerodromske kontrole zračnog prometa i pridržava se svih uputstava koje daje ta jedinica.
(6) Pri vektorisanju ili dodjelјivanju direktnih ruta koje nisu uklјučene u plan leta, pri čemu IFR let više ne slijedi objavlјenu ATS rutu ili instrumentalnu proceduru, kontrolor zračnog prometa koji pruža ATS uslugu nadzora izdaje odobrenja tako da se propisano nadvisivanje prepreka poštuje sve dok zrakoplov ne dostigne tačku gdje se pilot vraća na rutu iz plana leta ili se vrati na objavlјenu ATS rutu ili na instrumentalnu proceduru.
(c) Odobrenja za transonični let
(1) Odobrenje kontrole zračnog prometa za fazu transoničnog ubrzanja supersoničnog leta produžava se najmanje do kraja te faze.
(2) Odobrenje kontrole zračnog prometa koje se odnosi na smanjenje brzine i snižavanje zrakoplova sa supersoničnog krstarenja na subsonični let nastoji da osigura neprekinuto snižavanje najmanje tokom transonične faze.
(d) Sadržaj odobrenja
U odobrenju kontrole zračnog prometa se navodi:
(1) identifikacija zrakoplova kako je naznačeno u planu leta;
(2) granica važenja odobrenja;
(3) ruta leta, …
(i) ruta leta je detalјno opisana u svakom odobrenju ako se to smatra neophodnim; i
(ii) fraza "cleared via flight planned route" se ne koristi ako se daje izmjena odobrenja;
(4) nivo (nivoi) leta za cijelu rutu ili njen dio, kao i promjene nivoa, ako se zahtijevaju;
(5) sva neophodna uputstva ili informacije o drugim pitanjima, kao što su ATFM dolazni slotovi ako je primjenjivo, manevri prilaza ili odlaska, komunikacije i vrijeme važenja odobrenja.
(e) Ponavlјanje odobrenja i informacija koje se odnose na sigurnost
(1) Letačka posada ponavlјa kontroloru zračnog prometa dijelove ATC odobrenja koji se odnose na sigurnost, kao i uputstva koja su prenesena glasom. Slјedeće tačke se uvijek ponavlјaju:
(i) ATC odobrenja za rutu;
(ii) odobrenja i uputstva za ulazak, slijetanje na, polijetanje sa, čekanje ispred, prelazak, voženje i okretanje na bilo kojoj poletno-sletnoj stazi; i
(iii) poletno-sletna staza u upotrebi, podešavanje visinomjera, SSR kodovi, novododijelјeni kanali za komunikaciju, uputstva za nivoe, uputstva za kurs i brzinu; i
(iv) prijelazni nivoi, bilo da ih je izdao kontrolor ili se nalaze u ATIS emitovanjima.
(2) Ostala odobrenja ili uputstva, uklјučujući uvjetna odobrenja i uputstva za voženje, se ponavlјaju ili potvrđuju na način koji jasno pokazuje da su shvaćeni i da će po njima postupiti.
(3) Kontrolor sluša ponavlјanje da bi se uvjerio da je letačka posada pravilno ponovila odobrenje ili uputstvo i preduzima hitne mjere za ispravlјanje svih odstupanja koja je uočio prilikom ponavlјanja.
(4) Govorno ponavlјanje CPDCL poruka nije obavezno, osim ako je ANSP drugačije odredio.
(ea) Promjene u odobrenju u pogledu rute ili nivoa
(1) Kada se izdaje odobrenje koje obuhvata traženu promjenu rute ili nivoa, odobrenje sadrži tačnu vrstu promjene.
(2) Ako uvjeti u prometu ne dozvolјavaju odobrenje tražene promjene, upotreblјava se riječ "UNABLE" (nije moguće). Ako to okolnosti opravdavaju, ponudi se alternativna ruta ili nivo.
(eb) Odobrenja koja se odnose na visinomjer
(1) Za letove u oblastima u kojima je utvrđena prijelazna apsolutna visina, vertikalna pozicija zrakoplova mora da bude izražena, osim u slučajevima propisanim pod (5), kao apsolutna visina na ili ispod prijelazne apsolutne visine i kao nivo leta na ili iznad prijelaznog nivoa. Prilikom prolaska kroz prijelazni sloj, vertikalna pozicija tokom penjanja se izražava kao nivo leta, a tokom snižavanja kao apsolutna visina.
(2) Letačkoj posadi prijelazni nivo se osigurava blagovremeno, prije nego što se dostigne prilikom snižavanja.
(3) Osim kada je poznato da je zrakoplov već dobio tu informaciju u direktnoj komunikaciji, za podešavanje visinomjera, vrijednost QNH je sastavni dio:
(i) odobrenja za snižavanje kod prvog odobrenja na apsolutnoj visini ispod prijelaznog nivoa;
(ii) odobrenja za prilaz ili odobrenja za ulazak u prometni krug;
(iii) odobrenja za voženje po zemlјi za zrakoplove u odlasku.
(4) Za podešavanje visinomjera, vrijednost QFE se osigurava zrakoplovu na zahtjev ili redovnim putem u skladu sa lokalnim postupcima.
(5) Ako je zrakoplovu dato odobrenje za slijetanje ili kada je zrakoplov obaviješten da je poletno-sletna staza na raspolaganju za slijetanje na aerodromima sa AFIS i taj zrakoplov završava prilaz koristeći atmosferski pritisak na nadmorskoj visini aerodroma (QFE), vertikalna pozicija zrakoplova je izražena kao visina iznad nadmorske visine aerodroma tokom dijela leta za koji se QFE može upotrijebiti, osim što se u slјedećim slučajevima izražava kao visina iznad nadmorske visine praga poletno-sletne staze:
(i) za instrumentalne poletno-sletne staze, ako je prag 2 m (7 ft) ili više ispod nadmorske visine aerodroma; i
(ii) za poletno-sletne staze za precizan prilaz.
(ec) Uvjetna odobrenja
Uvjetne fraze, kao što su "behind landing aircraft" ili "after departing aircraft", ne upotreblјavaju se za kretanja koja utiču na aktivnu poletno-sletnu stazu (staze), osim ako pilot i kontrolor vide predmetni zrakoplov ili vozila. Zrakoplov ili vozilo zbog kojeg je izdato uvjetno odobrenje prvo prolazi ispred drugog predmetnog zrakoplova. U svim slučajevima, uvjetno odobrenje se daje slјedećim redom i sastoji se od:
(1) pozivnog znaka;
(2) uvjeta;
(3) odobrenja; i
(4) kratkog ponavlјanja uvjeta.
(f) Koordinacija odobrenja
(1) Odobrenje kontrole zračnog prometa se koordinira između jedinica kontrole zračnog prometa tako da obuhvati cijelu rutu zrakoplova ili određeni dio te rute, kao što je opisano u odredbama od (2) do (6).
(2) Zrakoplov dobija odobrenje za cijelu rutu do aerodroma prvog namjeravanog slijetanja:
(i) ako je, prije polijetanja, bilo moguće koordinirati odobrenja između svih jedinica kontrole zračnog prometa pod čiju kontrolu će zrakoplov doći; ili
(ii) kada postoji razumna uvjerenost da će biti izvršena prethodna koordinacija između onih jedinica pod čiju kontrolu će zrakoplov naknadno doći.
(3) Ako koordinacija navedena pod (2) nije postignuta ili nije predviđena, zrakoplovu se izdaje odobrenje samo do one tačke do koje je koordinacija sa sigurnošću osigurana; prije dolaska do te tačke ili na toj tački, zrakoplov dobija naredno odobrenje i po potrebi, uputstva za čekanje.
(4) Ako tako odredi ATS jedinica, zrakoplov uspostavlјa vezu sa narednom jedinicom kontrole zračnog prometa radi dobijanja odobrenja prije dolaska na tačku primopredaje.
(i) Zrakoplov održava neophodnu dvosmjernu komunikaciju sa trenutno nadležnom jedinicom kontrole zračnog prometa tokom pribavlјanja narednog odobrenja.
(ii) Odobrenje izdato kao naredno odobrenje je kao takvo jasno prepoznatlјivo pilotu.
(iii) Osim ako su koordinirana, naredna odobrenja ne utiču na prvobitni profil leta zrakoplova u bilo kojem zračnom prostoru, osim u zračnom prostoru jedinice kontrole zračnog prometa koja je odgovorna za izdavanje narednog odobrenja.
(5) Ako zrakoplov namjerava da poleti sa aerodroma unutar jedne kontrolirane oblasti i uđe u drugu kontroliranu oblast u periodu od trideset minuta ili u drugom određenom vremenskom periodu koji je dogovoren između predmetnih centara oblasne kontrole zračnog prometa, koordinacija sa narednim centrom oblasne kontrole zračnog prometa se uspostavlјa prije izdavanja odobrenja za polijetanje.
(6) Ako zrakoplov namjerava da napusti kontroliranu oblast radi leta izvan kontroliranog zračnog prostora i nakon toga ponovo uđe u istu ili drugu kontroliranu oblast, može se izdati odobrenje od tačke polijetanja do aerodroma prvog namjeravanog slijetanja. Takvo odobrenje ili njegove izmjene se primjenjuju samo na one dijelove leta koji se odvijaju unutar kontroliranog zračnog prostora.
SERA.8020 Pridržavanje plana leta
(a) Osim kako je predviđeno pod (b) i (d), zrakoplov se pridržava važećeg plana leta ili odgovarajućeg dijela važećeg plana leta koji je podnesen za kontrolirani let, osim ako je podnijet zahtjev za izmjenu i dobijeno odobrenje od odgovarajuće jedinice kontrole zračnog prometa ili ako je nastala vanredna situacija koja zahtijeva hitne postupke zrakoplova, u kojem slučaju se, čim okolnosti to dozvole, nakon preduzimanja postupaka, obavještava odgovarajuća ATS jedinica o preduzetim postupcima i o tome da su oni preduzeti kao hitni postupci.
(1) Osim ako BHDCA drugačije odobri ili ako odgovarajuća jedinica kontrole zračnog prometa drugačije naloži, kontrolirani letovi su, u mjeri u kojoj je to moguće:
(i) ako su na utvrđenoj ATS ruti, odvijaju duž određene centralne linije te rute; ili
(ii) ako su na bilo kojoj drugoj ruti, odvijaju direktno između navigacijskih uređaja i/ili tačaka koje određuju tu rutu.
(2) Osim ako BHDCA drugačije ne odobri ili ako odgovarajuća jedinica kontrole zračnog prometa drugačije naloži, zrakoplov koji leti duž dijela ATS rute koji je određen u odnosu na visokofrekventni svesmjerni radio-far, podešava svoju primarnu navigacijsku referencu sa uređaja iza zrakoplova na uređaj koji se nalazi ispred njega ili što bliže, koliko god je to operativno izvodlјivo, tački prelaska na slјedeće navigacijsko sredstvo, ako je određena.
(3) Odstupanje od zahtjeva iz tačke (1) se prijavlјuje odgovarajućoj ATS jedinici.
(b) Nenamjerne promjene. U slučaju da zrakoplov tokom kontroliranog leta nenamjerno odstupi od važećeg plana leta, preduzimaju se slјedeće mjere:
(1) Odstupanje od linije puta: ako je zrakoplov izvan linije puta, odmah se preduzimaju mjere za prilagođavanje kursa zrakoplova, tako da se, što je prije moguće, vrati na liniju puta.
(2) Promjena stvarne brzine: ako se prosječna stvarna brzina na nivou krstarenja između tačaka javlјanja promijeni ili se očekuje da će se promijeniti za ± 5 procenata od stvarne brzine navedene u planu leta, o tome se obavještava odgovarajuća ATS jedinica.
(3) Promjena predviđenog vremena: ako se utvrdi da predviđeno vrijeme za slјedeću primjenjivu tačku javlјanja, granicu oblasti informiranja u letu ili aerodrom odredišta, u zavisnosti šta je najbliže, odstupa za više od dvije minute u odnosu na vrijeme koje je prijavlјeno ATS jedinici ili za neko drugo vrijeme koje je propisala BHDCA, promijenjeno predviđeno vrijeme se, što je prije moguće, prijavlјuje odgovarajućoj ATS jedinici.
(4) Dodatno, ako se primjenjuje ADS-C ugovor, ATS jedinica se automatski obavještava putem prijenosa podataka (data link) uvijek kad se dešavaju promjene izvan graničnih vrijednosti utvrđenih ADS-C ugovorom.
(c) Namjerne promjene. Zahtjevi za izmjene plana leta sadrže slјedeće informacije:
(1) Promjena nivoa krstarenja: identifikacija zrakoplova; traženi novi nivo krstarenja i brzina krstarenja na tom nivou; promijenjena (po potrebi) predviđena vremena dolaska na granice narednih oblasti informiranja zrakoplova u letu.
(2) Promjena rute:
(i) Nepromijenjeno odredište: identifikacija zrakoplova; pravila letenja; opis nove rute leta, uklјučujući odgovarajuće podatke iz plana leta, počevši od pozicije od koje treba da započne zahtijevana promjena rute; promijenjena predviđena vremena; sve druge značajne informacije.
(ii) Promijenjeno odredište: identifikacija zrakoplova; pravila letenja; opis promijenjene rute leta do promijenjenog aerodroma odredišta, uklјučujući odgovarajuće podatke iz plana leta, počevši od pozicije od koje treba da započne zahtijevana promjena rute; promijenjena predviđena vremena; alternativni aerodrom (aerodromi); sve druge značajne informacije.
(d) Pogoršanje vremena ispod VMC. Ako je očigledno da let u VMC uvjetima nije moguće obaviti u skladu sa važećim planom leta, zrakoplov na VFR letu koji se odvija kao kontrolirani let:
(1) zahtijeva izmjenu odobrenja kako bi mu se omogućilo da nastavi let u VMC uvjetima do odredišta ili do alternativnog aerodroma ili da napusti zračni prostor u kome se zahtijeva ATC odobrenje; ili
(2) ako se ne može dobiti odobrenje u skladu sa navedenim pod (a), nastavi let u VMC uvjetima i obavijesti odgovarajuću ATC jedinicu o mjerama preduzetim kako bi napustio predmetni zračni prostor ili sletio na najbliži pogodan aerodrom; ili
(3) ako leti unutar kontrolirane zone, zahtijeva odobrenje za obavlјanje specijalnog VFR leta; ili
(4) zahtijeva odobrenje za obavlјanje leta u skladu sa pravilima instrumentalnog letenja.
SERA.8025 Izvještaji o poziciji
(a) Zrakoplov koji obavlјa kontrolirani let izvještava odgovarajuću ATS jedinicu, što je prije moguće, o vremenu i nivou prolaska svake određene obavezne tačke javlјanja, zajedno sa drugim zahtijevanim informacijama, osim ako ga toga oslobodi BHDCA ili odgovarajuća ATS jedinica, pod uvjetima koje je odredila BHDCA. Izvještaji o poziciji se na sličan način dostavlјaju za dodatne tačke na zahtjev odgovarajuće ATS jedinice. Ako ne postoje određene tačke javlјanja, izvještaji o poziciji se dostavlјaju u intervalima koje je propisala BHDCA ili odredila odgovarajuća ATS jedinica.
(1) U slučaju kontroliranih letova u kojima se informacije o poziciji dostavlјaju odgovarajućoj ATS jedinici komunikacijom putem veze za prijenos podataka, govorni izvještaji o poziciji se dostavlјaju samo na zahtjev.
(2) Ako je kontrolirani let izuzet od zahtjeva za javlјanje na obaveznim tačkama javlјanja, piloti, osim ako je na snazi automatsko javlјanje pozicije, nastavlјaju da javlјaju poziciju govornom ili CPDLC porukom:
(i) ako je tako naloženo;
(ii) ako su obaviješteni da je usluga ATS nadzora završena; ili
(iii) ako su obaviješteni da je identifikacija putem ATS nadzora izgublјena.
(3) Format izvještaja o poziciji u skladu je sa Dodatkom 5, tačka A.
SERA.8030 Prestanak kontrole
Osim pri slijetanju na kontrolirani aerodrom, kontrolirani let obavještava odgovarajuću ATC jedinicu čim prestane potreba za pružanjem usluga kontrole zračnog prometa.
SERA.8035 Komunikacije
(a) Zrakoplov koji obavlјa kontrolirani let održava stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlјa na odgovarajućem komunikacijskom kanalu i uspostavlјa, po potrebi, dvosmjernu komunikaciju sa odgovarajućom jedinicom kontrole zračnog prometa, osim ako je drugačije odredio odgovarajući pružatelj usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine za zrakoplov koji je dio aerodromskog prometa na kontroliranom aerodromu.
(1) Zahtjev da zrakoplov održava govornu komunikaciju zrak-zemlјa ostaje na snazi i ako je uspostavlјen CPDLC.
(b) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine usklađuje se sa odgovarajućim odredbama o prekidima komunikacije koje su utvrđene propisima koji su usklađeni sa Čikaškom konvencijom.
ODJELJAK 9
Usluga informiranja u letu
SERA.9001 Primjena
(a) Uslugu informiranja u letu pružaju odgovarajuće jedinice pružatelja usluga u zračnom prometu svim zrakoplovima na koje bi te informacije mogle da utiču, a to su informacije:
(1) koje se osiguravaju prilikom pružanja usluge kontrole zračnog prometa; ili
(2) koje su na neki drugi način poznate odgovarajućim ATS jedinicama.
(b) Primanje usluge informiranja zrakoplova u letu ne oslobađa vođu zrakoplova bilo kakve odgovornosti i vođa zrakoplova donosi konačnu odluku u vezi sa svim predloženim promjenama plana leta.
(c) Ako jedinice ATS pružaju i uslugu informiranja u letu i uslugu kontrole zračnog prometa, pružanje usluga kontrole zračnog prometa ima prednost u odnosu na pružanje usluge informiranja u letu uvijek kada pružanje usluge kontrole zračnog prometa to zahtijeva.
SERA.9005 Obim pružanja usluge informiranja u letu
(a) Usluga informiranja u letu uklјučuje pružanje relevantnih:
(1) informacija SIGMET i AIRMET;
(2) informacija koje se tiču preeruptivnih vulkanskih aktivnosti, vulkanskih erupcija i oblaka vulkanskog pepela;
(3) informacija koje se tiču ispuštanja radioaktivnih materijala i toksičnih hemikalija u atmosferu;
(4) informacija o promjenama u dostupnosti radio-navigacijskih sredstava;
(5) informacija o promjenama u uvjetima na aerodromu i povezanim objektima, uklјučujući informacije o stanju aerodromskih manevarskih površina kada su pod snijegom, ledom ili značajnom količinom vode ili je voda značajne dubine;
(6) informacija o slobodnim balonima bez posade;
(7) informacija o neuobičajenoj konfiguraciji i stanju zrakoplova;
(8) kao i sve druge informacije koje vjerovatno mogu uticati na sigurnost.
(b) Usluge informiranja u letu uklјučuju dodatno na navedeno pod (a) i pružanje informacija koje se tiču:
(1) meteoroloških prilika, objavlјenih ili prognoziranih na polaznom, dolaznom i alternativnom aerodromu;
(2) opasnosti od sudara, zrakoplovima koji lete u zračnom prostoru klase C, D, E, F i G;
(3) za letove iznad vodenih površina, kada je to izvodlјivo i kada to pilot zahtijeva, bilo koju dostupnu informaciju kao što je radio pozivni znak, pozicija, stvarna putanja, brzina itd. vodenih plovila u toj oblasti;
(4) poruke, uklјučujući odobrenja, dobijene od ostalih jedinica koje pružaju usluge u zračnom prometu, koje treba proslijediti tom zrakoplovu.
(c) Usluga informiranja u letu koja se pruža VFR letovima, pored informacija koje su navedene pod (a), uklјučuje i pružanje raspoloživih informacija o prometnim i vremenskim uvjetima duž rute leta koji bi mogli da učine letenje po pravilima vizuelnog letenja nepraktičnim.
(d) AFIS poruke koje se šalјu zrakoplovima uklјučuju, osim relevantnih informacija iz navedenog pod (a) i (b), pružanje informacija o:
(1) opasnostima od sudara sa zrakoplovima, vozilima i licima koji su prisutni na manevarskoj površini;
(2) poletno-sletnoj stazi u upotrebi.
SERA.9010 Usluga automatskog informiranja u završnoj kontroliranoj oblasti (ATIS)
(a) Upotreba ATIS poruka u direktnoj komunikaciji
(1) Na zahtjev pilota odgovarajuća ATS jedinica prenosi primjenlјivu ATIS poruku (poruke).
(2) Uvijek kada je usluga Voisce-ATIS i/ili D-ATIS osigurana:
(i) zrakoplov potvrđuje prijem informacije nakon uspostavlјanja komunikacije sa ATS jedinicom koja pruža uslugu prilazne kontrole, aerodromskom kontrolom letenja ili službom aerodromskog informiranja u letu (AFIS), u zavisnosti od slučaja; i
(ii) odgovarajuća ATS jedinica, prilikom odgovora zrakoplovu koji je potvrdio prijem ATIS poruke ili u slučaju zrakoplova u dolasku u nekom drugom trenutku koji može propisati BHDCA, dostavlјa zrakoplovu podatke o trenutnom podešavanju visinomjera.
(3) Informacije sadržane u važećoj ATIS poruci, čiji je prijem potvrdio predmetni zrakoplov, nisu uklјučene u direktnu komunikaciju sa zrakoplovom, osim podataka o podešavanju visinomjera, koji se osiguravaju u skladu sa navedenim pod (2).
(4) Ako zrakoplov potvrdi prijem ATIS poruke koja više nije važeća, ATS jedinica bez odlaganja preduzima jedno od slјedećeg:
(i) prenosi zrakoplovu svaki dio informacije koji zahtijeva ažuriranje;
(ii) daje uputstvo zrakoplovu da dobije aktuelnu ATIS informaciju;
(b) ATIS za zrakoplove u dolasku i odlasku
ATIS poruke koje sadrže informacije za dolaske i odlaske uklјučuju slјedeće elemente informacije po navedenom redoslijedu:
(1) naziv aerodroma;
(2) indikator dolaska i/ili odlaska;
(3) tip ugovora, ako je komunikacija putem D-ATIS;
(4) oznaku;
(5) vrijeme osmatranja, ako je primjereno;
(6) vrstu prilaza koji se očekuje (očekuju);
(7) poletno-sletnu stazu (staze) u upotrebi; stanje sistema za zaustavlјanje, ako postoji, koje predstavlјa potencijalnu opasnost;
(8) značajne uvjete na površini poletno-sletne staze i, po potrebi, uvjete kočenja;
(9) kašnjenje zbog čekanja, ako je primjereno;
(10) prijelazni nivo, ako je primjenjivo;
(11) druge neophodne operativne informacije;
(12) pravac (u magnetnim stepenima) i brzinu vjetra pri zemlјi, uklјučujući značajne varijacije i, ako su na raspolaganju senzori za vjetar pri zemlјi za određene dijelove poletno-sletne staze u upotrebi i ako te informacije zahtijevaju operatori zrakoplova, oznaku poletno-sletne staze i dijela poletno-sletne staze na koji se informacije odnose;
(13) vidlјivost i, ako je primjenjivo, RVR i, ako su na raspolaganju senzori za vidlјivost/RVR za određene dijelove poletno-sletne staze (staza) u upotrebi i ako te informacije zahtijevaju operatori, oznaku poletno-sletne staze i dijela poletno-sletne staze na koje se informacije odnose;
(14) trenutni meteorološki uvjeti;
(15) oblake ispod 1500 m (5000 ft) ili ispod najviše minimalne sektorske visine, u zavisnosti od toga koja je vrijednost veća; kumulonimbus; ako je nebo nevidlјivo, vertikalna vidlјivost kada je dostupna;
(16) temperaturu zraka;
(17) temperaturu tačke rose;
(18) podešavanje visinomjera;
(19) sve raspoložive informacije o značajnim meteorološkim pojavama u oblastima prilaza i penjanja uklјučujući smicanje vjetra i informacije o prethodnim meteorološkim uvjetima od operativnog značaja;
(20) trend prognoze, ako su dostupne; i
(21) posebna ATIS uputstva.
(c) ATIS za zrakoplove u dolasku
ATIS poruke koje sadrže samo informacije za dolaske uklјučuju slјedeće elemente informacija po navedenom redoslijedu:
(1) naziv aerodroma;
(2) indikator dolaska;
(3) tip sporazuma, ako je komunikacija putem D-ATIS;
(4) oznaku;
(5) vrijeme osmatranja, ako je primjereno;
(6) vrstu prilaza koji se očekuje (očekuju);
(7) glavnu poletno-sletnu stazu (staze) namijenjenu za slijetanje; stanje sistema za zaustavlјanje, ako postoji, koje predstavlјa potencijalnu opasnost;
(8) značajne uvjete na površini poletno-sletne staze i, po potrebi, uvjete kočenja;
(9) kašnjenje zbog čekanja, ako je primjereno;
(10) prijelazni nivo, ako je primjenjivo;
(11) druge neophodne operativne informacije;
(12) pravac (u magnetnim stepenima) i brzinu vjetra pri zemlјi, uklјučujući značajne varijacije i, ako su na raspolaganju senzori za vjetar pri zemlјi za određene dijelove poletno-sletne staze u upotrebi i ako te informacije zahtijevaju operatori zrakoplova, oznaku poletno-sletne staze i dijela poletno-sletne staze na koji se informacije odnose;
(13) vidlјivost i, ako je primjenlјivo, RVR⁽¹⁾ i, ako su na raspolaganju senzori za vidlјivost/RVR za određene dijelove poletno-sletne staze (staza) u upotrebi i ako te informacije zahtijevaju operatori, oznaku poletno-sletne staze i dijela poletno-sletne staze na koje se informacije odnose;
(14) trenutni meteorološki uvjeti⁽¹⁾;
(15) oblake ispod 1500 m (5000 ft) ili ispod najviše minimalne sektorske visine, u zavisnosti od toga koja je vrijednost veća; kumulonimbus; ako je nebo nevidlјivo, vertikalna vidlјivost kada je dostupna⁽¹⁾;
(16) temperaturu zraka;
(17) temperaturu tačke rose;
(18) podešavanje visinomjera;
(19) sve raspoložive informacije o značajnim meteorološkim pojavama u oblasti prilaza, uklјučujući smicanje vjetra i informacije o prethodnim meteorološkim uvjetima od operativnog značaja;
(20) trend prognoze, ako su dostupne; i
(21) posebna ATIS uputstva.
(d) ATIS za zrakoplove u odlasku
ATIS poruke koje sadrže samo informacije za odlaske uklјučuju slјedeće elemente informacija po navedenom redoslijedu:
(1) naziv aerodroma;
(2) indikator odlaska;
(3) tip sporazuma, ako je komunikacija putem D-ATIS;
(4) oznaku;
(5) vrijeme osmatranja, ako je primjereno;
(6) poletno-sletnu stazu (staze) koja se upotreblјava za polijetanje; stanje sistema za zaustavlјanje, ako postoji, koje predstavlјa potencijalnu opasnost;
(7) značajne uvjete na površini poletno-sletne staze (stazama) koja se upotreblјava za polijetanje i, po potrebi, uvjete kočenja;
(8) kašnjenje zbog čekanja, ako je primjereno;
(9) prijelazni nivo, ako je primjenjivo;
(10) druge neophodne operativne informacije;
(11) pravac (u magnetnim stepenima) i brzinu vjetra pri zemlјi, uklјučujući značajne varijacije i, ako su na raspolaganju, senzori za vjetar pri zemlјi za određene dijelove poletno-sletne staze u upotrebi i, ako te informacije zahtijevaju operatori zrakoplova, oznaku poletno-sletne staze i dijela poletno-sletne staze na koji se informacije odnose;
(12) vidlјivost i, ako je primjenlјivo, RVR ⁽¹⁾ i, ako su na raspolaganju, senzori za vidlјivost/RVR za određene dijelove poletno-sletne staze (staza) u upotrebi i ako te informacije zahtijevaju operatori, oznaku poletno-sletne staze i dijela poletno-sletne staze na koje se informacije odnose;
(13) trenutni meteorološki uvjeti⁽¹⁾;
(14) oblake ispod 1500 m (5000 ft) ili ispod najviše minimalne sektorske visine, u zavisnosti od toga koja je vrijednost veća; kumulonimbus; ako je nebo nevidlјivo, vertikalna vidlјivost kada je dostupna⁽¹⁾;
(15) temperaturu zraka;
(16) temperaturu tačke rose;
(17) podešavanje visinomjera;
(18) sve raspoložive informacije o značajnim meteorološkim pojavama u oblasti penjanja, uklјučujući smicanje vjetra;
(19) trend prognoze, ako su dostupne; i
(20) posebna ATIS uputstva.
⁽¹⁾ Ovi elementi se zamjenjuju pojmom "CAVOK" ako u trenutku osmatranja istovremeno postoje slјedeći uvjeti: (a) vidlјivost: 10 km ili više, a najniža vidlјivost nije prijavlјena; (b) nema oblaka od operativnog značaja; i (c) nema meteoroloških pojava značajnih za zračni promet.
ODJELJAK 10
Usluga uzbunjivanja
SERA.10001 Primjena
(a) Uslugu uzbunjivanja pružaju ATS jedinice:
(1) svim zrakoplovima kojima se pružaju usluge kontrole zračnog prometa;
(2) u mjeri u kojoj je to izvodlјivo, svim drugim zrakoplovima koji su podnijeli plan leta ili su na neki drugi način poznati pružatelju usluga u zračnom prometu; i
(3) svakom zrakoplovu za koji se zna ili se veruje da je predmet nezakonitog ometanja.
(b) Ako BHDCA nije drugačije propisala, zrakoplov opremlјen odgovarajućom dvosmjernom radio-vezom izvještava tokom perioda od 20 do 40 minuta nakon vremena poslјednjeg kontakta, bez obzira na to koja je svrha tog kontakta, samo da bi ukazao da se let provodi po planu, pri čemu takav izvještaj sadrži identifikaciju zrakoplova i riječi "Operations normal".
(c) Poruka "Operations normal" prenosi se vezom zrak-zemlјa odgovarajućoj ATS jedinici.
SERA.10005 Informacije za zrakoplove koji su u blizini zrakoplova u stanju opasnosti
(a) Ako ATS jedinica utvrdi da je zrakoplov u stanju opasnosti, drugi zrakoplovi za koje se zna da su u blizini predmetnog zrakoplova su, osim kako je predviđeno pod (b), obaviješteni što je prije moguće o prirodi opasnosti.
(b) Ako ATS jedinica zna ili veruje da je zrakoplov predmet nezakonitog ometanja, u ATS komunikacijama zrak-zemlјa se ne navodi priroda opasnosti, osim ako je to prvobitno bilo navedeno u porukama iz predmetnog zrakoplova i ako je sigurno da takvo navođenje neće pogoršati situaciju.
ODJELJAK 11
Ometanje, vanredne situacije u slučaju opasnosti i presretanje
SERA.11001 Opšte
brisano.
(c) U slučaju da se zna ili vjeruje da je zrakoplov u stanju opasnosti, uklјučujući nezakonito ometanje, ATS jedinice tom zrakoplovu posvećuju najveću pažnju, pružaju pomoć i daju prioritet nad drugim zrakoplovima ako okolnosti to budu zahtijevale.
(d) Naredne ATC mjere zasnivaju se na namjerama pilota, cjelokupnoj situaciji u zračnom prometu i dinamici razvoja stanja opasnosti u realnom vremenu.
SERA.11005 Nezakonito ometanje
brisano.
(aa) Zrakoplov koji je predmet nezakonitog ometanja nastoji da podesi transponder na kôd 7500 i obavijesti odgovarajuću ATS jedinicu o svim značajnim okolnostima u vezi sa tim i o svakom odstupanju od važećeg plana leta koje je prouzrokovano tim okolnostima, da bi se omogućilo ATS jedinici da pruži prioritet zrakoplovu i da bi se smanjila mogućnost konflikta sa drugim zrakoplovima.
(ab) Ako je zrakoplov predmet nezakonitog ometanja, vođa zrakoplova mora da pokuša da sleti, čim to bude izvodlјivo, na najbliži pogodan aerodrom ili na namjenski aerodrom koji je odredila BHDCA, osim ako okolnosti u zrakoplovu nalažu drugačije.
(b) Ako dođe do nezakonitog ometanja zrakoplova ili se na to posumnja, ATS jedinice se odmah odazivaju na zahtjeve zrakoplova. Informacije koje se odnose na sigurno izvođenje leta nastavlјaju da se prenose i preduzimaju se neophodne mjere da bi se ubrzalo izvođenje svih faza leta, naročito faza sigurnog slijetanja zrakoplova.
(c) Ako dođe do nezakonitog ometanja zrakoplova ili se na to posumnja, ATS jedinice, u skladu sa lokalno dogovorenim procedurama, odmah obavještavaju odgovarajuće nadležno policijsko tijelo i aerodromskog operatora i da razmijene neophodne informacije sa operatorom zrakoplova ili njegovim ovlaštenim predstavnikom.
SERA.11010 Zalutali ili neidentifikovani zrakoplov
Zalutali ili neidentifikovani zrakoplov
(a) Odmah po saznanju da je zrakoplov zalutao, ATS jedinica preduzima sve neophodne mjere navedene pod (1) i (3) kako bi pomogla sigurnom letu zrakoplova.
(1) Ako je pozicija zrakoplova nepoznata, ATS jedinica:
(i) pokušava da uspostavi dvosmjernu komunikaciju sa zrakoplovom, ako takva komunikacija već ne postoji;
(ii) koristi sva raspoloživa sredstva da utvrdi njegovu poziciju;
(iii) obavještava druge ATS jedinice u čiji prostor nadležnosti je zrakoplov možda zalutao ili može zalutati, uzimajući u obzir sve faktore koji su mogli da utiču na navigaciju zrakoplova u datim okolnostima;
(iv) obavještava, u skladu sa lokalno dogovorenim procedurama, odgovarajuće vojne jedinice i dostavi im predmetni plan leta i ostale podatke o zalutalom zrakoplovu;
(v) zahtijeva od jedinica navedenih pod (iii) i (iv) i od drugih zrakoplova u letu svu pomoć u uspostavlјanju komunikacije sa zrakoplovom i utvrđivanju njegove pozicije.
(2) Zahtjevi iz (1)(iv) i (1)(v) se, takođe, primjenjuju na ATS jedinice koje su obaviještene u skladu sa (1)(iii).
(3) Kada se utvrdi pozicija zrakoplova, ATS jedinica:
(i) obavještava zrakoplov o njegovoj poziciji i korektivnim mjerama koje treba preduzeti. Ovo obavještenje se mora odmah dostaviti ako je ATS jedinica u saznanju da postoji mogućnost presretanja ili neka druga opasnost po sigurnost zrakoplova; i
(ii) osigurava, po potrebi, drugim ATS jedinicama i odgovarajućim vojnim jedinicama informacije o zalutalom zrakoplovu i o svim obavještenjima koja su data tom zrakoplovu.
(b) Čim uoči neidentifikovani zrakoplov u svojoj oblasti, ATS jedinica pokušava da utvrdi identitet zrakoplova ako je to potrebno radi pružanja usluga u zračnom prometu ili ako to zahtijevaju odgovarajući vojni organi u skladu sa lokalno dogovorenim procedurama. U tu svrhu, ATS jedinica, u skladu sa okolnostima, preduzima slјedeće mjere:
(1) pokušava da uspostavi dvosmjernu komunikaciju sa zrakoplovom;
(2) informira se o letu kod drugih ATS jedinica unutar oblasti informiranja u letu i zahtijeva njihovu pomoć u uspostavlјanju dvosmjerne komunikacije sa zrakoplovom;
(3) informira se o letu kod drugih ATS jedinica iz susjednih oblasti informiranja u letu i zahtijeva njihovu pomoć u uspostavlјanju dvosmjerne komunikacije sa zrakoplovom;
(4) pokušava da pribavi informacije od drugih zrakoplova u toj oblasti;
(5) ATS jedinica obavještava, po potrebi, odgovarajuću vojnu jedinicu, čim se utvrdi identitet zrakoplova.
(c) U slučaju zalutalog ili neidentifikovanog zrakoplova, uzima se u obzir mogućnost da je zrakoplov predmet nezakonitog ometanja. Ako nadležna ATS jedinica smatra da zalutali ili neidentifikovani zrakoplov može da bude predmet nezakonitog ometanja, o tome se odmah obavještava odgovarajuće nadležno policijsko tijelo i aerodromski operator, u skladu sa lokalno dogovorenim procedurama.
SERA.11012 Minimalna količina goriva i vanredna situacija u pogledu goriva
(a) Ako pilot prijavi stanje minimalne količine goriva, kontrolor, što je prije moguće, obavještava pilota o svim predviđenim kašnjenjima ili da se nikakva kašnjenja ne očekuju.
(b) Ako zbog nivoa goriva postane potrebno proglasiti stanje nevolјe, pilot, u skladu sa SERA.14095, na to ukazuje korištenjem radio-telefonskog signala za stanje nevolјe (MAYDAY), pri čemu je poželјno da ga ponovi tri puta, i nakon toga navede tip nevolјe (FUEL).
SERA.11013 Degradirane performanse zrakoplova
(a) Uvijek kada su, kao rezultat kvara ili degradacije navigacijskih sistema, komunikacijskih sistema, visinomjera, sistema za kontrolu leta ili nekih drugih sistema, performanse zrakoplova degradirane tako da su ispod nivoa koji se zahtijeva za zračni prostor u kojem se leti, letačka posada odmah o tome obavještava nadležnu ATC jedinicu. Ako kvar ili degradacija utiče na primijenjeni minimum razdvajanja, kontrolor zračnog prometa preduzima mjere za uspostavlјanje druge odgovarajuće vrste razdvajanja ili minimuma razdvajanja.
(b) Degradacija ili kvar RNAV sistema
Ako zrakoplov, zbog kvara ili degradacije RNAV sistema, ne može da ispuni specifikacije koje zahtijeva RNAV ruta ili postupak, pilot traži izmjenu odobrenja.
(s) Gubitak performansi vertikalne navigacije potrebnih za zračni prostor smanjenog minimuma vertikalnog razdvajanja (RVSM)
(1) Pilot obavještava ATC što je prije moguće o svim okolnostima zbog kojih se ne mogu održati performanse vertikalne navigacije za RVSM zračni prostor. U takvim slučajevima, pilot, uvijek kada je to moguće, dobija izmjenu ATC odobrenja prije nego započne bilo koje odstupanje od odobrene rute i/ili nivoa leta. Ako se izmjena ATC odobrenja ne može dobiti prije takvog odstupanja, pilot mora da dobije izmjenu odobrenja što je prije moguće nakon toga.
(2) Tokom operacija u RVSM zračnom prostoru ili vertikalnog prolaska kroz RVSM zračni prostor zrakoplovom koji nema odobrenje za RVSM operacije, pilot prijavlјuje neodobreni status kao što slijedi:
(i) u početnom pozivu na bilo kojem kanalu unutar RVSM zračnog prostora;
(ii) u svim zahtjevima za promjene nivoa; i
(iii) u svim ponavlјanjima odobrenja za nivo.
(3) Kontrolori zračnog prometa izričito potvrđuju prijem poruka od zrakoplova koji prijavlјuju neodobreni RVSM status.
(4) Degradacija opreme zrakoplova - prijavlјena od strane pilota:
(i) Ako pilot zrakoplova odobrenog za RVSM operacije koji leti u RVSM zračnom prostoru obavijesti da oprema zrakoplova više ne ispunjava RVSM zahtjeve, ATC smatra taj zrakoplov kao RVSM neodobreni zrakoplov.
(ii) ATC odmah preduzima mjere kako bi se osiguralo minimalno vertikalno razdvajanje od 600 m (2000 ft) ili odgovarajuće horizontalno razdvajanje u odnosu na sve ostale relevantne zrakoplove koji lete u RVSM zračnom prostoru. Zrakoplovu za koji je utvrđeno da je RVSM neodobren, ATC normalno daje odobrenje za napuštanje RVSM zračnog prostora kada je to moguće.
(iii) Piloti, što je prije moguće, obavještavaju ATC o svakom ponovnom uspostavlјanju ispravnog funkcioniranja opreme potrebne za ispunjavanje RVSM zahtjeva.
(iv) Prvi ACC koji sazna za promjene RVSM statusa nekog zrakoplova vršiće koordinaciju sa odgovarajućim susjednim ACC.
(5) Jaka turbulencija - neprognozirana:
(i) Ako zrakoplov koji leti u RVSM zračnom prostoru naiđe na jaku turbulenciju zbog vremenskih uvjeta ili vrtloga, za koju pilot smatra da će uticati na sposobnost zrakoplova da zadrži odobreni nivo leta, pilot o tome obavještava ATC. ATC uspostavlјa odgovarajuće horizontalno razdvajanje ili povećava minimalno vertikalno razdvajanje.
(ii) ATC, u mjeri u kojoj je to moguće, ispunjava zahtjeve pilota za promjene nivoa leta i/ili rute i, po potrebi, proslјeđuje informacije o prometu.
(iii) ATC traži izvještaje od drugih zrakoplova kako bi odredio da li RVSM treba suspendovati u potpunosti ili unutar određenog pojasa nivoa leta i/ili područja.
(iv) ACC koji suspenduje RVSM vrši koordinaciju takvih suspenzija sa odgovarajućim susjednim ACC i sva potrebna prilagođavanja sektorskih kapaciteta, kako bi se osiguralo nesmetano preusmjeravanje prometa.
(6) Jaka turbulencija - prognozirana:
(i) Ako meteorološka prognoza predviđa jaku turbulenciju unutar RVSM zračnog prostora, ATC određuje da li treba suspendovati RVSM i, ako treba, koliko dugo i za koji određeni nivo (nivoe) leta i/ili područje.
(ii) U slučajevima kada se RVSM suspenduje, ACC koji suspenduje RVSM vrši koordinaciju sa susjednim ACC u pogledu nivoa leta koji su odgovarajući za primopredaju prometa, osim ako je šema dodjele nivoa leta u nepredviđenim situacijama utvrđena sporazumom o koordinaciji. ACC koji suspenduje RVSM takođe vrši koordinaciju primjenjivih sektorskih kapaciteta sa odgovarajućim susjednim ACC.
SERA.11014 ACAS indikacija obaveznog razdvajanja (RA)
(a) Tokom leta koristi se ACAS II, osim u slučajevima predviđenim u listi minimalne opreme kao što je propisano u propisu kojim se utvrđuju tehnički zahtjevi i upravni postupci u vezi sa letačkim operacijama, u režimu koji omogućava davanje RA indikacija posadi zrakoplova kada se otkrije nedopuštena blizina drugog zrakoplova. Ovo se ne smije primjenjivati ako se, zbog neuobičajenog postupka ili uvjeta koji ograničavaju performanse, zahtijeva sprečavanje režima RA indikacija (korištenjem samo indikacije prometnog upozorenja (TA) ili ekvivalenta).
(b) U slučaju ACAS RA, piloti:
(1) odmah reaguju u skladu sa tom RA indikacijom, osim ako bi to dovelo do ugrožavanja sigurnosti letenja zrakoplova;
(2) slijede RA, čak iako postoji nesklad između RA indikacije i ATC uputstva za manevrisanje;
(3) ne manevrišu suprotno od RA indikacije;
(4) obavještavaju, što je prije moguće obzirom na radno opterećenje letačke posade, odgovarajuću ATC jedinicu o svakoj RA indikaciji koja zahtijeva odstupanje od važećeg ATC uputstva ili odobrenja;
(5) odmah slijede sve izmijenjene RA indikacije;
(6) ograniče izmjene putanje leta na minimum koji je potreban za ispunjavanje RA indikacija;
(7) se odmah, po rješavanju konflikta, vrate na uvjete ATC uputstva ili odobrenja; i
(8) obavještavaju ATC kada započnu vraćanje na važeće odobrenje.
(c) Ako pilot prijavi ACAS RA, kontrolor ne pokušava da izmijeni putanju leta zrakoplova sve dok pilot ne javi "CLEAR OF CONFLICT".
(d) Nakon što zrakoplov odstupi od svog ATC odobrenja ili uputstva da bi se uskladio sa RA indikacijom ili pilot prijavi RA indikaciju, kontrolor prestaje da bude odgovoran za osiguravanje razdvajanja između tog zrakoplova i svih drugih zrakoplova na koje se neposredno utiče manevrom izazvanim RA indikacijom. Kontrolor ponovo preuzima odgovornost za osiguravanje razdvajanja svih relevantnih zrakoplova kada:
(1) kontrolor potvrdi izvještaj od letačke posade da se zrakoplov vratio na važeće odobrenje; ili
(2) kontrolor potvrdi izvještaj od letačke posade da se zrakoplov vratio na važeće odobrenje i izda novo odobrenje koje je letačka posada potvrdila.

SERA.11015 Presretanje

(a) Osim za uslugu presretanja i pratnje koja se zrakoplovu osigurava na osnovu zahtjeva, presretanje civilnih zrakoplova se uređuje odgovarajućim propisima i naredbama koje izdaju nadležna tijela i organi Bosne i Hercegovine u skladu sa Konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, a naročito sa članom 3(d), prema kojem se države ugovornice ICAO, pri izdavanju propisa za svoje državne zrakoplove, obavezuju da će voditi računa o sigurnosti plovidbe civilnih zrakoplova.
(b) Vođa presretnutog civilnog zrakoplova:
(1) odmah postupa po uputstvima koje dobije od zrakoplova presretača, pri čemu tumači i odgovara na vizuelne signale u skladu sa specifikacijama iz Tabela S11-1 i S11-2;
(2) obavještava, ako je moguće, odgovarajuću ATS jedinicu;
(3) pokuša da uspostavi radio-vezu sa zrakoplovom presretačem ili sa odgovarajućom jedinicom za kontrolu presretanja, upućujući opšti poziv na frekvenciji za slučaj opasnosti 121,5 MHz, navodeći identitet presretnutog zrakoplova i vrstu leta; ako se ne uspostavi veza i ako je to izvodlјivo, ponavlјa poziv na frekvenciji za slučaj opasnosti 243 MHz;
(4) ako je opremlјen SSR transponderom, da podesi Môd A, kôd 7700, osim ako je odgovarajuća ATS jedinica izdala drugačija uputstva;
(5) ako je opremlјen sa ADS-B ili ADS-C, da izabere, ako postoji, odgovarajuću funkciju za slučaj opasnosti, osim ako je odgovarajuća ATS jedinica izdala drugačija uputstva.

Tabela S11-1

Signali koje šalјe zrakoplov presretač i odgovori presretnutog zrakoplova

Tabela S11-2

Signali koje šalјe presretnuti zrakoplov i odgovori zrakoplova presretača

(c) Ako je bilo koje uputstvo, koje je primlјeno radio-vezom iz bilo kojeg izvora, u suprotnosti sa uputstvima koje zrakoplov presretač daje vizuelnim signalima, presretnuti zrakoplov odmah traži objašnjenje, nastavlјajući da postupa prema vizuelnim uputstvima koje je dobio od zrakoplova presretača.
(d) Ako je bilo koje uputstvo, koje je primlјeno radio-vezom iz bilo kojeg izvora, u suprotnosti sa uputstvima koje zrakoplov presretač daje radio-vezom, presretnuti zrakoplov odmah traži objašnjenje, nastavlјajući da postupa prema uputstvima koje je dobio od zrakoplova presretača radio-vezom.
(e) Ako je u toku presretanja uspostavlјena radio-veza, ali nije moguća komunikacija na zajedničkom jeziku, treba pokušati da se uputstva, potvrda uputstava i bitne informacije proslijede upotrebom fraza i izgovora iz Tabele S11-3, pri čemu se svaka fraza ponavlјa dva puta:

Tabela S11-3

(f) Odmah po saznanju da je u području njene nadležnosti presretnut zrakoplov, ATS jedinica, u skladu sa okolnostima, preduzima slјedeće mjere:
(1) pokušava da uspostavi dvosmjernu komunikaciju sa presretnutim zrakoplovom putem bilo kojeg raspoloživog sredstva, uklјučujući frekvenciju za slučaj opasnosti 121,5 MHz, osim ako takva komunikacija već postoji;
(2) obavještava pilota presretnutog zrakoplova o presretanju;
(3) uspostavlјa kontakt sa jedinicom kontrole presretanja održavajući dvosmjernu komunikaciju sa zrakoplovom presretačem i dostavlјa joj raspoložive informacije o zrakoplovu;
(4) prenosi poruke između zrakoplova presretača ili jedinice kontrole presretanja i presretnutog zrakoplova, ako je potrebno;
(5) u bliskoj koordinaciji sa jedinicom kontrole presretanja preduzima sve neophodne mjere da osigura sigurnost presretnutog zrakoplova;
(6) obavještava ATS jedinice u susjednim oblastima informiranja u letu, ako postoji mogućnost da je zrakoplov zalutao iz tih susjednih oblasti informiranja zrakoplova.
(g) Odmah po saznanju da je zrakoplov koji je presretnut izvan područja njene nadležnosti, ATS jedinica, u skladu sa okolnostima, preduzima slјedeće mjere:
(1) obavještava jedinicu pružatelja usluga u zračnom prometu koja pruža usluge u zračnom prostoru u kojem se odvija presretanje, osigurava sve raspoložive informacije koje će joj pomoći u identifikaciji zrakoplova i zahtijeva da preduzme mjere u skladu sa navedenim pod (f);
(2) prenosi poruke između presretnutog zrakoplova i odgovarajućeg pružatelja usluga u zračnom prometu, jedinice kontrole presretanja ili zrakoplova presretača.
ODJELJAK 12
Usluge u vezi sa meteorologijom - Osmatranja iz zrakoplova i izvještaji putem govorne komunikacije
SERA.12001 Vrste osmatranja iz zrakoplova
(a) Tokom bilo koje faze leta vrše se slјedeća osmatranja iz zrakoplova:
(1) posebna osmatranja iz zrakoplova; i
(2) druga neredovna osmatranja iz zrakoplova.
SERA.12005 Posebna osmatranja iz zrakoplova
(a) Svi zrakoplovi obavlјaju posebna osmatranja i o njima izvještavaju uvijek kada uoče ili naiđu na neki od slјedećih uvjeta:
(1) umjerena ili jaka turbulencija; ili
(2) umjereno ili jako zaleđivanje; ili
(3) jaki planinski talasi; ili
(4) grmlјavinske nepogode bez grȁda, sakrivene, maskirane, široko rasprostranjene ili duž linija nepogode; ili
(5) grmlјavinske nepogode sa grȁdom, sakrivene, maskirane, široko rasprostranjene ili duž linija nepogoda; ili
(6) jaka prašinska ili jaka pješčana oluja; ili
(7) oblak vulkanskog pepela; ili
(8) preeruptivna vulkanska aktivnost ili erupcija vulkana; ili
(9) učinak kočenja na poletno-sletnoj stazi lošiji od onog koji je izvješten.
(b) BHDCA, po potrebi, propisuje druge uvjete o kojima svi zrakoplovi izvještavaju kada na njih naiđu ili ih uoče.
(c) Letačke posade sastavlјaju izvještaje koristeći obrasce koji se zasnivaju na modelu AIREP SPECIAL, kao što je utvrđeno u tački A Dodatka 5. Ti izvještaji su u skladu sa detalјnim uputstvima za izvještavanje, kako je utvrđeno u tački 2. Dodatka 5.
(1) Detalјna uputstva, uklјučujući formate poruka i frazeologije utvrđene u Dodatku 5, koriste letačke posade kada šalјu izvještaje iz zraka i ATS jedinice kada proslјeđuju takve izvještaje.
(2) Posebni izvještaji iz zraka koji sadrže opažanja o vulkanskoj aktivnosti bilјeže se na posebnom obrascu za izvještaj iz zraka o vulkanskoj aktivnosti. Obrasci zasnovani na modelu obrasca za posebne izvještaje iz zraka o vulkanskoj aktivnosti, koji je utvrđen u tački B Dodatka 5, se osiguravaju letačkim posadama koje lete na rutama koje mogu da budu zahvaćene oblacima vulkanskog pepela.
SERA.12010 Druga neredovna osmatranja iz zrakoplova
Ako zrakoplov naiđe na druge meteorološke uvjete koji nisu navedeni u SERA.12005(a), npr. smicanje vjetra, a koji po mišlјenju vođe zrakoplova mogu da utiču na sigurnost ili da značajno utiču na efikasnost drugih zrakoplova, vođa zrakoplova o tome obavještava, što je prije moguće, odgovarajuću ATS jedinicu.
SERA.12015 Izvještavanje o osmatranju iz zrakoplova putem govorne komunikacije
(a) Izvještavanje o osmatranjima iz zrakoplova se obavlјa tokom leta u vrijeme kada je osmatranje izvršeno ili što prije nakon toga, kada je to izvodlјivo.
(b) Izvještavanje o osmatranjima iz zrakoplova se obavlјa u obliku izvještaja iz zraka i u skladu je sa tehničkim specifikacijama iz Dodatka 5.
SERA.12020 Razmjena izvještaja iz zraka
(a) ATS jedinice prenose, što je prije moguće, posebne i druge neredovne izvještaje iz zraka:
(1) drugim zrakoplovima kojima je to od značaja;
(2) pridruženom birou za meteorološko bdjenje (MWO) u skladu sa tačkom 3. Dodatka 5; i
(3) drugim ATS jedinicama kojima je to od značaja.
(b) Emitovanje poruka zrakoplovima se ponavlјa na određenoj frekvenciji i nastavlјa u vremenskom periodu koji određuje predmetna ATS jedinica.
ODJELJAK 13
SSR transponder
SERA.13001 Rad SSR transpondera
(a) Ako zrakoplov nosi ispravan SSR transponder, pilot ga koristi sve vrijeme tokom leta, bez obzira na to da li se zrakoplov nalazi unutar ili izvan zračnog prostora u kojem se SSR koristi za ATS svrhe.
(b) Piloti ne upotreblјavaju funkciju IDENT, osim ako to ne zahtijeva ATS.
(c) Zrakoplovi bez dovolјnog napajanja električnom energijom su izuzeti od zahtjeva za stalnom upotrebom transpondera, izuzev u slučaju leta u zračnom prostoru za koji je BHDCA odredila obaveznu upotrebu transpondera.
SERA.13005 Podešavanje kôda za Môd A SSR transpondera
(a) Kako bi upozorio da se nalazi u posebnoj nepredviđenoj situaciji, pilot zrakoplova opremlјen SSR:
(1) podešava kôd 7700 kako bi ukazao na stanje opasnosti, osim ako je ATC prethodno uputio pilota da koristi transponder na posebnom kôdu. U ovom drugom slučaju, pilot može ipak da podesi kôd 7700 uvijek kada postoji poseban razlog da vjeruje da je to najbolјi način djelovanja;
(2) podešava kôd 7600 kako bi ukazao na prekid radio-komunikacije;
(3) pokušava da podesi kôd 7500 kako bi ukazao na stanje nezakonitog ometanja. Ako okolnosti tako zahtijevaju, umjesto toga treba upotrijebiti kôd 7700.
(b) Osim u slučajevima opisanim pod (a), pilot:
(1) podešava kôdove prema uputstvima ATS jedinice; ili
(2) u odsustvu ATS uputstva koji se odnosi na podešavanje kôda, podesi kôd 2000 ili drugi kôd koji je propisala BHDCA; ili
(3) ako ne prima usluge u zračnom prometu, podesi kôd 7000 u cilјu pobolјšanja uočavanja odgovarajuće opremlјenog zrakoplova, osim ako je BHDCA propisala drugačije.
(c) Ako je uočeno da se kôd na pokazivaču na radnoj poziciji kontrole zračnog prometa razlikuje od onog koji je dodijelјen zrakoplovu:
(1) od pilota se zahtijeva da potvrdi kôd koji je podešen i, ako situacija to dozvolјava, da ponovo podesi ispravan kôd; i
(2) ako razlika između dodijelјenog i prikazanog kôda još uvijek postoji, od pilota se može zahtijevati da isklјuči transponder tog zrakoplova. Slјedeća radna pozicija kontrole zračnog prometa i sve druge zahvaćene jedinice koje koriste SSR i/ili multilateraciju (MLAT) u pružanju ATS, su obaviještene o tome.
SERA.13010 Informacije zasnovane na visini po pritisku
(a) Ako je zrakoplov opremlјen funkcionalnom opremom u Môdu S, pilot je dužan da stalno upotreblјava ovaj môd, osim ako ATC naloži drugačije.
(b) Osim ako je BHDCA drugačije propisala, potvrda informacije o visini zasnovanoj na visini po pritisku koji je prikazan kontroloru zračnog prometa u odgovarajuće opremlјenoj ATS jedinici obavlјa se najmanje jednom, i to pri prvom kontaktu sa predmetnim zrakoplovom ili, ako to nije izvodljivo, što prije nakon toga.
SERA.13015 Podešavanje identifikacije zrakoplova u Môdu S SSR transpondera
(a) Zrakoplov opremlјen Môdom S koji ima mogućnost za identifikaciju zrakoplova odašilјe identifikaciju tog zrakoplova, kako je utvrđeno u tački 7. ICAO plana leta ili, ako plan leta nije popunjavan, registraciju tog zrakoplova.
(b) Uvijek kada se na pokazivaču na radnoj poziciji kontrole zračnog prometa uoči da se identifikacija zrakoplova koju odašilјe zrakoplov opremlјen Môdom S razlikuje od one koja se od tog zrakoplova očekuje, od pilota se zahtijeva da potvrdi i, ako je potrebno, ponovo unese ispravnu identifikaciju zrakoplova.
(c) Ako je pilot potvrdio da je identifikacija zrakoplova putem mogućnosti za identifikaciju Môda S tačno unijeta, a nepodudaranje i dalјe postoji, kontrolor preduzima slјedeće mjere:
(1) obavještava pilota o nastavku nepodudaranja;
(2) ako je to moguće, ispravlјa oznaku koja prikazuje identifikaciju zrakoplova na pokazivaču na radnoj poziciji kontrole zračnog prometa; i
(3) obavještava slјedeću radnu poziciju kontrole zračnog prometa i sve ostale relevantne jedinice koje za potrebe identifikacije upotreblјavaju Môd S, da je pogrešna identifikacija zrakoplova koju taj zrakoplov odašilјa.
SERA.13020 Otkaz SSR transpondera kada je obavezna opremlјenost ispravnim transponderom
(a) U slučaju kvara transpondera nakon polijetanja, ATC jedinice pokušavaju da osiguraju nastavak leta do aerodroma odredišta u skladu sa planom leta. Od pilota se, međutim, može očekivati da poštuju posebna ograničenja.
(b) U slučaju da se transponder pokvario i ne može da se ponovo pokrene prije polijetanja, piloti:
(1) obavještavaju ATS što je prije moguće, najbolјe prije podnošenja plana leta;
(2) unesu u tačku 10. obrasca ICAO plana leta u rubriku SSR znak "N" za potpuni otkaz transpondera ili, u slučaju djelimičnog otkaza transpondera, unesu znak koji odgovara preostalim mogućnostima transpondera; i
(3) poštuju sve objavlјene procedure o traženju izuzeća od zahtjeva za opremlјenošću funkcionalnim SSR transponderom.
ODJELJAK 14
Postupci govorne komunikacije
SERA.14001 Opšte
Standardizovana frazeologija se koristi u svim situacijama za koje je propisana. Samo ako je korištenje standardizovane frazeologije nedovolјno za prijenos planirane poruke, koristi se običan govorni jezik.
SERA.14005 Kategorije poruka
(a) Kategorije poruka koje koristi zrakoplovna usluga mobilne komunikacije i redoslijed prioriteta u uspostavlјanju komunikacija i prijenosu poruka su u skladu sa Tabelom S14-1.

Tabela S14-1

(b) Porukama o nevolјi i prometom u nevolјi upravlјa se u skladu sa zahtjevima iz SERA.14095.
(c) Porukama hitnosti i prometom u hitnosti, uklјučujući i poruke kojima prethodi signal medicinskog prijevoza, upravlјa se u skladu sa zahtjevima iz SERA.14095.
SERA.14010 Poruke o sigurnosti leta
Poruke o sigurnosti leta obuhvataju slјedeće:
(a) poruke o kretanju i kontroli;
(b) poruke koje potiču od operatora zrakoplova ili od zrakoplova, a od neposredne su važnosti za zrakoplov u letu;
(c) meteorološko obavještenje od neposredne važnosti za zrakoplov koji je u letu ili se sprema da poleti (pojedinačno saopšteno ili emitovano);
(d) druge poruke koje su važne za zrakoplov koji je u letu ili se sprema da poleti.
SERA.14015 Jezik koji se koristi u komunikaciji zrak-zemlјa
(a) Radio-telefonske komunikacije zrak-zemlјa obavlјaju se na engleskom jeziku ili na jeziku koji se uobičajeno koristi u stanici na zemlјi.
(b) Engleski jezik je dostupan, na zahtjev bilo kojeg zrakoplova, u svim stanicama na zemlјi koje pružaju usluge određenim aerodromima i rutama koje se koriste u pružanju međunarodnih zrakoplovnih usluga. Osim ako je BHDCA drugačije propisala za posebne slučajeve, engleski jezik se koristi za komunikacije između ATS jedinice i zrakoplova, na aerodromima sa više od 50000 međunarodnih IFR operacija godišnje.
(c) Informacije o jezicima koji su u upotrebi na određenoj stanici na zemlјi su dio Zbornika zrakoplovnih informacija i drugih objavlјenih zrakoplovnih informacija koje se odnose na te stanice.
SERA.14020 Izgovor riječi u radio-telefoniji
Kada se u radio-telefoniji koriste vlastita imena, skraćenice usluga i riječi za koje postoji sumnja oko toga kako se izgovaraju, upotreblјava se abeceda iz Tabele S14-2.

Tabela S14-2

Abeceda za izgovor u radio-telefoniji

SERA.14025 Načela prema kojima se provodi označavanje ATS ruta koje su različite od standardnih odlaznih i dolaznih ruta
(a) Upotreba oznaka ATS ruta u komunikacijama
(1) U govornim komunikacijama osnovno slovo oznake se izgovara u skladu sa abecedom za izgovor, kao što je definirano u Tabeli S14-2.
(2) Kada se upotreblјavaju prefiksi K, U ili S, u govornoj komunikaciji se izgovaraju kako slijedi:
(i) K - KOPTER
(ii) U - UPPER
(iii) S - SUPERSONIC
(b) Riječ "kopter" se izgovara kao u riječi "helikopter", a riječi "upper" i "supersonic" kao u engleskom jeziku.
SERA.14026 Značajne tačke
Kod upućivanja na značajnu tačku u govornim komunikacijama normalno se koristi običan govorni jezik za značajne tačke označene nazivom lokacije radio-navigacijskog sredstva ili jedinstveno izgovorlјivo petoslovno "kodno ime" za značajne tačke koje nisu označene lokacijom radio-navigacijskog sredstva. Ako se običan govorni jezik ne koristi za naziv lokacije radio-navigacijskog sredstva, on se zamjenjuje kodiranom oznakom koja se, u govornim komunikacijama, izgovara u skladu sa abecedom za izgovor.
SERA.14030 Upotreba oznaka za standardne instrumentalne odlazne i dolazne rute
U govornim komunikacijama oznake za standardne instrumentalne odlazne ili dolazne rute se upotreblјavaju na običnom govornom jeziku.
SERA.14035 Prijenos brojeva u radio-telefoniji
(a) Prijenos brojeva
(1) Svi brojevi koji se upotreblјavaju u prijenosu pozivnog znaka zrakoplova, kurseva, poletno-sletne staze, pravca i brzine vjetra prenose se izgovaranjem svake cifre posebno.
(i) Nivoi leta prenose se izgovaranjem svake cifre posebno, osim u slučaju nivoa leta u cijelim stotinama.
(ii) Podešavanje visinomjera prenosi se izgovaranjem svake cifre posebno, osim u slučaju podešavanja od 1000 hPa, koje se prenosi kao "ONE THOUSAND".
(iii) Svi brojevi koji se upotreblјavaju u prijenosu kodova transpondera prenose se izgovaranjem svake cifre posebno, osim što se, ako kodovi transpondera sadrže samo cijele hilјade, te informacije prenose izgovaranjem cifre broja hilјada, nakon koje se izgovara riječ "THOUSAND".
(2) Svi brojevi koji se upotreblјavaju u prijenosu ostalih informacija, osim onih opisanih pod (a)(1), prenose se izgovaranjem svake cifre posebno, osim što se svi brojevi koji sadrže cijele stotine i cijele hilјade prenose izgovaranjem svake cifre u broju stotina ili hilјada, nakon čega slijedi riječ "HUNDRED" ili "THOUSAND". Kombinacije hilјada i cijelih stotina prenose se izgovaranjem svake cifre u broju hilјada, nakon čega slijedi riječ "THOUSAND", a zatim broja stotina, nakon čega slijedi riječ "HUNDRED".
(3) U slučajevima kada postoji potreba za pojašnjenjem broja prenesenog u cijelim hilјadama i/ili stotinama, taj broj se prenosi izgovaranjem svake cifre posebno.
(4) Kada se informacije o relativnom smjeru prema nekom objektu ili konfliktnom prometu daju u obliku sata sa 12 cifara, te informacije se daju izgovaranjem tih cifara zajedno kao što su "TEN O'CLOCK" ili "ELEVEN O'CLOCK."
(5) Brojevi koji sadrže decimalnu tačku se prenose kao što je propisano pod (a)(1), sa decimalnom tačkom u odgovarajućem redoslijedu, naznačenom riječju "DECIMAL".
(6) Za identifikaciju kanala prijenosa u radio-telefonskim komunikacijama u visokofrekventnom opsegu (VHF) upotreblјava se svih šest cifara brojčane oznake, osim ako su peta i šesta cifra nule, kada se upotreblјavaju samo prve četiri cifre.
SERA.14040 Izgovaranje brojeva
Kada se za komunikaciju koristi engleski jezik, brojevi se prenose korištenjem izgovora prikazanog u Tabeli S14-3:

Tabela S14-3

SERA.14045 Tehnika radio-prijenosa
(a) Radio-prijenosi se provode sažeto normalnim govornim tonom.
(b) Slјedeće riječi i fraze se koriste, prema potrebi, u radio-telefonskim komunikacijama i imaju značenja data u Tabeli S14-4:

Tabela S14-4

SERA.14050 Radio-telefonski pozivni znaci zrakoplova
(a) Puni pozivni znaci:
Radio-telefonski pozivni znak zrakoplova je jedan od slјedećih tipova:
(1) Tip (a) - znaci koji odgovaraju oznaci registracije zrakoplova; ili
(2) Tip (b) - oznaka operatora zrakoplova u radio-telefoniji, iza koje slijede četiri poslјednja znaka oznake registracije zrakoplova; ili
(3) Tip (c) - oznaka operatora zrakoplova u radio-telefoniji, iza koje slijedi oznaka leta.
(b) Skraćeni pozivni znaci:
Radio-telefonski pozivni znaci zrakoplova prikazani u tački (a), izuzev Tipa (c), mogu da se skrate pod okolnostima propisanim u SERA.14055(c). Skraćeni pozivni znaci su u slјedećem obliku:
(1) Tip (a) - prvi znak iz registracije i najmanje dva poslјednja znaka pozivnog znaka;
(2) Tip (b) - oznaka operatora zrakoplova u radio-telefoniji, iza koje slijede najmanje dva poslјednja znaka pozivnog znaka;
(3) Tip (c) - nema skraćenog oblika.
SERA.14055 Postupci u radio-telefoniji
(a) Zrakoplov ne mijenja tip svog radio-telefonskog pozivnog znaka tokom leta, osim privremeno, prema uputstvu ATC jedinice u interesu sigurnosti. Osim u interesu sigurnosti, ATC jedinica ne komunicira sa zrakoplovom tokom polijetanja, tokom poslјednjeg dijela završnog prilaza i tokom zaustavlјanja pri slijetanju.
(b) Uspostavlјanje radio-telefonskih komunikacija
(1) Uvijek kada se uspostavlјa komunikacija upotreblјavaju se puni radio-telefonski pozivni znaci. Prilikom uspostavlјanja komunikacije zrakoplov započinje svoj poziv oznakom pozivane stanice, iza čega slijedi oznaka stanice koja poziva.
(2) U odgovoru na gore navedene pozive upotreblјava se pozivni znak stanice koja poziva, za kojim slijedi pozivni znak stanice koja odgovara, što se smatra pozivom stanici koja poziva za nastavak prijenosa. Kad je riječ o komunikacijskim prijenosima unutar jedne ATS jedinice, pozivni znak ATS jedinice može da se izostavi, ako to odobri BHDCA.
(3) Komunikacija započinje pozivom i odgovorom ako se želi uspostaviti kontakt, osim ako je sigurno da će pozvana stanica primiti poziv, kada stanica koja poziva može da pošalјe poruku ne čekajući odgovor pozvane stanice.
(c) Uzastopne radio-telefonske komunikacije
(1) Skraćeni radio-telefonski pozivni znaci, kao što je propisano u SERA.14050(b), mogu da se upotreblјavaju samo nakon što je komunikacija uspješno uspostavlјena i pod uvjetom da se ne unosi zabuna. Zrakoplov može da upotreblјava svoj skraćeni pozivni znak samo nakon što mu se na taj način obrati zrakoplovna stanica.
(2) Kod izdavanja ATC odobrenja i njihovog ponavlјanja, kontrolori i piloti uvijek izgovoraju pozivni znak zrakoplova na koji se to odobrenje odnosi. U ostalim slučajevima, stalna dvosmjerna komunikacija nakon uspostavlјanja kontakta je dopuštena bez dalјe identifikacije ili poziva sve do završetka kontakta.
SERA.14060 Transfer VHF komunikacija
(a) Odgovarajuća ATS jedinica obavještava zrakoplov da pređe sa jedne radio-frekvencije na drugu u skladu sa dogovorenim procedurama. U odsustvu takvog obavještenja, zrakoplov obavještava ATS jedinicu prije takve promjene.
(b) Pri uspostavlјanju početnog kontakta na VHF frekvenciji ili napuštanju iste, zrakoplov šalјe informaciju o tome ako je tako odredio ANSP odgovoran za pružanje usluga i odobrila BHDCA.
SERA.14065 Postupci u radio-telefoniji pri promjeni kanala govorne komunikacije zrak-zemlјa
(a) Osim ako je drugačije odredio ANSP odgovoran za pružanje usluga i odobrila BHDCA, početni poziv ATS jedinici nakon promjene kanala govorne komunikacije zrak-zemlјa sadrži slјedeće elemente:
(1) oznaku ATS jedinice koja se poziva;
(2) pozivni znak i, za zrakoplov iz kategorije jake vrtložne turbulencije, riječ "Heavy" ili "Super" ako je BHDCA taj zrakoplov tako identifikovala;
(3) nivo leta, uklјučujući prolazne i odobrene nivoe, ako se ne zadržava na odobrenom nivou;
(4) brzinu, ako ju je ATC dodijelila; i
(5) dodatne elemente, kako je to zahtijevao ANSP odgovoran za pružanje usluga i odobrila BHDCA.
(b) Piloti daju informacije o nivoima zaokružene na najbližih cijelih 30 m ili 100 ft kako je prikazano na visinomjeru zrakoplova.
(c) Početni poziv aerodromskoj kontroli zračnog prometa
Za zrakoplove kojima se pruža usluga aerodromske kontrole zračnog prometa, početni poziv sadrži:
(1) oznaku ATS jedinice koja se poziva;
(2) pozivni znak i, za zrakoplov iz kategorije jake vrtložne turbulencije, riječ "Heavy" ili "Super" ako je BHDCA taj zrakoplov tako identifikovala;
(3) poziciju; i
(4) dodatne elemente, kako je to zahtijevao ANSP odgovoran za pružanje usluga i odobrila BHDCA.
SERA.14070 Postupci provjere
(a) Provjera veze sadrži:
(1) identifikaciju stanice koja se poziva;
(2) identifikaciju stanice koja poziva;
(3) riječi "RADIO CHECK";
(4) frekvenciju na kojoj se vrši.
(b) Odgovor na provjeru veze sadrži:
(1) identifikaciju stanice koja zahtijeva provjeru;
(2) identifikaciju stanice koja odgovara;
(3) informacije koje se odnose na razumlјivost stanice koja zahtijeva provjeru veze.
(c) Kada se obavlјaju provjere, koristi se slјedeća skala razumlјivosti:
Skala razumlјivosti
(1) 1 Nerazumlјivo
(2) 2 Povremeno razumlјivo
(3) 3 Razumlјivo, ali uz poteškoće
(4) 4 Razumlјivo
(5) 5 Razumlјivo u potpunosti.
SERA.14075 Razmjena poruka
(a) Poruke su sažete i jasne, sa upotrebom standardne frazeologije uvijek kada je to moguće.
(1) Ako je šalјe zrakoplov, potvrda prijema poruke sadrži pozivni znak tog zrakoplova.
(2) Ako potvrdu prijema šalјe ATS jedinica zrakoplovu, ona sadrži pozivni znak tog zrakoplova iza čega, ako se smatra da je potrebno, slijedi pozivni znak te ATS jedinice.
(b) Kraj razgovora
Radio-telefonska komunikaciju završava prijemna ATS jedinica ili zrakoplov, koristeći svoj pozivni znak.
(c) Ispravke i ponavlјanja
(1) Ako je u prijenosu napravlјena greška, izgovara se riječ "CORRECTION", ponavlјa se poslјednja ispravna grupa ili fraza, a zatim prenosi ispravna verzija.
(2) Ako se ispravka može najbolјe izvršiti ponavlјanjem cijele poruke, prije ponavlјanja poruke se koristi fraza "CORRECTION, I SAY AGAIN".
(3) Ako prijemna stanica sumnja u ispravnost primlјene poruke, zahtijeva se ponavlјanje cijele poruke ili njenog dijela.
(4) Ako se zahtijeva ponavlјanje cijele poruke, izgovoraju se riječi " SAY AGAIN".
Ako se zahtijeva ponavlјanje dijela poruke, izgovora se fraza: " SAY AGAIN ALL BEFORE ... (prva riječ koja je ispravno primlјena)"; ili " SAY AGAIN … (riječ prije dijela koji nije prenesen) TO … (riječ nakon dijela koji nije prenesen)"; ili " SAY AGAIN ALL AFTER ... (poslјednja ispravno primlјena riječ)".
(d) Ako se u provjeri ispravnosti ponavlјanja poruke uoče netačni dijelovi, na kraju ponavlјanja se koristi fraza "NEGATIVE I SAY AGAIN", a zatim se prenosi ispravna verzija predmetnih dijelova poruke.
SERA.14080 Praćenje komunikacija/vrijeme rada
(a) Tokom leta, zrakoplov prati komunikacije kako to zahtijeva BHDCA i ne smije da prekine praćenje, osim iz razloga sigurnosti, a da o tome ne obavijesti odgovarajuću ATS jedinicu.
(1) Zrakoplov na dugim prekomorskim letovima ili na letovima iznad određenih područja za koje se zahtijeva opremlјenost zrakoplovnim radio-predajnikom za slučaj opasnosti (ELT), neprekidno prati VHF frekvenciju za slučaj opasnosti 121,5 MHz, osim u periodima kada zrakoplov komunicira na drugim VHF kanalima ili ako se zbog ograničenja opreme smještene na zrakoplovu ili obaveza u pilotskoj kabini ne mogu istovremeno pratiti dva kanala.
(2) Zrakoplov neprestano prati VHF frekvenciju za slučaj opasnosti 121,5 MHz u područjima ili na rutama na kojima postoji mogućnost presretanja zrakoplova ili drugih rizičnih situacija i ako je takav zahtjev utvrdila BHDCA.
(b) Zrakoplovne stanice neprestano slušaju VHF kanal za slučaj opasnosti na 121,5 MHz tokom radnog vremena jedinica na kojima je on instaliran. Ako su dvije ili više takvih stanica smještene zajedno, ovaj zahtjev se ispunjava slušanjem kanala na 121,5 MHz na jednoj od njih.
(c) Ako je neophodno da zrakoplov ili ATS jedinica iz bilo kog razloga prekine operaciju, oni o tome obavještavaju, ako je moguće, druge odgovarajuće stanice, dajući im vrijeme za koje se očekuje da će operacija biti nastavlјena. Kada se operacija nastavi, o tome se obavještavaju druge odgovarajuće stanice. Ako je neophodno da se prekid operacije produži nakon vremena iz prvobitnog obavještenja, šalјe se, ako je moguće, ispravlјeno vrijeme nastavka operacije, u vrijeme ili približno vremenu koje je prvi put određeno.
SERA.14085 Upotreba prijenosa poruka na slijepo
(a) Ako zrakoplov ne uspije da uspostavi kontakt na za to određenom kanalu, na prethodno korištenom kanalu ili na drugom kanalu koji odgovara toj ruti i ne uspije da korištenjem svih raspoloživih sredstava uspostavi komunikaciju sa odgovarajućom ATS jedinicom, drugom ATS jedinicom ili drugim zrakoplovom, taj zrakoplov šalјe svoju poruku dva puta na za to određenom kanalu (kanalima), šalјući prije nje frazu "TRANSMITTING BLIND" i, ako je neophodno, u njoj navede primatelje kojima je poruka namijenjena.
(b) Ako zrakoplov ne može da uspostavi komunikaciju zbog kvara prijemnika, on šalјe izvještaje u predviđena vremena ili pozicije na kanalu u upotrebi, šalјući prije njih frazu " TRANSMITTING BLIND DUE TO RECEIVER FAILURE". Zrakoplov:
(1) šalјe namjeravanu poruku i ponavlјa je u cjelosti;
(2) navodi vrijeme slјedećeg planiranog prijenosa;
(3) ako mu se pruža ATS usluga, šalјe informacije o namjeri vođe zrakoplova u pogledu nastavka leta.
SERA.14087 Upotreba tehnike proslјeđivanja komunikacije
(a) Ako ATS jedinica ne uspije da uspostavi kontakt sa zrakoplovom nakon poziva na frekvencijama za koje se smatra da ih taj zrakoplov sluša, ATS:
(1) zahtijeva od ostalih ATS jedinica da joj pruže pomoć pozivanjem tog zrakoplova i, po potrebi, proslјeđivanjem poruka; i
(2) zahtijeva od zrakoplova na toj ruti da pokušaju da uspostave komunikaciju sa predmetnim zrakoplovom i, po potrebi, proslijede poruke.
(b) Odredbe navedene pod (a) takođe se primjenjuju:
(1) na zahtjev odgovarajuće ATS jedinice;
(2) ako očekivani poziv od zrakoplova nije primlјen u tako dugom vremenskom periodu da se sumnja na prekid komunikacije.
SERA.14090 Posebni komunikacijski postupci
(a) Kretanje vozila
Frazeologije za kretanje vozila, osim traktora za vuču, na manevarskoj površini, su iste kao one koje se upotreblјavaju za kretanje zrakoplova, uz izuzetak uputstava za voženje po zemlјi, u kom slučaju se u komunikaciji sa vozilima riječ "PROCEED" upotreblјava umjesto riječi "TAXI".
(b) Savjetodavna usluga u zračnom prometu
Savjetodavnom uslugom u zračnom prometu se ne daju "odobrenja" nego samo "savjeti" i ako se zrakoplovu predlaže način postupanja, upotreblјava se riječ "advice" ili "suggest".
(c) Ukazivanje na kategoriju jake vrtložne turbulencije
(1) Za zrakoplove u kategoriji jake vrtložne turbulencije, u početnom radio-telefonskom kontaktu između takvog zrakoplova i ATS jedinica, odmah nakon pozivnog znaka tog zrakoplova je neophodno da se navede riječ "Heavy".
(2) Za posebne zrakoplove u kategoriji jake vrtložne turbulencije, koji su kao takvi identifikovani od strane BHDCA, u početnom radio-telefonskom kontaktu između takvog zrakoplova i ATS jedinica, odmah nakon pozivnog znaka tog zrakoplova, neophodno je da se navede riječ "Super".
(d) Postupci u vezi sa odstupanjem zbog vremenskih uvjeta
Ako pilot započne komunikaciju sa ATC, brz odgovor može da dobije ako upotrijebi frazu "WEATHER DEVIATION REQUIRED", kojom izražava želјu za prioritetom na toj frekvenciji i za odgovor ATC. Ako je neophodno, pilot započinje komunikaciju pozivom hitnosti "PAN PAN" (poželјno triput izgovoren).
SERA.14095 Postupci radio-telefonske komunikacije u nevolјi i hitnosti
(a) Opšte
(1) Promet u nevolјi i hitnosti obuhvata sve radio-telefonske poruke koje se odnose na stanje nevolјe, odnosno hitnosti. Stanja nevolјe i hitnosti se definišu na slјedeći način:
(i) Nevolјa: stanje prijeteće velike i/ili neposredne opasnosti i potrebe za neodložnom pomoći.
(ii) Hitnost: stanje koje se odnosi na sigurnost zrakoplova ili drugog vozila, ili nekih lica u njima ili u vidokrugu, ali koje ne zahtijeva neodložnu pomoć.
(2) Radio-telefonski signal nevolјe "MAYDAY" i radio-telefonski signal hitnosti "PAN PAN" koriste se na početku prve poruke u nevolјi, odnosno hitnosti. Radio-telefonski signali nevolјe i hitnosti upotreblјavaju se na početku svake slјedeće komunikacije u nevolјi i hitnosti.
(3) Izvor poruka upućenih zrakoplovu u stanju nevolјe ili hitnosti ograničava broj, obim i sadržaj takvih poruka na najmanju mjeru obzirom na situaciju.
(4) Ako ATS jedinica kojoj se taj zrakoplov obratio ne potvrdi prijem poruke o nevolјi ili hitnosti, druge ATS jedinice pružaju pomoć, na način koji je utvrđen pod (b)(2), odnosno (b)(3).
(5) Razmjena poruka o nevolјi i hitnosti se uobičajeno odvija na frekvenciji na kojoj je takva razmjena započeta, sve dok se ne zaklјuči da se bolјa pomoć može pružiti ako se ta razmjena prebaci na drugu frekvenciju.
(6) Uopšte, u slučaju poruka o nevolјi i hitnosti prijenosi radio-telefonijom se provode polako i razgovjetno, a svaka riječ izgovara jasno, kako bi se olakšalo zapisivanje.
(b) Radio-telefonske komunikacije u nevolјi
(1) Radnje zrakoplova u nevolјi
Pored toga što poruci o nevolјi prethodi radio-telefonski signal nevolјe "MAYDAY" u skladu sa (a)(2), poželјno tri puta izgovoren, poruka o slučaju nevolјe koju šalјe zrakoplov u opasnosti:
(i) je na frekvenciji zrak-zemlјa koja je u tom trenutku u upotrebi;
(ii) se sastoji od što više slјedećih elemenata izgovorenih razgovjetno i, ako je moguće, slјedećim redoslijedom:
(A) naziva ATS jedinice kojoj se obraća (ako vrijeme i okolnosti to dopuštaju);
(B) identifikacije zrakoplova;
(C) vrste stanja nevolјe;
(D) namjere vođe zrakoplova;
(E) trenutne pozicije, nivoa i kursa.
(2) Mjere ATS jedinice kojoj se zrakoplov obratio ili prve ATS jedinice koja je potvrdila prijem poruke o opasnosti
ATS jedinica kojoj se obratio zrakoplov u nevolјi ili prva ATS jedinica koja je potvrdila prijem poruke o nevolјi mora da:
(i) odmah potvrdi prijem poruke o opasnosti;
(ii) preuzme kontrolu nad komunikacijama ili posebno i jasno prenese tu odgovornost i obavijesti zrakoplov da je prijenos izvršen; i
(iii) odmah preduzme mjere kako bi osigurala da sve potrebne informacije što je prije moguće postanu dostupne:
(A) predmetnoj ATS jedinici;
(B) predmetnom operatoru zrakoplova ili njegovom predstavniku, u skladu sa prethodno utvrđenim sporazumima;
(iv) upozori, po potrebi, druge ATS jedinice, da bi se spriječilo prebacivanje prometa na frekvenciju komunikacije u opasnosti.
(3) Nametanje radio-tišine
(i) Zrakoplovu u nevolјi ili ATS jedinici koja kontrolira promet u nevolјi dozvolјeno je nametanje radio-tišine svim stanicama mobilne usluge u predmetnom području ili bilo kojoj stanici koja ometa promet u nevolјi. U zavisnosti od okolnosti, ova uputstva se šalјu "svim stanicama" ili samo jednoj stanici. U oba slučaja koristi se:
(A) fraza "STOP TRANSMITTING";
(B) radio-telefonski signal nevolјe "MAYDAY".
(ii) Upotreba signala određenih pod (b)(3)(i) rezervirana je za zrakoplov u nevolјi i za ATS jedinicu koja kontrolira promet u nevolјi.
(4) Mjere svih drugih ATS jedinica/zrakoplova
(i) Komunikacije u nevolјi imaju apsolutni prioritet nad svim drugim komunikacijama, a ATS jedinice/zrakoplovi koji znaju za stanje nevolјe ne odašilјu na predmetnoj frekvenciji, osim:
(A) ako se stanje nevolјe poništi ili se promet u nevolјi završi;
(B) ako se sav promet u nevolјi prebaci na druge frekvencije;
(C) ako to odobri ATS jedinica koja kontrolira komunikacije;
(D) ako i same pružaju pomoć.
(ii) Svaka ATS jedinica i svaki zrakoplov koji znaju za promet u nevolјi, a ne mogu sami da pomognu zrakoplovu u nevolјi, nastavlјaju da slušaju komunikaciju, sve dok ne postane jasno da je pomoć pružena.
(5) Završetak komunikacija u opasnosti i radio-tišine
(i) Ako zrakoplov više nije u nevolјi, on šalјe poruku kojom se poništava stanje nevolјe.
(ii) Ako ATS jedinica koja je kontrolirala komunikaciju sa prometom u nevolјi sazna da je stanje nevolјe završeno, ona odmah preduzima mjere kako bi osigurala da ta informacija što je prije moguće postane dostupna:
(A) odgovarajućim ATS jedinicama;
(B) predmetnom operatoru zrakoplova ili njegovom predstavniku, u skladu sa prethodno utvrđenim sporazumima.
(iii) Komunikacija u nevolјi i stanje radio-tišine se završava prijenosom poruke, uklјučujući riječi "DISTRESS TRAFFIC ENDED", na frekvenciji ili frekvencijama koje su u upotrebi za promet u nevolјi. Ovu poruku može da pošalјe samo ATS jedinica koja kontrolira komunikacije kada je, nakon prijema poruke propisane u (b)(5)(i), za to ovlasti BHDCA.
(c) Radio-telefonske komunikacije u hitnosti
(1) Mjere zrakoplova koji prijavlјuje stanje hitnosti, osim kako je navedeno u (c)(4)
Pored toga što poruci o hitnosti prethodi radio-telefonski signal hitnosti "PAN PAN" u skladu sa navedenim pod (a)(2), poželјno tri puta izgovoren, a svaka riječ iz grupe se izgovara kao francuska riječ "panne", poruka o hitnosti koju šalјe zrakoplov koji prijavlјuje stanje hitnosti:
(i) je poslata na frekvenciji zrak-zemlјa koja je u tom trenutku u upotrebi;
(ii) se sastoji od onoliko slјedećih elemenata koliko je potrebno, izgovorenih razgovjetno i, ako je moguće, slјedećim redoslijedom:
(A) naziva jedinice ATS kojoj se obraća;
(B) identifikacije zrakoplova;
(C) vrste stanja hitnosti;
(D) namjere vođe zrakoplova;
(E) trenutne pozicije, nivoa leta i kursa;
(F) svih drugih korisnih informacija.
(2) Mjere ATS jedinice kojoj se zrakoplov obratio ili prve ATS jedinice koja je potvrdila prijem poruke o hitnosti
ATS jedinica kojoj se obratio zrakoplov koji prijavlјuje stanje hitnosti ili prva ATS jedinica koja potvrđuje prijem poruke o hitnosti:
(i) potvrđuje prijem poruke o hitnosti;
(ii) odmah preduzima mjere kako bi osigurala da sve potrebne informacije postanu što je prije moguće dostupne:
(A) odgovarajućoj ATS jedinici;
(B) predmetnom operatoru zrakoplova ili njegovom predstavniku, u skladu sa prethodno skloplјenim sporazumima;
(iii) ako je potrebno, preuzme kontrolu komunikacija.
(3) Mjere svih drugih ATS jedinica/zrakoplova
Komunikacije u hitnosti imaju prioritet u odnosu na sve druge komunikacije, osim onih u nevolјi, i sve ATS jedinice/zrakoplovi se brinu da ne ometaju prijenos poruka prometa u hitnosti.
(4) Mjere zrakoplova koji služe za medicinski prijevoz
(i) Upotreba signala opisanog u (c)(4)(ii) ukazuje na to da se poruka koja slijedi odnosi na zaštićeni medicinski prijevoz u skladu sa Ženevskim konvencijama iz 1949. godine i Dodatnim protokolima.
(ii) U svrhu najave i identifikacije zrakoplova koji služi za medicinski prijevoz, nakon prijenosa radio-telefonskog signala hitnosti "PAN PAN", poželјno tri puta izgovorenog, pri čemu se svaka riječ izgovara kao francuska riječ "panne", slijedi radio-telefonski signal za medicinski prijevoz "MAY-DEE-CAL" ("ME-DI-KAL"), koji se izgovara kao u francuskom "médical". Upotreba signala koji su gore opisani ukazuje na to da se poruka koja slijedi odnosi na zaštićeni medicinski prijevoz.
Porukom se prenose slјedeći podaci:
(A) pozivni znak ili neki drugi priznati element za identifikaciju medicinskih prijevoza;
(B) pozicija medicinskih prijevoza;
(C) broj i vrsta medicinskih prijevoza;
(D) predviđena ruta;
(E) predviđeno vrijeme na ruti i vrijeme polaska i dolaska, po potrebi; i
(F) sve ostale informacije, kao što su minimalna apsolutna visina, radio- frekvencije koje se prate, jezici koji se upotreblјavaju, kao i modovi i kodovi sekundarnog nadzornog radara.
(5) Radnje ATS jedinica kojima se zrakoplov obratio ili drugih stanica koje prime poruku o medicinskom prijevozu
Odredbe iz (c)(2) i (c)(3) se primjenjuju, po potrebi, na ATS jedinice koje prime poruku o medicinskom prijevozu.
(d) U skladu sa članom 5. ove naredbe, VHF frekvencija za slučaj opasnosti (121,5 MHz) koristi se u slučajevima prave opasnosti, uklјučujući sve od slјedećeg:
(1) osiguravanje slobodnog kanala za komunikaciju zrakoplova u nevolјi ili opasnosti i zemalјske stanice dok uobičajene kanale upotreblјavaju drugi zrakoplovi;
(2) osiguravanje komunikacijskog kanala na VHF frekvenciji između zrakoplova i aerodroma koji se obično ne upotreblјava za usluge međunarodnog zračnog prometa, u slučaju nužde;
(3) osiguravanje zajedničkog kanala za komunikaciju na VHF frekvenciji između zrakoplova, bilo civilnih ili vojnih, i između takvih zrakoplova i službi na zemlјi, uklјučenih u zajedničke operacije potrage i spašavanja, prije promjene na odgovarajuću frekvenciju prema potrebi;
(4) osiguravanje komunikacije zrak-zemlјa sa zrakoplovom u slučajevima kada je zbog kvara zrakoplovne opreme onemogućena upotreba uobičajenih kanala;
(5) osiguravanje kanala za odašilјače signala za lociranje u slučaju opasnosti i za komunikaciju između plovila za preživlјavanje i zrakoplova uklјučenih u operacije traganja i spašavanja;
(6) osiguravanje zajedničkog VHF kanala za komunikaciju između civilnih zrakoplova i zrakoplova presretača ili jedinica za kontrolu presretanja i između civilnih zrakoplova ili zrakoplova presretača i ATS jedinica presretanja civilnog zrakoplova.

Dodatak 1

Signali
1. SIGNALI ZA SLUČAJEVE NEVOLJE I HITNOSTI
1.1. Opšte
1.1.1. Nezavisno od odredaba u 1.2. i 1.3, zrakoplov u nevolјi koristi sva raspoloživa sredstva da privuče pažnju, objavi svoju poziciju i dobije pomoć.
1.1.2. Postupci telekomunikacijskog prijenosa signala za slučajeve nevolјi i hitnosti u skladu su sa Odjelјkom 14.
1.2. Signali za slučaj nevolјe
1.2.1. Slјedeći signali, upotrijeblјeni zajedno ili odvojeno, znače da prijeti ozbilјna i neposredna opasnost i da je potrebna neodložna pomoć:
(a) signal emitovan radio-telegrafijom ili bilo kojom drugom metodom signaliziranja, koji se sastoji od skupa SOS (... — — — ... prema Morzeovoj azbuci);
(b) radio-telefonski signal za slučaj nevolјi, koji se sastoji od izgovorene riječi MAYDAY;
(c) poruka za slučaj nevolјe poslata putem veze za prijenos podataka, koja prenosi značenje riječi MAYDAY;
(d) rakete ili projektili koji emituju crveno svjetlo, ispalјeni pojedinačno u kratkim intervalima;
(e) svjetleći padobran s crvenim svjetlom;
(f) podešavanje transpondera na Môd A, kôd 7700.
1.3. Signali u slučaju hitnosti
1.3.1. Slјedeći signali, upotrijeblјeni zajedno ili odvojeno, znače da zrakoplov želi da obavijesti o teškoćama koje ga prisilјavaju na slijetanje, bez traženja neodložne pomoći:
(a) naizmjenično uklјučivanje i isklјučivanje svjetala za slijetanje; ili
(b) naizmjenično uklјučivanje i isklјučivanje navigacijskih svjetala na takav način da se razlikuju od blјeskajućih navigacijskih svjetala.
1.3.2. Slјedeći signali, upotrijeblјeni zajedno ili odvojeno, znače da zrakoplov želi da prenese veoma hitnu poruku koja se tiče sigurnosti broda, zrakoplova ili drugog prijevoznog sredstva, lica u zrakoplovu ili u vidokrugu:
(a) signal emitovan radio-telegrafijom ili bilo kojom drugom metodom signaliziranja, koji se sastoji od skupa XXX (—..— —..— —..— prema Morzeovoj azbuci);
(b) radio-telefonska poruka hitnosti, koja se sastoji od izgovorenih riječi PAN, PAN;
(c) poruka hitnosti poslata putem veze za prijenos podataka, koja prenosi značenje riječi PAN, PAN.
2. VIZUELNI SIGNALI KOJI SE KORISTE DA UPOZORE ZRAKOPLOV DA NEOVLAŠTENO LETI UNUTAR ILI ULAZI U OGRANIČENU, ZABRANJENU ILI OPASNU ZONU
2.1. Ako se vizuelni signali koriste danju ili noću da se upozori zrakoplov da neovlašteno leti unutar ili ulazi u ograničenu, zabranjenu ili opasnu zonu, niz projektila ispalјenih sa zemlјe u intervalima od 10 sekundi, od kojih svaki prilikom sagorijevanja emituje zeleno i crveno svjetlo ili zvjezdice, ukazuje zrakoplovu da neovlašteno leti unutar ili ulazi u ograničenu, zabranjenu ili opasnu zonu i da hitno preduzme neophodne mjere.
3. SIGNALI ZA AERODROMSKI PROMET
3.1 Svjetlosni i pirotehnički signali
3.1.2 Uputstva
Tabela AP 1-1

3.1.2. Potvrda prijema od strane zrakoplova
(a) Ako je u letu:
(1) danju:
- mahanjem krilima zrakoplova, osim u osnovnom i završnom dijelu prilaza;
(2) noću:
- dvostrukim uklјučivanjem i isklјučivanjem svjetala za slijetanje ili, ako zrakoplov nema tu opremu, dvostrukim uklјučivanjem i isklјučivanjem navigacijskih svjetala.
(b) Ako je na zemlјi:
(1) danju:
- pokretanjem krilaca ili kormila pravca;
(2) noću:
- dvostrukim uklјučivanjem i isklјučivanjem svjetala za slijetanje ili, ako zrakoplov nema tu opremu, dvostrukim uklјučivanjem i isklјučivanjem navigacijskih svjetala.
3.2. Vizuelni signali na zemlјi
3.2.1. Zabrana slijetanja
3.2.1.1. Horizontalna crvena kvadratna ploča sa žutim dijagonalama (slika A1-2), ako je postavlјena u signalnoj zoni, označava da su slijetanja zabranjena i da se zabrana može produžiti.
Slika A1-2
3.2.2. Potreba za posebnim oprezom kod prilaza ili slijetanja
3.2.2.1. Horizontalna crvena kvadratna ploča sa jednom žutom dijagonalom (slika A1-3), ako je postavlјena u signalnoj zoni, označava da je, zbog lošeg stanja manevarske površine ili bilo kojeg drugog razloga, potreban poseban oprez u prilazu na slijetanje ili u slijetanju.
Slika A1-3
3.2.3. Upotreba poletno-sletnih i staza za vožnju
3.2.3.1. Horizontalna bijela ploča u obliku tega za vježbanje (slika A1-4), ako je postavlјena u signalnoj zoni, označava da zrakoplovi za polijetanje, slijetanje i rulanje mogu da upotreblјavaju samo poletno-sletne i staze za vožnju.
Slika A1-4
3.2.3.2. Horizontalna bijela ploča u obliku tega za vježbanje, ista kao u 3.2.3.1, ali sa po jednom vertikalnom crnom prugom u kružnim dijelovima ploče (slika A1-5), ako je postavlјena u signalnoj zoni, označava da zrakoplovi za polijetanje i slijetanje mogu da upotreblјavaju samo poletno-sletne staze, ali da ostali manevri nisu ograničeni na poletno-sletne i staze za vožnju.
Slika A1-5
3.2.4. Zatvorene poletno-sletne ili staze za vožnju
3.2.4.1. Krstovi obojeni jednom kontrastnom bojom, bijelom na poletno-sletnim stazama i žutom na stazama za vožnju (slika A1-6), postavlјeni horizontalno na poletno-sletnim stazama i rulnim stazama ili njihovim dijelovima, označavaju da površina nije prikladna za kretanje zrakoplova.
Slika A1-5
3.2.4. Zatvorene poletno-sletne ili staze za vožnju
3.2.4.1. Krstovi obojeni jednom kontrastnom bojom, bijelom na poletno-sletnim stazama i žutom na stazama za vožnju (slika A1-6), postavlјeni horizontalno na poletno-sletnim stazama i rulnim stazama ili njihovim dijelovima, označavaju da površina nije prikladna za kretanje zrakoplova.
Slika A1-6
3.2.5. Pravci za polijetanje ili slijetanje
3.2.5.1. Horizontalno postavlјen znak u obliku slova T, bijele ili narandžaste boje (slika A1-7), označava pravac koji zrakoplov mora da koristi za polijetanje i slijetanje i koji je paralelan sa dužim dijelom slova T, prema njegovom poprečnom dijelu. Kada se upotreblјava noću, slovo T za slijetanje je osvijetlјeno ili oivičeno bijelim svjetlima.
Slika A1-7
3.2.5.2. Dvocifreni broj (slika A1-8), postavlјen vertikalno na kontrolnom tornju ili u njegovojblizini, pokazuje zrakoplovu na manevarskojpovršini pravac za polijetanje, izražen u jedinicama od 10 stepeni, zaokružen na najbližih 10 stepeni magnetnog kursa.
Slika A1-8
3.2.6. Promjena smjera udesno
3.2.6.1. Ako je postavlјena u signalnoj zoni ili horizontalno na kraju poletno-sletne staze ili osnovne staze u upotrebi, strelica upadlјive boje usmjerena udesno (slika A1-9) označava da se prije slijetanja i poslije polijetanja vrše desni zaokreti.
Slika A1-9
3.2.7. ATS prijavni biro
3.2.7.1. Slovo S crne boje, postavlјeno vertikalno na žutoj pozadini (slika A1-10) označava lokaciju ATS prijavnog biroa.
Slika A1-10
3.2.8. Letenje jedrilica
3.2.8.1. Dvostruki bijeli krst, horizontalno postavlјen u signalnoj zoni (slika A1-11), označava da aerodrom koriste jedrilice i da je letenje jedrilica u toku.
Slika A1-11
4. SIGNALI ZA PARKIRANJE
4.1. Od signaliste/parkera zrakoplovu
4.1.1. Signalista/parker daje signale rukama, koje su po potrebi osvijetlјene da bi ih pilot mogao lakše uočiti, okrenut licem prema zrakoplovu, na slјedećoj poziciji:
(a) za zrakoplove sa fiksnim krilima, s lijeve strane zrakoplova, gdje ga pilot može najbolјe uočiti; i
(b) za helikoptere, na mjestu gdje pilot može najbolјe uočiti signalistu/parkera.
4.1.2. Prije upotrebe slјedećih signala, signalista/parker utvrđuje da u oblasti unutar koje se zrakoplov vodi, nema predmeta u koje bi zrakoplov mogao da udari postupajući u skladu sa SERA.3301(a).
001 BOSANSKI SLIKE
4.2. Od pilota zrakoplova signalisti/parkeru
4.2.1. Ove signale upotreblјava pilot u pilotskoj kabini pomoću ruku koje su jasno vidlјive signalisti/parkeru i, po potrebi, osvijetlјene da bi ih signalista/parker mogao lakše uočiti.
002 BOSANSKI SLIKE
4.3. Tehnički/pomoćni komunikacijski signali
4.3.1. Signaliziranje rukom se koristi samo kada za tehničke/pomoćne komunikacijske signale verbalna komunikacija nije moguća.
4.3.2. Signalisti/parkeri osiguravaju da dobiju potvrdu od letačke posade za tehničke/pomoćne komunikacijske signale.
5. STANDARDNI SIGNALI RUKOM ZA SLUČAJ OPASNOSTI
5.1. Slјedeći signali rukom su određeni kao minimum koji se zahtijeva za komunikaciju u slučaju opasnosti između ARFF komandira spasilačko-vatrogasne jedinice/ARFF vatrogasaca i posade u pilotskoj kabini i/ili kabinske posade zrakoplova u opasnosti. ARFF signale rukama za slučaj opasnosti treba davati sa lijeve strane zrakoplova, gledajući sa mjesta posade u pilotskoj kabini.
003 BOSANSKI SLIKE
004 BOSANSKI SLIKE
005 BOSANSKI SLIKE

Dodatak 2

Slobodni baloni bez posade
1. KLASIFIKACIJA SLOBODNIH BALONA BEZ POSADE
1. 1. Slobodni baloni bez posade se klasificiraju kao (vidjeti sliku AP2-1):
(a) laki: slobodni balon bez posade koji prevozi korisni teret od dva ili više paketa sa kombinovanom masom manjom od 4 kg, osim ako je kvalificiran kao teški balon u skladu sa navedenim pod (c)(2), (3) ili (4); ili
(b) srednje teški: slobodni balon bez posade koji prevozi korisni teret od dva ili više paketa sa kombinovanom masom od 4 kg ili više, ali manje od 6 kg, osim ako je kvalificiran kao teški balon u skladu sa navedenim pod (c)(2), (3) ili (4); ili
(c) teški: slobodni balon bez posade koji prevozi korisni teret:
(1) sa kombinovanom masom od 6 kg ili više; ili
(2) uklјučuje paket od 3 kg ili više; ili
(3) uklјučuje paket od 2 kg ili više sa površinskom gustinom od 13 g po kvadratnom centimetaru, što se određuje dijelјenjem ukupne mase paketa sa korisnim teretom u gramima sa površinom u kvadratnim centimetrima njegove najmanje površine; ili
(4) koristi kanap ili drugo sredstvo za vješanje korisnog tereta, koji zahtijeva udar sile od 230 N ili veće da bi se okačeni korisni teret odvojio od balona.
2. OPŠTA OPERATIVNA PRAVILA
2. 1. Slobodni balon bez posade ne izvodi operacije bez odobrenja nadležnog organa one države iz koje je pušten.
2. 2. Slobodni balon bez posade, osim lakog balona koji se upotreblјava isklјučivo u meteorološke svrhe i koji izvodi operacije na način koji je propisala BHDCA, ne izvodi operacije iznad teritorije druge države bez odobrenja te predmetne države.
2. 3. Odobrenje navedeno pod 2.2. pribavlјa se prije puštanja balona ako se prilikom planiranja operacije opravdano očekuje da bi balon mogao da odleti u zračni prostor druge države. Takvo odobrenje može se dobiti za niz letova balona ili za određenu vrstu uobičajenog leta, npr. let balona za atmosferska istraživanja.
2. 4. Slobodni balon bez posade izvodi operacije u skladu sa uvjetima koje određuje država registracije i država (države) za koju se očekuje da će se preletjeti.
2. 5. Slobodni balon bez posade ne izvodi operacije tako da bi udar balona ili bilo kojeg njegovog dijela, uklјučujući korisni teret, u zemlјu mogao prouzrokovati opasnost za lica ili imovinu.
2. 6. Teški slobodni balon bez posade ne izvodi operacije iznad otvorenog mora bez prethodne koordinacije sa pružateljem usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine.
Slika AP2-1
3. OPERATIVNA OGRANIČENJA I ZAHTJEVI ZA OPREMU
3. 1. Teški slobodni balon bez posade ne izvodi operacije bez odobrenja pružatelja usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine na bilo kojem nivou ili kroz bilo koji nivo ispod 18000 m (60000 ft) visine po pritisku na kojem:
(a) postoje oblaci ili pojave koje smanjuju vidlјivost, a prekrivaju više od četiri osmine neba; ili
(b) horizontalna vidlјivost iznosi manje od 8 km.
3. 2. Teški ili srednje teški slobodni balon bez posade ne smije se pustiti na način koji može prouzrokovati letenje niže od 300 m (1000 ft) iznad gusto naselјenih područja gradova ili naselјa ili skupova lica na otvorenom koji nisu povezani sa operacijom.
3. 3. Teški slobodni balon bez posade ne izvodi operacije, osim:
(a) ako nije opremlјen sa najmanje dva uređaja ili sistema za odbacivanje tereta u letu, automatska ili teledirigovana, koji rade nezavisno jedan od drugog;
(b) za polietilenske balone bez pritiska, ako nema najmanje dvije metode, sistema, uređaja ili njihovih kombinacija za prekid leta balona, koji funkcionišu nezavisno jedan od drugog;
(c) ako kupola balona nije opremlјena radarskim reflektivnim uređajem (uređajima) ili radarskim reflektivnim materijalom koji stvara eho zemalјskom radaru koji radi na frekvenciji u opsegu od 200 MHz do 2.700 MHz, i/ili balon nije opremlјen nekim drugim uređajem koji operateru omogućava neprekidno praćenje izvan dometa zemalјskog radara.
3. 4. Teški slobodni balon bez posade ne izvodi operacije pod slјedećim uvjetima:
(a) u području u kojem se upotreblјava zemalјska SSR oprema, osim ako je opremlјen transponderom sekundarnog nadzornog radara koji ima mogućnost izvještavanja o visini po pritisku, koji neprekidno radi na dodijelјenom kodu ili koga po potrebi može uklјučiti stanica za praćenje; ili
(b) području u kojem se upotreblјava zemalјska ADS-B oprema, osim ako je opremlјen ADS-B predajnikom koji ima mogućnost izvještavanja o visini po pritisku, koji neprekidno radi ili koga po potrebi može uklјučiti stanica za praćenje.
3. 5. Slobodni balon bez posade, koji je opremlјen antenom za praćenje za čiji prelom u bilo kojoj tački je potrebna sila veća od 230 N, ne izvodi operacije, osim ako antena ima obojene zastavice ili trake pričvršćene u razmacima od najviše 15 m.
3. 6. Noću, ili u bilo kojem drugom periodu koji propiše BHDCA, teški slobodni balon bez posade ne izvodi operacije ispod 18000 m (60000 ft) visine po pritisku, osim ako su balon, njegovi dodaci i korisni teret osvijetlјeni, bez obzira da li se oni tokom operacije odvajaju ili ne.
3. 7. Teški slobodni balon bez posade koji ima podvješeni uređaj (osim otvorenog padobrana vrlo upadlјive boje) duži od 15 m, ne izvodi operacije noću ispod 18000 m (60000 ft) visine po pritisku, osim ako je podvješeni uređaj označen naizmjeničnim trakama vrlo upadlјivih boja ili ako ima pričvršćene obojene zastavice.
4. PREKID LETA
4. 1 Operator teškog slobodnog balona bez posade aktivira odgovarajuće uređaje za prekid leta navedene pod 3.3(a) i (b):
(a) ako je očigledno da su meteorološki uvjeti lošiji od onih koji su propisani za operaciju;
(b) ako zbog kvara ili iz nekog drugog razloga nastavak operacije predstavlјa opasnost za zračni promet ili za lica ili imovinu na zemlјi; ili
(c) prije neovlaštenog ulaska u zračni prostor iznad teritorije druge države.
5. PRIJAVA LETA
5. 1. Prijava prije polijetanja
5. 1.1. Prva prijava planiranog leta slobodnog balona bez posade, srednje ili teške kategorije, podnosi se odgovarajućoj jedinici pružatelja usluga u zračnom prometu, najkasnije sedam dana prije datuma od namjeravanog leta.
5. 1.2. Prijava planiranog leta uklјučuje slјedeće informacije, koje može zahtijevati odgovarajuća jedinica pružatelja usluga u zračnom prometu:
(a) identifikacija leta balona ili naziv kôda projekta;
(b) klasifikacija i opis balona;
(c) SSR kôd, adresa zrakoplova ili frekvencija NDB, ako je primjenjivo;
(d) naziv operatora i telefonski broj;
(e) mjesto puštanja balona;
(f) predviđeno vrijeme puštanja (ili vrijeme početka i završetka višestrukih puštanja);
(g) broj balona koji se puštaju i predviđeni vremenski razmak između puštanja balona (ako se radi o višestrukim puštanjima);
(h) očekivani pravac penjanja;
(i) nivo (nivoe) krstarenja (visina po pritisku);
(j) predviđeno trajanje leta do prolaska 18000 m (60000 ft) visine po pritisku ili do postizanja nivoa krstarenja ako je taj nivo na ili ispod 18000 m (60000 ft), zajedno sa predviđenim mjestom. Ako se operacija sastoji od stalnih puštanja, treba uklјučiti predviđeno vrijeme kada će prvi i poslјednji balon u nizu postići odgovarajući nivo (npr. 122136Z-130330Z);
(k) predviđeni datum i vrijeme prekida leta i planirano mjesto područja udara/pronalaska. U slučaju balona koji obavlјaju dugotrajne letove, zbog čega se datum i vrijeme prekida leta i mjesto ne mogu tačno predvidjeti, upotreblјava se izraz "dugotrajan". Ako se predviđa više od jednog mjesta udara/pronalaska, svako se mjesto navodi zajedno sa odgovarajućim predviđenim vremenom udara. Ako se predviđa niz stalnih udara, treba uklјučiti predviđeno vrijeme prvog i poslјednjeg udara u nizu (npr. 070330Z-072300Z).
5. 1.3. Svaka promjena informacija prije puštanja, prijavlјena u skladu sa navedenim pod 5.1.2, proslјeđuje se predmetnoj jedinici ATS najmanje 6 sati prije predviđenog vremena puštanja, ili u slučaju istraživanja solarnih ili svemirskih poremećaja sa uklјučenim elementom kritičnog vremena, najmanje 30 minuta prije predviđenog vremena početka operacije.
5. 2. Obavještenje o puštanju
5. 2.1 Odmah nakon puštanja srednje teškog ili teškog slobodnog balona bez posade, operator obavještava odgovarajuću jedinicu za usluge u zračnom prometu slјedeće:
(a) identifikaciju leta balona;
(b) mjesto puštanja;
(c) stvarno vrijeme puštanja;
(d) predviđeno vrijeme prolaska 18000 m (60000 ft) visine po pritisku ili predviđeno vrijeme do postizanja nivoa krstarenja ako je taj nivo na ili ispod 18000 m (60000 ft), kao i predviđeno mjesto; i
(e) svaku promjenu informacija prethodno prijavlјenih u skladu sa navedenim pod 5.1.2. (g) i (h).
5. 3. Obavještenje o otkazivanju
5. 3.1. Operator obavještava odgovarajuću jedinicu za usluge u zračnom prometu odmah nakon saznanja o otkazivanju predviđenog leta srednje teškog ili teškog slobodnog balona bez posade, koji je prethodno prijavlјen u skladu sa navedenim pod 5.1.
6. BILJEŽENJE POZICIJE I IZVJEŠTAJI
6. 1. Operator teškog slobodnog balona bez posade, koji izvodi operaciju na ili ispod 18000 m (60000 ft) visine po pritisku, nadzire putanju leta balona i proslјeđuje izvještaje o poziciji balona na zahtjev pružatelja usluga u zračnom prometu. Ako pružatelj usluga u zračnom prometu ne zahtijeva izvještaje o poziciji balona u učestalijim vremenskim razmacima, operator bilјeži poziciju svaka dva sata.
6. 2. Operator teškog slobodnog balona bez posade, koji izvodi operaciju iznad 18000 m (60000 ft) visine po pritisku, nadzire napredovanje leta i proslјeđuje izvještaje o poziciji balona na zahtjev pružatelja usluga u zračnom prometu. Ako pružatelj usluga u zračnom prometu ne zahtijeva izvještaje o poziciji balona u učestalijim vremenskim razmacima, operator bilјeži poziciju svaka 24 sata.
6. 3. Ako se pozicija ne može bilјežiti u skladu sa 6.1. i 6.2, operator odmah obavještava odgovarajuću jedinicu za usluge u zračnom prometu. Ovo obavještenje uklјučuje poslјednju zabilјeženu poziciju. Kada se praćenje balona ponovo uspostavi, o tome se odmah obavještava odgovarajuća jedinica pružatelja usluga u zračnom prometu.
6. 4. Jedan sat prije početka planiranog spuštanja teškog slobodnog balona bez posade, operator proslјeđuje odgovarajućoj jedinici ATS slјedeće informacije o balonu:
(a) trenutnu geografsku poziciju;
(b) trenutnu visinu (visinu po pritisku);
(c) predviđeno vrijeme prolaska 18000 m (60000 ft) visine po pritisku, ako je primjenjivo;
(d) predviđeno vrijeme i mjesto udara u zemlјu.
6. 5. Operator teškog ili srednje teškog slobodnog balona bez posade obavještava odgovarajuću jedinicu pružatelja usluga u zračnom prometu kada je operacija završena.

Dodatak 3

Tabela nivoa krstarenja
1. 1. Nivoi krstarenja koje treba uzeti u obzir su slјedeći:

Dodatak 4

ATS klase zračnog prostora - usluge koje se pružaju i zahtjevi za let
(odnosi se na SERA.6001 i SERA.5025(b))

Dodatak 5

Tehničke specifikacije za osmatranja iz zrakoplova i izvještaje govornom komunikacijom
A. UPUTSTVA ZA IZVJEŠTAVANJE
MODEL AIREP SPECIAL


1. SADRŽAJ IZVJEŠTAJA IZ ZRAKA
1.1. Izvještaji o poziciji i specijalni izvještaji iz zraka
1.1.1. Odjelјak 1 modela utvrđenog pod A obavezan je za izveštaje o poziciji i specijalne izvještaje iz zraka, iako se njegove stavke pod 5. i 6. mogu izostaviti. Odjelјak 2 se dodaje, u potpunosti ili djelimično, samo ako to zahtijeva operator ili njegov ovlašteni predstavnik ili ako vođa zrakoplova smatra da je to potrebno. Odjelјak 3 je uklјučen u specijalne izvještaje iz zraka.
1.1.2. Razlog za izdavanje specijalnog izvještaja iz zraka odabire se iz liste navedene pod SERA.12005(a).
1.1.3. U slučaju specijalnog izvještaja iz zraka koji sadrži podatke o vulkanskoj aktivnosti, izvještaj nakon leta se sačinjava upotrebom obrasca izvještaja o vulkanskoj aktivnosti (model VAR) utvrđenog pod B. Svi opaženi elementi se zabilјeže i navode na odgovarajućim mjestima na obrascu modela VAR.
1.1.4. Specijalni izvještaji izdaju se što je prije moguće nakon opažanja pojave koja zahtijeva sastavlјanje specijalnog izvještaja iz zraka.
2. DETALJNA UPUTSTVA ZA IZVJEŠTAVANJE
2.1. Stavke izvještaja iz zraka prijavlјuju se redom kojim su navedene u modelu obrasca AIREP SPECIAL.
- OZNAKA VRSTE PORUKE. Za specijalni izvještaj iz zraka navesti "SPECIAL".
Odjelјak 1
Stavka 1 – IDENTIFIKACIJA ZRAKOPLOVA. Navesti radio-telefonski pozivni znak zrakoplova kako je utvrđeno u SERA.14050.
Stavka 2 – POZICIJA. Navesti poziciju kao geografsku širinu (stepeni u obliku 2 cifre ili stepeni i minute u obliku 4 cifre, nakon čega slijedi "North" ili "South") i geografsku dužinu (stepeni u obliku 3 cifre ili stepeni i minute u obliku 5 cifara, nakon čega slijedi "East" ili "West") ili kao značajnu tačku identifikovanu kodiranom oznakom (od 2 do 5 znakova) ili kao značajnu tačku nakon koje slijedi magnetni smjer (3 cifre) i udalјenost u nautičkim milјama od te tačke. Ako je primjenlјivo, prije značajne tačke navesti "ABEAM".
Stavka 3 – VRIJEME. Navesti vrijeme u satima i minutama UTC (4 cifre), osim ako je navođenje vremena u minutama nakon punog sata (2 cifre) propisano na osnovu regionalnih sporazuma o zračnoj plovidbi. Vrijeme u izvještaju treba biti stvarno vrijeme zrakoplova na toj poziciji, a ne vrijeme početka prijenosa izvještaja. Kada se izdaje specijalni izvještaj iz zraka, vrijeme se uvijek navodi u satima i minutama UTC.
Stavka 4 – NIVO LETA ILI APSOLUTNA VISINA. Ako je visinomjer podešen na standardni pritisak, nivo leta u izvještaju navesti sa 3 cifre. Ako je visinomjer podešen na QNH, apsolutnu visinu u izvještaju navesti u metrima, nakon čega se dodaje "METRES" ili u ft, nakon čega se dodaje "FEET". Navesti "CLIMBING" (i zatim nivo leta) prilikom penjanja ili "DESCENDING" (i zatim nivo leta) prilikom spuštanja na novi nivo leta nakon prolaska značajne tačke.
Stavka 5 – SLJEDEĆA POZICIJA I PREDVIĐENO VRIJEME NA TOJ POZICIJI. Navesti slјedeću tačku javlјanja i predviđeno vrijeme na toj tački javlјanja ili navesti predviđenu poziciju koja će biti dostignuta jedan sat kasnije, u skladu sa važećim postupcima izvještavanja. Koristiti konvencije o podacima za poziciju navedenim u stavci 2. Navesti predviđeno vrijeme na toj poziciji. Navesti vrijeme u satima i minutima.
Stavka 6 – SLJEDEĆA ZNAČAJNA TAČKA. Poslije tačke "slјedeća pozicija i predviđeno vrijeme na toj poziciji" navesti slјedeću značajnu tačku.
Odjelјak 2
Stavka 7 – PREDVIĐENO VRIJEME DOLASKA. Navesti naziv aerodroma prvog predviđenog slijetanja, a zatim predviđeno vrijeme dolaska na taj aerodrom u satima i minutama UTC (4 cifre).
Stavka 8 – TRAJANJE LETA. Navesti "ENDURANCE" i zatim najduže moguće trajanje leta sa raspoloživom količinom goriva u satima i minutima (4 cifre).
Odjelјak 3
Stavka 9 – POJAVA KOJA ZAHTIJEVA SPECIJALAN IZVJEŠTAJ IZ ZRAKA.
Navesti jednu od slјedećih pojava na koju se naišlo ili je osmotrena:
- umjerena turbulencija kao "TURBULENCE MODERATE" i
- jaku turbulenciju kao "TURBULENCE SEVERE".
Primjenjuju se slјedeće specifikacije:
- Umjerena – uvjeti u kojima su moguće umjerene promjene položaja i/ili visine zrakoplova, ali zrakoplov ostaje sve vrijeme pod kontrolom. Uobičajene su male promjene brzine. Promjene očitavanja na akcelerometru od 0,5 g do 1,0 g u težištu zrakoplova. Otežano hodanje. Osobe koje sjede osjećaju otpor pojaseva za vezivanje. Slobodni predmeti se kreću.
- Jaka – uvjeti u kojima se događaju nagle promjene položaja i/ili visine zrakoplova; zrakoplov može da bude izvan kontrole u kraćim periodima. Uobičajene su velike promjene brzine. Promjene očitavanja na akcelerometru veće od 1,0 g u težištu zrakoplova. Osobe koje sjede vrše veliki pritisak na pojaseve za vezivanje. Slobodni predmeti padaju i lete uokolo.
- umjereno zaleđivanje kao "ICING MODERATE", jako zaleđivanje kao "ICING SEVERE";
Primjenjuju se slјedeće specifikacije:
- Umjereno – uvjeti u kojima je promjena kursa i/ili apsolutne visine poželјna.
- Jako – uvjeti u kojima je trenutna promjena smjera i/ili visine klјučna.
- Jaki planinski talas kao "MOUNTAIN WAVE SEVERE";
Primjenjuje se slјedeća specifikacija:
- Jaki – uvjeti u kojima je brzina prateće silazne struje zraka 3,0 m/s (600 ft/min) ili više i/ili je prisutna jaka turbulencija.
- Grmlјavinska oluja bez grȁda kao "THUNDERSTORM", grmlјavinska oluja sa grȁdom kao "THUNDERSTORM WITH HAIL";
Primjenjuje se slјedeća specifikacija:
Izvještava se samo o grmlјavinskim olujama koje:
- su sakrivene uslјed zamućenosti, ili
- su zamaskirane unutar oblačnosti, ili
- su široko rasprostranjene, ili
- formiraju liniju nestabilnosti.
- Jaki olujni vjetar sa prašinom ili jaku pješčanu oluju kao "DUSTSTORM HEAVY", odnosno "SANDSTORM HEAVY";
- Oblak vulkanskog pepela kao "VOLCANIC ASH CLOUD";
- Vulkanska aktivnost prije erupcije ili vulkanska erupcija kao "PRE-ERUPTION VOLCANIC ACTIVITY", odnosno "VOLCANIC ERUPTION";
Primjenjuje se slјedeća specifikacija:
"Vulkanska aktivnost prije erupcije" u ovom kontekstu znači neuobičajena i/ili sve jača vulkanska aktivnost koja može da prethodi vulkanskoj erupciji.
2.2 Informacije zabilјežene na obrascu izvještaja o vulkanskoj aktivnosti (model VAR) nisu za prijenos putem RTF, ali ih operator ili član letačke posade prilikom dolaska na aerodrom, bez odgađanja, predaju aerodromskoj meteorološkoj službi. Ako takva služba nije lako dostupna, ispunjen obrazac dostavlјa se u skladu sa lokalnim dogovorima pružatelja MET i ATS i operatora zrakoplova.
3. PROSLJEĐIVANJE METEOROLOŠKIH INFORMACIJA PRIMLJENIH PUTEM GOVORNIH KOMUNIKACIJA
Kada prime specijalne izvještaje iz zraka, ATS jedinice proslјeđuju te izvještaje iz zraka, bez odgađanja, odgovarajućoj Službi meteorološkog bdjenja BiH (MWO). Kako bi se osiguralo prikuplјanje specijalnih izvještaja iz zraka u zemalјske automatizovane sisteme, elementi takvih izvještaja prenose se korištenjem navedenih konvencija o podacima i po propisanom redoslijedu.
- PRIMATELJ. Zabilјežiti pozvanu stanicu i, po potrebi, proslijediti.
- OZNAKA VRSTE PORUKE. Za specijalan izvještaj iz zraka zabilјežiti "ARS".
- IDENTIFIKACIJA ZRAKOPLOVA. Zabilјežiti identifikaciju zrakoplova korištenjem konvencije o podacima navedene u stavci 7 plana leta, bez razmaka između oznake operatora i registracije zrakoplova ili identifikacije leta, ako se navodi.
Odjelјak 1
Stavka 0 – POZICIJA. Zabilјežiti poziciju kao geografsku širinu (stepeni u obliku 2 cifre ili stepeni i minute u obliku 4 cifre, nakon čega slijedi bez razmaka N ili S) i geografsku dužinu (stepeni u obliku 3 cifre ili stepeni i minute u obliku 5 cifara, nakon čega slijedi bez razmaka E ili W) ili kao značajnu tačku identifikovanu kodiranom oznakom (od 2 do 5 znakova) ili kao značajnu tačku nakon koje slijedi magnetni smjer (3 cifre) i udalјenost u nautičkim milјama (3 cifre) od te tačke. Ako je primjenjivo, prije značajne tačke navesti "ABEAM".
Stavka 1 – VRIJEME. Zabilјežiti vrijeme u satima i minutama UTC (4 cifre).
Stavka 2 – NIVO LETA ILI APSOLUTNA VISINA. Kada se izvještava o nivou leta zabilјežiti "F" i iza toga 3 cifre (npr. "F310"). Kada se izvještava o visini, zabilјežiti je u metrima i dodati "M", ili u ft i dodati "FT". Zabilјežiti "ASC" (nivo) prilikom penjanja ili "DES" (nivo) prilikom spuštanja.
Odjelјak 2
Stavka 9 – POJAVA KOJA ZAHTIJEVA SPECIJALNI IZVJEŠTAJ IZ ZRAKA.
Zabilјežiti prijavlјenu pojavu kako slijedi:
- umjerenu turbulenciju kao "TURB MOD";
- jaku turbulenciju kao "TURB SEV";
- umjereno zaleđivanje kao "ICE MOD";
- jako zaleđivanje kao "ICE SEV";
- jaki planinski talas kao "MTW SEV";
- grmlјavinsku oluju bez grȁda kao "TS";
- grmlјavinsku oluju sa grȁdom kao "TSGR";
- jaki olujni vjetar sa prašinom ili jaku pješčanu oluju kao "HVY SS";
- oblak vulkanskog pepela kao "VA CLD";
- vulkansku aktivnost prije erupcije ili vulkansku erupciju kao "VA";
- grȁd kao "GR";
- oblake kumulonimbusa kao "CB".
VRIJEME PRIJENOSA. Zabilјežiti samo ako se prenosi Odjelјak 3.
4. POSEBNE ODREDBE ZA IZVJEŠTAVANJE O SMICANJU VJETRA I VULKANSKOM PEPELU
4. 1. Izvještavanje o smicanju vjetra
4.1.1. U izvještaj o osmatranjima iz zrakoplova o smicanju vjetra tokom faza penjanja i prilaza treba uklјučiti tip zrakoplova.
4.1.2. Ako su uvjeti smicanja vjetra u fazama penjanja i prilaza zrakoplova prijavlјeni ili predviđeni, ali se nisu pojavili, vođa zrakoplova, što je prije moguće, obavještava o tome odgovarajuću ATS jedinicu, osim ako zna da je odgovarajuću ATS jedinicu o tome već obavijestio prethodni zrakoplov.
4.2. Izvještavanje o vulkanskoj aktivnosti nakon leta
4.2.1. Po dolasku zrakoplova na aerodrom, operator zrakoplova ili član letačke posade odmah predaje popunjen izvještaj o vulkanskoj aktivnosti aerodromskoj meteorološkoj službi ili, ako takva služba članovima letačke posade pristiglog zrakoplova nije lako dostupna, sa popunjenim obrascem postupa se u skladu sa lokalnim dogovorima između pružatelja MET i ATS i operatora zrakoplova.
4.2.2. Popunjeni izvještaj o vulkanskoj aktivnosti, koji je primila aerodromska meteorološka služba, bez odgađanja se proslјeđuje Službi meteorološkog bdjenja koja je odgovorna za meteorološko bdjenje za oblast informiranja u letu u kojoj je vulkanska aktivnost opažena.

B. OBRAZAC POSEBNOG IZVJEŠTAJA IZ ZRAKA O VULKANSKOJ AKTIVNOSTI (MODEL VAR)