Službeni glasnik BiH, broj 81/22

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), na prijedlog Komisije za saradnju sa NATO-om Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 57. sjednici održanoj 09.11.2022. godine, donijelo je

ODLUKU


O USVAJANJU PROGRAMA REFORMI BOSNE I HERCEGOVINE 2022

Član 1.
(Predmet Odluke)

Ovom Odlukom usvaja se dokument "Program reformi Bosne i Hercegovine 2022", koji je dat u prilogu ove Odluke i čini njen sastavni dio.

Član 2.
(Realizacija Odluke)

Realizacija aktivnosti iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ovisiće od iznosa za finansiranje institucija BiH utvrđenog u Globalnom okviru fiskalne bilanse politika u Bosni i Hercegovini za srednjoročno razdoblje, koji usvaja Fiskalno vijeće BiH.

Član 3.
(Dostavljanje dokumenta u sjedište NATO-a)

Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da dokument "Program reformi Bosne i Hercegovine 2022", redovnom diplomatskom procedurom dostavi u sjedište NATO-a u Brisel.

Član 4.
(Stupanje na snagu)

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

VM 131/22
09. novembra 2022. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Zoran Tegeltija, s. r.

BOSNA I HERCEGOVINA Vijeće ministara Bosne i Hercegovine Komisija za saradnju sa NATO-om BiH Program reformi Bosne i Hercegovine 2022 Maj 2022. godine

UVOD

1.3. Ekonomska pitanja

1.3.1. Opći makroekonomski pokazatelji
1.3.2. Planirane aktivnosti ekonomskog razvoja
1.3.3. Transportna politika

2. ODBRAMBENA I SIGURNOSNA PITANJA

2.1. Odbrambene reforme
2.2. Odbrambeno planiranje
2.3. Vojna interoperabilnost
2.4. Vojne operacije
2.5. Upravljanje ljudskim resursima
2.6. Vojna infrastruktura, pokretna i nepokretna imovina
2.7. Ekonomika odbrane

3. PITANJA RESURSA

3.1. Sistem planiranja, programiranja, budžetiranja i izvršenja (SPPBI)
3.2. Vojni budžet

4. SIGURNOSNA PITANJA

4.1. Uloga Državnog sigurnosnog organa (DSO)
4.2. Informatička sigurnost (INFOSEC)
4.3. Sigurnosne provjere osoba
4.4. Sigurnost dokumenata
4.5. Fizička sigurnost
4.6. Industrijska sigurnost
4.7. Cyber sigurnost

5. PRAVNA PITANJA 6. TABELE UVOD

Polazeći od potrebe očuvanja trajnog mira, sigurnosti, stabilne demokratije, razvoja države i njenih institucija, Bosna i Hercegovina je kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta odredila partnerstvo sa NATO-om. Odnosi sa NATO-om se kontinuirano razvijaju kroz razne programe i mehanizme saradnje u kojima učestvuje BiH. Uključivanje BiH u savremene evropske, političke, ekonomske i procese sigurnosne saradnje, potvrđuju njenu predanost principima demokratije, zaštite ljudskih prava, tržišne ekonomije i vladavine prava.
1.2.11. Demokratska kontrola i nadzor u odbrambenom i sigurnosnom sektoru
1.2.10. Demokratska kontrola i nadzor nad obavještajno-sigurnosnim sistemom
1.2.9. Zaštita okoliša
1.2.8. Nauka
1.2.7. Javna diplomatija
1.2.6. Civilno društvo
1.2.5. Borba protiv terorizma
1.2.4. Sigurnost granica
1.2.3. Borba protiv organizovanog kriminala
1.2.2. Borba protiv korupcije
1.2.1. Ljudska prava i zaštita manjina

1.2. Unutrašnja politika

1.1.11. Upravljanje krizama i planiranje odgovora na vanredne situacije
1.1.10. Mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti i kontrola naoružanja
1.1.9. Deminiranje
1.1.8. Kontrola naoružanja i vojne opreme
1.1.7. Odnosi sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove
1.1.6. Međunarodne ekonomske i finansijske institucije
1.1.5. Međunarodne političke organizacije
1.1.4. Regionalna saradnja
1.1.3. Odnosi sa susjedima
1.1.2. Odnosi sa Evropskom unijom
1.1.1. Odnosi sa NATO-om

1. POLITIČKA I EKONOMSKA PITANJA 1.1. Vanjska i sigurnosna politika

Sadašnja osnova saradnje između BiH i NATO zvanično je počela u decembru 2006. godine potpisivanjem Okvirnog dokumenta sa NATO-om. Nakon ovoga, uspostavljena je diplomatska misija u sjedištu NATO-a u Briselu, Ured za vezu u Vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Evropu (SHAPE) u Monsu i štabni oficir je na dužnosti u Komandi združenih savezničkih snaga u Napulju. Od tada, BiH učestvuje u nekoliko NATO programa. U decembru 2018. godine, Sjevernoatlantsko vijeće je dalo do znanja da je spremno prihvatiti Godišnji državni program od Bosne i Hercegovine. BiH je predana poboljšanju odnosa sa NATO-om bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu. Sve aktivnosti su u skladu sa prijašnjim odlukama Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa ustavnim nadležnostima Predsjedništva BiH.
BiH će nastaviti razvijati svoje odbrambene institucije i Oružane snage Bosne i Hercegovine (OS BiH), koje trebaju biti sposobne izvršavati zadatke definisane zakonom i podržavati strateške ciljeve u oblasti sigurnosti i odbrane. Osigurat će razvoj takvih odbrambenih sposobnosti koje odgovaraju svojoj sredini i sposobne su za izvršavanje dodijeljenih im zadataka, osiguravajući visok nivo saradnje sa NATO-om i Evropskom unijom (EU) i ispunjenje obaveza koje je BiH preuzela kao evropski i evroatlantski partner. BiH će osigurati efikasno planiranje i upravljanje raspoloživim odbrambenim resursima. Nastojat će razviti NATO kompatibilnu strukturu snaga u skladu sa zahtjevima i kapacitetima, osiguravajući interoperabilnost sa NATO i partnerskim snagama. BiH će nastaviti razvijati sposobnost slanja OS BiH u misije u inostranstvu i odgovarajuće sposobnosti za podršku operacijama. Razvijat će sposobnosti kroz sistem obuke i doktrine i kroz odbrambenu saradnju.
Ministarstva, agencije i personal sa svih nivoa vlasti ima ulogu u obavezama sadržanim u ovom dokumentu. Koordinacija relevantnih ministarstava i agencija na državnom nivou nastavlja se formiranjem Komisije za saradnju sa NATO-om Bosne i Hercegovine. Ovaj pristup će se nastaviti kako bi se osigurao kontinuitet i koordinacija aktera čiji rad igra vitalnu ulogu u reformama koje se provode i koje su navedene u ovom dokumentu. Ovaj dokument podnosi se bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu.
Ovaj dokument podijeljen je u pet poglavlja: politička i ekonomska pitanja, odbrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, sigurnosna pitanja, i pravna pitanja. Ova poglavlja su dalje podijeljena u pododjeljke koji sadrže određene reformske ciljeve i zadatke za ispunjenje tih ciljeva. Opis svakog pododjeljka svakog poglavlja nalazi se u tekstu koji slijedi ovdje ispod. Konkretni reformski ciljevi i zadaci i kako ih ispuniti nalaze se u tabelama u drugom dijelu ovog dokumenta.

1. POLITIČKA I EKONOMSKA PITANJA 1.1. Vanjska i sigurnosna politika

Na 45. sjednici Predsjedništva BiH održanoj 13. marta 2018. godine usvojena je Strategije vanjske politike Bosne i Hercegovine za period 2018-2023. Predsjedništvo BiH je osim toga i primilo na znanje nacrt Zakona o vanjskim poslovima Bosne i Hercegovine i zadužilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH da uputi nacrt Zakona u zakonsku proceduru.
BiH će nastaviti provoditi reforme potrebne za usklađivanje sa pravilima WTO, kao i raditi na obavezama vezanim za ostvarenje cilja pristupanja BiH WTO u budućnosti.

1.1.7. Odnosi sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove

BiH je ostvarila visok nivo saradnje sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal). Sa uspostavom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MICT) i njegovom nadležnošću da provede preostale zadatke Haškog tribunala, BiH će nastaviti preuzimati svoje obaveze i saradnju sa MICT-om.
U narednom periodu prioriteti institucija BiH će biti procesiranje predmeta ratnih zločina od strane nadležnih sudova i implementacija Strategije za rješavanje predmeta ratnih zločina. To će također uključivati ​​efikasno upravljanje slučajevima ratnih zločina na svim nivoima i jačanje kapaciteta za rad na predmetima ratnih zločina. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH je po usvajanju Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina od strane Vijeća ministara BiH 24.09.2020. godine blagovremeno pristupio implementaciji svih relevantnih obaveza. Pravosudne institucije, koje u radu imaju predmete ratnih zločina a koje su ujedno korisnici Projekta „Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina“ - IPA 2019, su dobile dodatna sredstva kroz podršku EU-a za period od 01.01.2021. – 31.12.2022. godine, a s ciljem osnaživanja ljudskih i materijalnih kapaciteta neophodnih za rad na predmetima ratnih zločina.
Stabilnost neposrednog i šireg regiona je trajni interes BiH. Unapređenje dobrih odnosa i saradnje sa susjedima i zemljama u širem regionu, razvoj demokratskih procesa u ovim zemljama i proces njihove evropske integracije imaju pozitivan učinak koji jača unutrašnju sigurnost BiH. BiH je predana aktivnoj međunarodnoj političkoj, ekonomskoj, vojnoj i sigurnosnoj saradnji i učinit će dodatne napore da ostvari svoje strateške interese u približavanju i institucionaliziranju odnosa sa relevantnim međunarodnim strukturama.

1.1.1. Odnosi sa NATO-om

Vanjska politika Bosne i Hercegovine usmjerena je ka očuvanju i poboljšanju trajnog mira, sigurnosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja i doprinosa međunarodnom miru i stabilnosti.
Proces saradnje između BiH i NATO-a počeo je u decembru 2006. godine potpisivanjem Okvirnog dokumenta čime se BiH pridružila Partnerstvu za mir (PfP) i od tada BiH poduzima korake kako bi dostigla NATO standarde demokratskih vrijednosti i interoperabilnosti sa NATO-om.
U aprilu 2010. godine u Talinu, NATO je zvanično uputio poziv BiH da se pridruži Akcijskom planu za članstvo (MAP), dajući ovlaštenje Sjevernoatlantskom vijeću da prihvati prvi Godišnji državni program BiH. U decembru 2018. godine, Sjevernoatlantsko vijeće je dalo do znanja da je spremno prihvatiti Godišnji državni program od Bosne i Hercegovine.
U skladu sa svojim sposobnostima i kapacitetima, BiH aktivno učestvuje u operacijama podrške miru. U skladu sa ovim opredjeljenjem MO i OS BiH su aktivno učestvovale u NATO vođenoj misiji Odlučna podrška u IR Afganistan. Kao partnerska zemlja NATO-a, BiH je zainteresovana za daljnji razvoj odnosa sa NATO-om, uključujući i kroz učešće u zajedničkim vojnim vježbama i vježbama odgovora na krize, kao i u operacijama podrške miru.
Pristupanjem NATO programu Partnerstvo za mir (PfP), BiH je pokazala svoju predanost za postizanje pune interoperabilnosti sa zemljama članicama NATO-a čim prije i u svim segmentima u skladu sa Strategijom vanjske politike Bosne i Hercegovine. Kako bi se postigao traženi nivo interoperabilnosti, BiH koristi mehanizme dostupne preko NATO PARP i IPP programa.

1.1.2. Odnosi sa Evropskom unijom

BiH i Evropska unija potpisale su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) 16. juna 2008. godine, a Sporazum je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.
Bosna i Hercegovina je podnijela aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji 15. februara 2016. godine. Vijeće općih poslova Evropske unije je svojim zaključcima o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo 20. septembra 2016. godine pozvalo Evropsku komisiju da izradi upitnik. Odgovori su dostavljeni Evropskoj komisiji 28. februara 2018. godine. Bosna i Hercegovina je dobila dodatni set pitanja 20. juna 2018. godine, a Evropska komisija je dala svoje mišljenje o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji 29. maja 2019. godine.

1.1.3. Odnosi sa susjedima

Unapređenje saradnje sa susjednim državama zasnovane na zajedničkim interesima i načelima ravnopravnosti i uzajamnog uvažavanja, u skladu sa Strategijom vanjske politike 2018-2023., stalni je prioritet vanjske politike BiH. Razvoj bilateralnih odnosa sa susjednim zemljama fokusiran je na nekoliko važnih područja: euro i euroatlantskih procesa, izgradnju dobrosusjedskih odnosa, poboljšanje ekonomske saradnje, jačanje regionalne saradnje i rješavanje otvorenih pitanja konstruktivnim pristupom.
BiH će nastaviti aktivnosti na intenziviranju saradnje sa susjedima u svim oblastima i učestvovat će u rješavanju bilateralnih pitanja od zajedničkog interesa. Aktivno ćemo unaprjeđivati ekonomsku, kulturnu, političku i sigurnosnu saradnju, te rješavati pitanja utvrđivanja granica sa susjednim zemljama, što je zadatak komisija za granice.

1.1.4. Regionalna saradnja

Što se tiče multilateralnog aspekta vanjske politike, BiH poklanja posebnu pažnju članstvu i aktivnostima u brojnim regionalnim incijativama, kao što su: RCC, Neumska inicijativa, Jadransko-jonska inicijativa, CEI, MARRI, RACVIAC, SEECP, SECI, CEFTA, RAI, Dunavski proces saradnje i Komisija za sliv rijeke Save. Zauzimajući aktivan pristup u ovim inicijativama, BiH konstruktivo doprinosi jačanju sadašnjih i stvaranju novih regionalnih odnosa.

1.1.5. Međunarodne organizacije

Učešće BiH u multilateralnim aktivnostima, posebno onim u okviru sistema Ujedinjenih naroda (UN), Vijeća Evrope, Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), itd. jedan je od važnih vanjskopolitičkih prioriteta BiH.

1.1.6. Međunarodne ekonomske i finansijske institucije

Neophodnost nastavka dobre saradnje sa WTO, Svjetskom bankom, MMF-om i Evropskom bankom za obnovu i razvoj i njihovim posebnim institucijama je izuzetno važno sa daljnji sveukupni ekonomski rast BiH.
U narednom periodu posebna pažnja će se posvetiti malom i lakom naoružanju, a posebno ilegalnom posjedovanju istog i njegovoj zloupotrebi. BiH će preduzeti niz mjera na rješavanju ovog problema, uključujući projekte za prikupljanje i uništavanje malog i lakog naoružanja, kao i podizanja svijesti javnosti o njihovim negativnim učincima. Ove mjere će također uključivati i izradu zakona i jačanje infrastrukture u borbi protiv nelegalne trgovine malim i lakim naoružanjem. Ovaj će se problem rješavati i na regionalnom nivou.

1.1.9. Deminiranje

BiH se suočava sa ogromnim problemom zaostalih mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava koje predstavljaju veliku prijetnju sigurnosti građana, kao i društveno-ekonomskom razvoju države. Humanitarno deminiranje je kontinuirana aktivnost od 1996. godine, ali se do sada pokazalo sporim i skupim procesom što i objašnjava veličinu trenutno sumnjive površine pod minama u BiH.
BiH će nastaviti vršiti efikasne protivminske aktivnosti i humanitarno deminiranje koje će biti usmjereno na smanjenje sumnjive površine pod minama. Nastojanja će biti usmjerena na provođenje BiH Strategije za borbu protiv mina. Osim toga, provest će se sveobuhvatne mjere kako bi se stanovništvo upozorilo na opasnosti od mina i stvorili uslovi za socijalnu uključenost žrtava mina. Uložit će se napori u razvijanje partnerske saradnje s organizacijama na razvoju novih tehnologija i efikasnijih protivminskih akcija.

1.1.8. Kontrola naoružanja i vojne opreme

Što se tiče oblasti kontrole naoružanja i vojne opreme, BiH je već usvojila veliki broj zakona koji za cilj imaju kontrolu proizvodnje i kretanja naoružanja i vojne opreme. BiH je i potpisnica međunarodnih konvencija o kontroli naoružanja, a implementacija ovih sporazuma se nastavlja.

1.1.10. Mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti i kontrola naoružanja

BiH je strana u i aktivna učesnica svih većih međunarodnih ugovora i konvencija koje se odnose na neširenje oružja za masovno uništenje i konvencionalno naoružanje.

1.1.11. Upravljanje krizama i planiranje za vanredne situacije

BiH će nastaviti aktivnosti na jačanju sposobnosti upravljanja krizama i planiranje za vanredne situacije, posebno kroz provođenje određenih navedenih aktivnosti. Partnerske zemlje (NATO i PfP zemlje članice) kontinuirano učestvuju u radu NATO Komiteta i odbora za planiranje za vanredne situacije (CEPC) sa ekspertima iz relevantnih vladinih institucija ili određenih profesionalnih instituta i institucija važnih za oblasti saradnje relevantne za ove komitete i odbore. Ministarstvo sigurnosti BiH će nastaviti učestvovati u radu ad hoc timova Grupe za civilnu zaštitu sa civilnim stručnjacima, po potrebi i pozivu Komiteta za planiranje civilnih vanrednih situacija, kao i drugih grupa. Ministarstvo sigurnosti BiH koordinira aktivnosti planiranja institucija i tijela BiH u oblastima zaštite i spašavanja. Zaduženo je za međunarodnu saradnju, strateško planiranje, strukturu i obuku. Okvirni zakon navodi da bi Vijeće ministara BiH trebalo uspostaviti mješovitu specijalizovanu jedinicu za zaštitu i spašavanje na nivou BiH. Vijeće ministara BiH je pokrenulo proceduru za donošenje odluke o novom sastavu Koordinacijskog tijela za zaštitu i spašavanje. U skladu sa Okvirnim zakonom, Ministarstvo sigurnosti BiH je usvojilo Program razvoja sistema zaštite i spašavanja koji nije usvojen u parlamentarnoj proceduri, ali je ova aktivnost ponovo pokrenuta. Program razvoja sistema zaštite i spašavanja uspostavlja metodologiju i mehanizme za izgradnju sposobnosti institucija i tijela zaštite i spašavanja BiH. Program, također, daje smjernice entitetima i Distriktu Brčko za usklađivanje programiranja zaštite i spašavanja u njihovim zonama odgovornosti.
BiH prepoznaje važnost civilnog društva i njegov doprinos demokratskim procesima i nastavlja sarađivati sa zainteresovanim nevladinim organizacijama. Sektor za pravnu pomoć i razvoj civilnog društva Ministarstva pravde BiH zadužen je za saradnju sa civilnim društvom i kroz svoj rad i aktivnosti pokušava potaći aktivnije učešće Vijeća ministara BiH i saradnju sa civilnim društvom stvarajući pravni i institucionalni okvir za razvoj civilnog društva u Bosni i Hercegovini.
Ministarstvo sigurnosti BiH je dostavilo Vijeću ministara BIH informaciju o potrebi izrade Stategije za smanjenje rizika od katastrofa u BiH, kao i informaciju o aktivnostima provedenim na utvrđivanju modela osiguranja u prirodnim nesrećama. Bosni i Hercegovini je dostavljen poziv za članstvo u Mehanizmu za civilnu zaštitu Evropske Unije, te su poduzete potrebne početne mjere i radnje. Također, Bosna i Hercegovina je pokrenula aktivnosti na sagledavanju implementacije SENDAI-okvira za smanjenje rizika od katastrofa do 2022.godine, očekuje se prvi izvještaj do septembra 2022.godine.

1.2. Unutrašnja politika 1.2.1. Ljudska prava i zaštita manjina

Bosna i Hercegovina nastavlja se baviti pitanjima ljudskih prava, zaštite manjina i održivog povratka izbjeglica i protjeranih osoba na sistematičan, interresoran, odgovoran i aktivan način. Pozitivan stav spram ove strateški važne aktivnosti potiče iz osnovne predanosti BiH ideji da uspjeh evropskih integracija ima uticaj na stabilnost i efikasno funkcionisanje ustavnog sistema BiH i jačanja ravnopravnosti svih njenih građana, konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u BiH, afirmaciju vladavine prava i ekonomskog prosperiteta, kao i regionalne stabilnosti na Zapadnom Balkanu i šire.
Aneks 1 Ustava BiH već sadrži sve sporazume o ljudskim pravima koji su se dužni primjenjivati u Bosni i Hercegovini.
Pažnja će se posvetiti boljoj implementaciji rodne ravnopravnosti, uključujući aktivnosti u okviru Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 kako bi se postigla veća zastupljenost žena u svim sferama države i društva, posebno u parlamentima, izvršnoj vlasti, pravosuđu i administraciji, fondovima i javnim preduzećima.
Uz to, potrebno je garantovati nezavisnost medija i slobodu govora odgovarajućim zakonima i propisima i veći pristup javnosti informacijama, osim zaštićenim ili tajnim ili informacijama zaštićenim u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.
U ovom odjeljku uključene su sljedeće prijetnje: nedozvoljena trgovina narkoticima, trgovina ljudima, krijumčarenje ljudima, nedozvoljena trgovina oružjem i vojnom opremom i proizvodima vojne namjene, korupcija, privredni kriminal, pranje novca i cyber kriminal.
BiH će ojačati svoje sposobnosti i zadržati napore u borbi protiv svih vrsta organizovanog kriminala, što je prioritet u kontekstu očuvanja sigurnosti i stabilnosti za građane BiH. Posebna će se pažnja posvetiti usvajanju Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala i drugih strateških dokumenata koji se bave različitim vrstama organizovanog kriminala, kao što su Procjena rizika za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i Akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u BiH (2018-2022).
BiH će nastaviti jačati saradnju na regionalnom i međunarodnom nivou i sačinjavati sporazume o saradnji s drugim zemljama na području borbe protiv organizovanog kriminala. Nastavit će se analiza domaćeg zakonodavstva i njegovo usklađivanje s međunarodnim instrumentima i standardima vezanim za borbu protiv organizovanog kriminala.

1.2.4. Sigurnost granice

Sigurnost granice ostaje važno pitanje za BiH, a napore treba usmjeriti na razmjenu informacija na internom, regionalnom i međunarodnom nivou. Dodatna nastojanja usmjeriti na obuku personala, izgradnju sposobnosti, opremanje specijalističkom opremom i infrastrukturom. BiH će također nastaviti sa aktivnim učešćem na međunarodnim sastancima, forumima, okruglim stolovima, kursevima, zajedničkim akcijama, obukom s ciljem borbe protiv prekograničnog kriminala i ilegalnih migracija.

1.2.5. Borba protiv terorizma

BiH je prepoznala terorizam kao glavnu prijetnju globalnoj sigurnosti i jedan od glavnih izazova za sigurnost BiH i regiona. Sigurnosna politika BiH usvojena 2006. godine navodi spremnost i predanost BiH u borbi protiv terorizma u „primjeni unutrašnjih politika, subjekti sigurnosnog sistema BiH će usmjeravati svoje aktivnosti u borbu protiv terorizma, organizovanog kriminala i korupcije. (..) Borba protiv terorizma bit će faktor saradnje između svih subjekata, a saradnja u borbi protiv terorizma će biti razvijena funkcionalno i institucionalno u skladu sa Ustavom i zakonima, te ispunjavanjem prihvaćenih međunarodnih obaveza ”.
U širem kontekstu, sprečavanje terorizma nastavit će kroz razne aktivnosti u različitim oblastima, uključujući jačanje saradnje između tužiteljstava, agencija za sprovođenje zakona i obavještajnih službi, jačanje kontrole i sprečavanja ulaska i boravka stranaca koji mogu predstavljati opasnost po sigurnost, posebno onih osumnjičenih da imaju veze sa terorističkim organizacijama, temeljitije analize situacije u kontekstu nove migranstke krize i preventivne radnje; razvoj privatno-javnih partnerstava u borbi protiv terorizma, sa posebnim fokusom na sprečavanje finansiranja terorističkih aktivnosti, itd.

1.2.6. Civilno društvo

BiH će se nastaviti baviti pitanjima zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, prava manjina i održivog povratka izbjeglica i nastaviti usvajati zakone i poboljšavati prakse koje se tiču ljudskih prava u skladu sa međunarodnim standardima.

1.2.2. Borba protiv korupcije

Korupcija ostaje problem u BiH i utiče na svaki aspekt javnog života. Država se želi suočiti s tim, u skladu s ustavnim i pravnim okvirom, primjenom usvojenih strategija i akcijskih planova. Predviđa se da će aktivnosti biti potrebne na svim nivoima vlasti.
Rješavanje ovog problema je ključni korak u provođenju vladavine prava u cijeloj BiH. Također, u cilju pravovremene pripreme za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije 2020-2024. i pratećeg Akcionog plana, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije je inicirala izradu planova za borbu protiv korupcije za 2022.godinu na nivou institucija BiH kao i imenovanje kontakt tački za saradnju sa Agencijom. Ukupno je 73 institucija dostavilo podatke o imenovanju kontakt osobe za saradnju.
Prvi i Drugi pregledni krug samoprocjene implementacije UNCAC u Bosni i Hercegovini, uspješno su realizovani u ranijem periodu u saradnji sa UNODC. Nadalje, a u skladu obavezama svake države da učestvuje u evaluaciji drugih država, eksperti iz Bosne i Hercegovine učestvuju u evaluaciji implementacije UNCAC od strane drugih država u skladu sa rasporedom evaluacije.

1.2.11. Demokratska kontrola i nadzor u odbrambenom i sigurnosnom sektoru

Kroz njihove aktivnosti parlamentarnog nadzora nad odbrambenim i sigurnosnim sektorom, članovi Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost su u potpunosti angažirani u proces implementacije Sigurnosne i Odbrambene politike BiH. U skladu sa godišnjim planom rada, organizuju se posjete raznim institucijama kao posebna aktivnost kako bi se ispunili ciljevi navedeni u njihovom planu rada.
Zajednička komisija za odbranu i sigurnost vrši kontinuirani monitoring saradnje odbrambenih i sigurnosnih institucija BiH sa UN, OSCE, NATO i EU. Osim redovnih polugodišnjih i godišnjih informacija koje se razmatraju na sjednicama Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost, institucije BiH informišu Zajedničku komisiju za odbranu i sigurnost o stanju implementacije svih velikih projekata i programa sa gore navedenim međunarodnim institucijama. Očigledno je konstantno poboljšanje saradnje, ozbiljniji pristup implementaciji definisanih ciljeva i napredak u međuresornim aktivnostima institucija BiH u pogledu postizanja zacrtanih ciljeva.
Provođenje GRECO preporuka je od najšireg značaja za sve građane Bosne i Hercegovine i važan je korak u procesu pridruživanja Evropskoj uniji ali i odraz jasne opredjeljenosti Bosne i Hercegovine da u najvećoj mogućoj mjeri da doprinos u borbi protiv ovog globalnog problema. Sprječavanje, otkrivanje i sankcionisanje koruptivnih krivičnih djela je od iznimne važnosti za povećanje kredibiliteta Bosne i Hercegovine, kao ravnopravnog partnera u međunarodnim odnosima, koji je sposoban dati svoj puni doprinos u borbi protiv korpucije.

1.2.3. Borba protiv organizovanog kriminala

Organizovani kriminal je značajan problem u BiH. Zakonodavna, sudska i izvršna vlast BiH predana je primjeni strateškog, usklađenog i koordiniranog pristupa razvoja državnih kapaciteta i sposobnosti za efikasnu borbu protiv svih vrsta organizovanog kriminala u BiH. Naglasak je na proaktivnom pristupu u borbi protiv organizovanog kriminala, uključujući koordinaciju i bolje korištenje obavještajnih podataka i informacija koje proističu iz strateških analiza i procjena prijetnji, bolje saradnje između odgovornih institucija i agencija, efikasne primjene postojećih zakona, najboljih iskustava i praksi i razvoju regionalne i međunarodne saradnje na svim nivoima.
U skladu sa Izvještajem Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2021. godinu, Bosna i Hercegovina treba izraditi i usvojiti novu Procjenu prijetnji od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA), u skladu sa metodologijom Europola, a koju će pratiti strateški i operativni akcioni planovi. Također, jedna od preporuka sa petog sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, koji je održan 17. i 18. decembra 2020. godine, je potreba usvajanja strateškog pristupa u borbi protiv organiziranog kriminala u Bosni i Hercegovini.
U BiH, pitanja zaštite okoliša regulisana su zakonima o zaštiti okoliša usvojenim na nivu entiteta i Distrikta Brčko. U skladu sa ustavnim nadležnostima i pravnim propisima u oblasti zaštite okoliša, BiH će implementirati strateške planove, uključujući strategiju ulaganja i povećati ulaganja u infrastrukturu za zaštitu okoliša sa posebnim naglaskom na prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, snabdjevanje pitkom vodom i upravljanje čvrstim otpadom.
Posebna pažnja posvetit će se klimatskim promjenama i njenim mogućim negativnim posljedicama imajući na umu činjenicu da se BiH nalazi u dijelu svijeta koji je jako osjetljiv na klimatske promjene i ranjiv u tom smislu.
BiH će pokušati implementirati sve međunarodne sporazume o zaštiti okoliša i aktivno učestvovati u ovim procesima i u zemlji i na međunarodnoj sceni.
BiH će nastaviti raditi na ratifikaciji međunarodnih konvencija o okolišu koje dosada nisu ratifikovane.
U toku su aktivnosti na izradi Strategije zaštite životne sredine sa Akcionim planom 2030+, koja bi trebalo biti završena do kraja ove godine i usvojena od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Završena je aproksimacija EU propisa u propise unutar Bosne i Hercegovine, gdje su definisane takve aktivnosti koje je neophodno preduzeti, ako bi se počelo sa tim procesom.
Bosna i Hercegovina je pripremila sve izvještaje koji su od nje traženi u skladu sa UNHCCC i Pariškim sporazumom.

1.2.10. Demokratska kontrola i nadzor nad obavještajno-sigurnosnim sistemom

Jedna od obaveza koju BiH mora ispuniti je uspostava efikasne civilne (demokratske) kontrole nad obavještajnim i sigurnosnim sektorom. Zajednička komisija za nadzor nad radom OSA-e (u daljnjem tekstu: ZK OSA) Parlamentarne skupštine BiH zadužena je za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, kao i za nadzor implementacije Zakona o zaštiti tajnih podataka u svim tijelima i na svim nivoima vlasti i organizacije u BiH.
Osim toga, saradnja između institucija BiH i nevladinih organizacija ima širu svrhu jer pomaže većem učešću građana i nevladinih organizacija u stvaranju i primjeni javnih politika, poštujući drugačije, ali komplementarne uloge koje institucije BiH, građani i nevladine organizacije imaju u ovom procesu. Ovaj pristup stvara uslove za stvaranje dobrih javnih politika i njihovu efikasnu primjenu, uz davanje dodatnog legitimeteta vlastima u očima građana.

1.2.7. Javna diplomatija

BiH je svjesna velike važnosti podrške javnosti procesima evropskih i evroatlantskih procesa, tj. poboljšanja javne svijesti u ovom pogledu. Stoga je BiH izradila NATO Komunikacijsku strategiju za javnu podršku kontinuiranom partnerstvu sa NATO-om. Na osnovu ove strategije, napravljen je akcioni plan koji će se fokusirati na kontakte sa javnošću putem seminara, radionica i konferencija za ciljne grupe (lokalne vlasti, univerziteti, nevladin sektor) i programa kontakta sa javnošću čiji će cilj biti upoznati javnost u BiH o važnosti partnerstva sa NATO-om.

1.2.8. Nauka

Da bi se BiH razvila kao društvo zasnovano na znanju, potrebno je poduzeti korake ka jačanju naučnih i istraživačkih institucija na svim nivoima vlasti. BiH je zainteresovana za partnerstvo sa NATO programom Naukom za mir i sigurnost (SPS).

1.2.9. Zaštita okoliša

Bosna i Hercegovina će nastaviti unaprjeđivati sistem zaštite okoliša i saradnje sa NATO-om, EU i drugim relevantnim međunarodnim partnerima u oblasti sigurnosti okoliša.
Tokom vršenja parlamentarnog nadzora u skladu sa zakonom, ZK OSA vrši razmatranje zakonski potrebnih dokumenata ili materijala vezanih za predmete (usmene i pisane izvještaje izvršnih tijela u okviru djelokruga ZK OSA, prijedloge budžeta, prijedloge kapitalnih ulaganja, peticije koje se šalju ZK OSA, sugestije za poboljšanja, itd.).
Sistem upravljanja personalom je funkcionalan i kontinuirano se radi na njegovom operativnom unapređenju. Nedostaci su utvrđeni, pravilnici ažurirani i radi se na njihovoj izradi kao kontinuiranom procesu.
MO BiH nastavlja raditi na višegodišnjem projektu Perspektiva tranzicija i zbrinjavanje za period 2012-2025, kako bi se stvorili potrebni uslovi za tranziciju i zbrinjavanje povećanog broja personala koji će napustiti OS BiH.

2.6. Vojna infrastruktura, pokretna i nepokretna imovina

U skladu sa Odlukom Predsjedištva BiH o veličini, strukturi i lokacijama OS BiH br. 01-50-1-4629-29/16 od 24. novembra 2016. godine (koja će stupiti na snagu kada se ispune potrebni uslovi), broj perspektivnih vojnih lokacija će biti ukupno 57. Knjiženje perspektivnih vojnih lokacija se nastavlja. Jedan broj još nije uknjižen, a nekoliko neperspektivnih lokacija ostaje pod kontrolom MO.
Glavne aktivnosti koje se tiču lokacija za skladištenje naoružanja i municije (LSN i LSM) vrše se kontinuirano s naglaskom na dostizanje standarda za skladištenje i sigurnost, kao i inafrastrukturnih radova i stvaranja uslova za poboljšanje sekundarne infrastrukture.
Svi sazivi ZK OSA upućivali su u parlamentarnu proceduru različite prijedloge koji se odnose na izmjene i dopune Zakona o OSA BiH i Zakona o zaštiti tajnih podataka, kao i prijedlog potpuno novog Zakona o parlamentarnom nadzoru u BiH, za koji nije dovršena propisana parlamentarna procedura za usvajanje. Isto tako preporučene su izmjene i dopune Zakona o odbrani, Zakona o javnim nabavkama, Zakona o reviziji i Zakona o zaštiti ličnih podataka i drugih zakona, ali nisu usvojene.
Imajući na umu nadležnosti Zajedničke komisije, potrebno je stalno profesionalno usvršavanje njenih članova. Usavršavanje organizovati kroz učešće članova Komisije na seminarima, kursevima studijskim posjetama i posjetama ambasadama i parlamentima razvijenih demokratija.
Jako je važna zajednička saradnja svih segmenata društva, uključujući nevladin sektor, medije, akademsku zajednicu, komisije entiteta za nadzor nad radom sigurnosnog sektora u aktivnostima vezanim za nadzor nad radom obavještajnog i sigurnosnog sektora i ovome treba posvetiti posebnu pažnju.
Nastavljaju se planirane aktivnosti ekonomskog razvoja. Prioriteti podrazumijevaju održavanje makroekonomske stabilnosti s nastojanjima usmjerenim ka poboljšanju vanjske trgovine, jačanju uloge BiH u strukturama trgovinskih integracija, smanjenju javnih troškova i zadržavanju stabilnosti i razvoju finansijskih tržišta. Razvijat će se i konkurentnost, posebno produktivnosti kompanija i poslovnog okruženja. Nastavit će se nastojanja da se dostigne viša stopa zaposlenosti kroz razvoj malih i srednjih preduzeća, te poboljšavanje funkcionisanja tržišta rada. Prioritet će biti i održivi razvoj, poboljšanje kapaciteta poljoprivrednog i ruralnog razvoja, poboljšanje konkurentnosti u proizvodnji, poboljšanje mobilnosti roba i rada i razvoj drugih ključnih kriterija.

1.3.3. Transportna politika

Cilj Okvirne transportne politike BiH je održivi razvoj transportnog sistema u BiH, entitetima i Distriktu Brčko zasnovane na očekivanom ekonomskom i društvenom razvoju zemlje. Politika mora zadovoljiti potrebu za modernizacijom i poboljšanjem mobilnosti roba i ljudi, fizičkog pristupa tržištima, radnim mjestima, obrazovnim centrima i društveno-ekonomskim zahtjevima. Strategija okvirne transportne politike uspostavlja procedure i programe koje treba poduzeti (administrativna reforma, usklađivanje regulativa, izgradnja sposobnosti i investicijski programi), kao i s njima povezanu podjelu odgovornosti, rokova i ključnih pokazatelja uspjeha.

2. ODBRAMBENA I VOJNA PITANJA 2.1. Odbrambene reforme

Elementi, osnovni principi i ciljevi sigurnosne politike BiH zasnovani su na Sigurnosnoj politici BiH iz 2006. godine i ostaju nepromijenjeni. Aktivno učešće u regionalnim, evropskim i evroatlantskim procesima, posebno u EU i NATO, su vanjskopolitički i sigurnosni ciljevi BiH definisani u Sigurnosnoj politici i Općim smjernicama i prioritetima za implementaciju vanjske politike BiH. Odbrambena politika BiH usmjerena je ka razvoju efikasnih odbrambenih sposobnosti koje će, u okviru kolektivnih sigurnosnih organizacija, omogućiti zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta, vojnu pomoć civilnim organima vlasti, te doprinos međunarodnim operacijama podrške miru.
Usvajanje Pregleda odbrane i Plana razvoja i modernizacije OS BiH, kao njegovog sastavnog dijela, u novembru 2016. godine stvorili su potrebne preduslove za nastavak odbrambenih reformi usmjerenih ka razvoju priuštivih, fleksibilnih i modernih oružanih snaga koje će ispunjavati sigurnosne potrebe zemlje i biti održive u okviru raspoloživih resursa. Kontinuitet procesa pregleda odbrane i nastavak reformi osiguran je kroz provođenje Plana implementacije Pregleda odbrane i Akcionog plana za implementaciju Plana razvoja i modernizacije OS BiH. Kada se ispune potrebni uslovi, počet će implementacija Pregleda odbrane iz 2016. godine.

2.2. Odbrambeno planiranje

BiH će kroz odbrambeno planiranje stvoriti preduslove da odbrambene institucije i OS BiH budu sposobne izvršavati zadatke definisane zakonom i podržavati ispunjenje državnih ciljeva u oblasti sigurnosti i odbrane; osiguravajući stalni razvoj njihovih vlastitih odbrambenih sposobnosti koje odgovaraju okruženju i omogućavaju ispunjenje dodijeljenih misija; osiguravajući visok nivo saradnje sa NATO i EU i ispunjavanje obaveza BiH u vezi evropskih i i evroatlantskih procesa; osiguravajući efikasno planiranje i upravljanje raspoloživim državnim odbrambenim resursima; razvijajući NATO kompatibilnu strukturu snaga u skladu sa državnim potrebama i sposobnostima; osiguravajući interoperabilnost sa NATO snagama; razvijajući sposobnost slanja u misije u inostranstvo, efikasnu komandu i kontrolu i odgovarajuće sposobnosti za podršku operacijama; podržavajući sposobnosti snaga kroz sistem obuke i doktrine za korištenje oružanih snaga; razvijajući i unapređujući odbrambenu saradnju.

2.3. Vojna interoperabilnost

Kako bi se poboljšala i unaprijedila saradnja sa NATO i PfP zemljama i omogućio veći doprinos misijama u inostranstvu, BiH će se nastaviti fokusirati na poboljšanje interoperabilnosti u svim vojnim i odbrambenim aspektima, uključujući i NATO program Koncept operativnih sposobnosti, ocjenjivanja i povratnih informacija (OCC E&F) za pripremu, ocjenjivanje i certificiranje vojnih jedinica za NATO vođene operacije; standardizaciju i kodifikaciju; operativni koncept korištenja OS BiH; logistički koncept, koncept komande i kontrole; i aktivno učešće u vježbama.
Ministarstvo odbrane BiH planira nastaviti sa aktivnostima osmišljenim da intenziviraju profesionalno usavršavanje i obuku pripadnika MO BiH i OS BiH kako bi se povećao nivo interoperabilnosti u oblasti usavršavanja i obuke. MO BiH će definisati zahtjeve za potrebnom obukom koja će imati međunarodne sponzore kako bi se obezbijedilo racionalno korištenje raspoloživih resursa. Zahtjevi za obukom definisat će ciljeve, vrste, oblike, mogućnosti, učesnike i instruktore, prioritete profesionalnog usavršavanja, finansijske resurse za implementaciju, nadoknade i vrijeme koje je potrebno provesti u službi nakon profesionalnog usavršavanja. Namjera je da se Bataljonska grupa lake pješadije stavi na raspolaganje za NATO operacije do 2023. godine.
BiH će nastaviti poboljšavati zakone koji se odnose na informatičku sigurnost u skladu sa relevantim NATO sigurnosnim standardima. Nadalje, u toku su aktivnosti na uspostavljanju informacionog sistema za sigurnosne provjere i izdavanje sigurnosnih dozvola u BiH. I na kraju, BiH će nastaviti razvijati i opremati državne organe za informatičku sigurnost, te kadrovski popunjavati pozicije u relevantnim tijelima (NCSA, NDA, SAA, NTAA).

4.3. Sigurnosna provjera osoba

U okviru personalne sigurnosti Državni sigurnosni organ preduzima sveobuhvatne aktivnosti kako bi se izvršila sigurnosna provjera svih osoba u BiH koje rukuju sa NATO tajnim podacima. Ove obaveze propisane su Zakonom o zaštiti tajnih podataka i Sigurnosnim sporazumom između BiH i NATO-a. U svim institucijama i organima u Bosni i Hercegovini je propisana obaveza sačinjavanja liste radnih mjesta koja trebaju imati pristup tajnim podacima druge države, međunarodne ili regionalne organizacije, što uključuje i pristup NATO tajnim podacima.
Sve osobe koje posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima su dužne da prođu odgovarajuće edukacije iz oblasti zaštite tajnih podataka, u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka odnosno Pravilnikom o programu edukacije iz oblasti zaštite tajnih podataka („Službeni glasnik BiH“ 29/17). Program edukacije obuhvata, između ostalih oblasti, i pristup tajnim podacima druge države, međunarodne ili regionalne organizacije.
Pristup tajnim podacima ostvaruje se u poštivanju principa „Potrebno je znati “ (Need to Know).

4.4. Sigurnost dokumenata

Kako bi se poboljšala interoperabilnost, MO planira povećati mogućnost pristupa programima učenja stranih jezika, kroz dodatnu obuku instruktora i program učenja engleskog jezika za rukovodioce putem IMET programa kako bi se poboljšale kvalifikacije personala.

2.4. Vojne operacije

Prema Zakonu o odbrani, jedan od zadataka OS BiH je učešće u operacijama kolektivne sigurnosti i podrške miru. BiH je predana integrisanju svojih odbrambenih potencijala i funkcija u sistem globalne kolektivne sigurnosti na osnovu međunarodne saradnje, angažmana i partnerstva, nudeći kvalitetne kapacitete i sposobnosti za učešće u misijama podrške miru. Kroz učešće pripadnika OS BiH u misijama podrške miru, BiH aktivno učestvuje u sistemu kolektivne sigurnosti u skladu sa svojim kapacitetima. OS BiH je uspješno dala doprinos operacijama na raznim žarištima u svijetu (Etiopija i Eritreja, Irak, Afganistan, Kongo, Mali, Centralnoafrička Republika).
Pripadnici OS BiH učestvuju u izvršenju raznih zadataka u 3 misije podrške miru u svijetu: UN misiji podrške miru u Demokratskoj Republici Kongo, UN Multidimenzionalnoj integrisanoj misiji za stabilizaciju u Republici Mali i EU vođenoj misiji obuke u Centralnoafričkoj Republici, sa ukupno 8 pripadnika OS BiH (trenutno se u EU vođenoj misiji obuke u Centralnoafričkoj Republici su raspoređena 3 pripadnika OS BiH, dok se za 3 pripadnika OS BiH UN misiji podrške miru u Demokratskoj Republici Kongo i 2 pripadnika OS BiH u UN Multidimenzionalnoj integrisanoj misiji za stabilizaciju u Republici Mali očekuje Odluka Predsjedništva BiH o produženju mandata u misiji).

2.5. Upravljanje ljudskim resursima

Članovi Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost definišu ciljeve u ovoj oblasti kroz Godišnji plan rada. Svake godine, članovi Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost posjete dvije brigade Oružanih snaga BiH (OS BiH), dvije komande OS BiH i jedan od odjela MO BiH. Prednosti ovih posjeta su više nego izuzetne i obostrano korisne. To članovima Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost daje priliku da snime aktuelnu situaciju i probleme u OS BiH. Tradicionalno se održavaju godišnji sastanci generalskog kora OS BiH i članova Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost na kojima se razgovara o relevantnim odbrambenim i sigurnosnim pitanjima. Redovno prisustvo ministra odbrane i njegovih zamjenika, kao i njihovih ovlaštenih predstavnika na sjednicama i aktivnostima Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost služi kao jako dobar primjer odnosa između zakonodavne i izvršne vlasti.
Implementacija zakonskih rješenja vrši se razmatranjem informacija o radu MO BiH i posjetama institucijama i jedinicama OS BiH. Izgradnja održivih vojnih snaga zahtijeva poštivanje i implementaciju važećih pravnih aranžmana. Članovi Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost zaduženi su za usklađivanje sa NATO standardima i izradu nacrta i izmjene i dopune kompatibilnih zakona.

1.3. Ekonomska pitanja 1.3.1. Opći makroekonomski pokazatelji

Nastavit će se redovni monitoring i pregled općih makroekonomskih pokazatelja. Osim redovne izrade dokumenata okvirnog budžeta i Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika, vrši se i izrada godišnjih ekonomskih izvještaja i objavljivanje statističkih podataka o finansijskom sektoru i drugim pokazateljima.

1.3.2. Planirane aktivnosti ekonomskog razvoja

Ministarstvo odbrane BiH za budžetiranje koristi Sistem planiranja, programiranja, budžetiranja i izvršenja (SPPBI). Ovaj sistem povezuje sistem odbrambenog planiranja sa raspoloživim odbrambenim resursima.
Za potpunu implementaciju ovog sistema potrebna je informatičko-tehnološka podrška, te je iz tog razloga u protekle 3 godine izrađena interna softverska podrška koje bi u potpunosti trebala podržati program budžetiranja u svim fazama, sa posebnim naglaskom na fazu izvršenja budžeta što nije u potpunosti obezbjeđeno trenutnim propisima i tehničkom podrškom ili na nivou MO BiH ili na nivou institucija BiH. Razvoj kvalitetnijeg SPPBI je od ključne važnosti za odbrambeni sistem, a njegova implementacija i poboljšanje su stalni zadaci.

3.2. Vojni budžet

MO BiH i OS BiH rade na ova tri kapitalna projekta: projekat remonta helikoptera, projekat nabavke motornih vozila (novih i zamjene) i projekat nabavke novih helikoptera za OS BiH. Realizacija navedenih projekata je od ključne važnosti za održavanje i razvoj neophodnih operativnih sposobnosti OS BiH i realizaciju njihove glavne misije i zadataka.
Rješavanje pitanja neperspektivnih lokacija i viškova naoružanja i vojne opreme u skladu sa postojećim aranžmanima i zakonima doprinijet će poboljšanju vojnog budžeta jer će se sredstva za ove najmene preusmjeriti za namjene funkcionisanja i opremanja OS BiH.
Trenutna izdvajanja za odbranu su i dalje preniska da bi omogućila propisan nivo održavanja opreme i infrastrukutre, i ne podržavaju programe modernizacije potrebne za razvoj iskoristivih vojnih sposobnosti. Razvoj punih sposobnosti vojnih jedinica zahtijeva stvaranje povoljnih uslova i potrebna budžetska sredstva.
Očekivani rezultati strateških programa su: 1) smanjenje broja neriješenih predmeta što će povećati sposobnost pravosudnih institucija u BiH da rješavaju druge vrste predmeta osim izvršnih postupaka; 2) poboljšanje efikasnosti rada pravosudnih institucija BiH kroz kontinuiranu rekonstrukciju i informatičko osposobljavanje pravosudnih institucija u BiH, kao i konsolidovaniji metod upravljanja sudovima; 3) poboljšanje djelotvornosti i manji broj neriješenih predmeta što će doprinijeti boljoj javnoj percepciji pravosudnih institucija u BiH.
Odgovornost i profesionalizam pravosudnih zvaničnika u BiH
Očekivani rezultati strateških programa su: 1) efikasniji i odgovorniji pravosudni sistem zbog obaveze pravosudnih zvanička da ispunjavaju standarde koji se tiču ocjene radnog učinka; 2) usklađivanje standarda pravosudnih ispita u cijeloj BiH što će poboljšati kvalitet kandidata koji ulaze u pravosudni sistem BiH; 3) bolji sistem kontinuiranog profesionalnog usavršavanja pravodsudinih zvaničnika u BiH; 4) bolja javna percepcija pravosudnog sistema u BiH.
Transparentnost rada pravosudnih institucija u BiH
Očekivani rezultati strateških programa su: 1) poboljšana komunikacija pravosudnih institucija u BiH s medijima, korisnicima njihovih usluga i javnošću; 2) poboljšana dostupnost informacija o radu pravosudnih institucija u BiH profesionalcima i široj javnosti; 3) bolja javna percepcija pravosudnog sistema u BiH.

4. SIGURNOSNA PITANJA 4.1. Uloga Državnog sigurnosnog organa (DSO)

Bosna i Hercegovina i Sjevernoatlanstka organizacija potpisali su Sporazum o sigurnosti informacija, u Sarajevu 16.03.2007. godine, ratificiran 25.07.2007. godine. Na prijedlog NATO Ureda za sigurnost u 2018. godini potpisani su Administrativni aranžmani za zaštitu tajnih podataka razmijenjenih između NATO i BiH. Nadležni sigurnosni organ za provedbu sporazuma odnosno aranžamana je Ministarstvo sigurnosti BiH – Državni sigurnosni organ.
Fokus Državnog sigurnosnog organa je da osigura da razmijenjeni podaci budu zaštićeni i da se sa njima rukuje u skladu sa minimalnim sigurnosnim principima odnosno da se osigura da institucije u BiH rukuju NATO tajnim podacima na propisan način, certifikuju svoja sigurnosna područja i poduzimaju aktivnosti na sigurnosnoj provjeri personala koje radi na radnim mjestima na kojima je potrebno rukovati NATO tajnim podacima. DSO će održavati sistem kontinuirane obuke službenika za sigurnost, poboljšavati i dalje razvijati sistem podregistara za NATO tajne podatke, nastaviti razvijati i opremati organe vlasti za informatičku sigurnost u prenosu, obradi i skladištenju tajnih podataka. I konačno, nastavit će implementaciju industrijske sigurnosti u oblastima i kompanijama po potrebi.

4.2. Informatička sigurnost (INFOSEC)

MO BiH je intenziviralo aktivnosti na delaboraciji viškova municije i minsko-eksplozivnih sredstava, prvenstveno kroz operacije koje se obavljaju u vlastitim tehnološkim kapacitetima, kao i u regionalnim postrojenjima za delaboraciju. U ovom procesu UNDP, EU, OSCE, NATO, EUFOR i druge partnerske zemlje pružaju značajnu podršku operacijama rješavanja viškova municije i minsko-eksplozivnih sredstava. Kroz daljnju implementaciju EU finanisranih projekata EXPLODE, EXPLODE+ i EUSTAR i Tehnički sporazum potpisan između Vijeća ministara BiH i State departmenta SAD-a, dostiže se planirani nivo delaboracije MiMES-a i složenih sistema naoružanja što direktno utiče na poboljšanje uslova sigurnosti skladištenja.

2.7. Ekonomika odbrane

Ograničenja zbog modela i nivoa finansiranja institucija BiH odražava se na kontinuirani pad izdvajanja za odbranu i u proteklih par godina ta izdavajanja su oko 0,95 – 1% BDP, što uvelike usporava proces opremanja i modernizacije OS BiH. Imajući na umu trenutnu situaciju sa finansiranjem, programi podrške koje pružaju partnerske zemlje su od velike važnosti i u pogledu opremanja i modernizacije i u pogledu obuke i profesionalnog usavršavanja pripadnika MO BiH i OS BiH s ciljem održavanja i poboljšanja operativnih sposobnosti OS BiH.

3. PITANJE RESURSA 3.1. Sistem planiranja, programiranja, budžetiranja i izvršenja (SPPBI)

Struktura pravosudnog sistema u BiH odražava unutrašnju strukturu zemlje. Postoje sudovi na državnom, entitetskim, kantonalnim i općinskim nivoima, kao i Distriktu Brčko. Ustavi FBiH i RS garantiraju nezavisno i nepristrasno pravosuđe, pravo na drugostepeni postupak i jednak pristup pravdi svim građanima. Na državnom nivou, pravosudni sistem čine: Ministarstvo pravde BiH, Sud BiH, Tužilaštvo BiH, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Postignut je određeni napredak u razvoju pravosudnog sistema, ali i dalje postoje ozbiljne prepreke za efikasno funkcioniranje pravosuđa i njih treba rješavati u narednom periodu.




























Jedna od pet strateških oblasti jeste pravosudni sistem, a cilj Strategije je dalje jačanje i očuvanje nezavisnosti, odgovornosti, djelotvornosti, profesionalizma i usklađenosti pravosudnog sistema koji će osigurati vladavinu prava. Dugoročni prioritet u ovoj oblasti je jačanje i očuvanje nezavisnosti, odgovornosti, djelotvornosti, profesionalizma i usklađenosti pravosudnog sistema koji će osigurati vladavinu prava. Ova strateška oblast podijeljenja je na četiri podoblasti:
Nezavisnost sudstva i usklađivanje zakona i sudske prakse u BiH
Očekivani rezultati ovih strateških programa su: 1) dodatna zaštita nezavisnosti pravosuđa kroz konsolidaciju radnih mjesta u VSTV-u, uspostava nezavisnog Apelacionog suda BiH i usklađivanje plata i naknada za nositelje pravosudnih dužnosti u BiH, 2) efikasniji sistem za pripremu realnih budžeta za pravosudne institucije u BiH u skladu sa dogovorenim strateškim pravcem aktivnosti, 3) usklađivanje pravnog okvira koji će osigurati koordinirani rad tužiteljstava u FBiH, 4) pomoć BiH u ispunjavanju preporuka iz Strukturiranog dijaloga o pravosuđu između EU i BiH.
Djelotvornost i efikasnost pravosudnih institucija u BiH
Centralni registar BiH uspostavljen je na osnovu odluke Vijeća ministara BiH 12. januara 2006. godine. Centralni registar i primarna kontakt tačka za razmijenjenje podatke u skladu sa Sporazumom o sigurnosti informacija između Bosne i Hercegovine i NATO je Ministarstvo sigurnosti – Državni sigurnosni organ. Sve osobe koje rade u Centralnom registru prošle su postupak dodatne sigurnosne provjere odnosno posjeduju važeće sigurnosne dozvole za pristup tajnim podacima BiH nivoa tajnosti „VRLO TAJNO“ i važeće NATO PSC do i uključujući „TAJNO“. Prijem, distribucija i rukovanje tajnim dokumentima se evidentira u propisane službene evidencije uz kontinuirano unaprijeđenje sistema evidentiranja, a uvažavajući preporuke NATO Ureda za sigurnost.
Važno je istaći da su druge institucije i organi u BiH (OSA BiH, Ministarstvo odbrane BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, SIPA, itd.), nacionalni sistem podregistara ,obavezni ispunjavati NATO standarde odnosno direktive i prateće dokumente vezane za rad sa tajnim podacima odnosno implementaciju Sigurnosnog sporazuma i ispunjavanje njihove obaveze koje proizilaze iz Zakona o zaštiti tajnih podataka.

4.5. Fizička sigurnost

Centralni registar NATO-a nalazi se u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, u prostorijama Ministarstva sigurnosti BiH. Zaštitu područja pruža Direkcija za koordinaciju policijskih tijela u BiH. Centralni registar ima prostoriju za sigurno čuvanje tajnih podataka koja ispunjava relevantne NATO zahtjeve, te prostoriju za prijem i obradu dokumenata klasifikovanih NATO TAJNO, kako je definisano NATO Direktivom o fizičkoj sigurnosti AC/35-D/2001-REV1. Svi primjenjivi sigurnosni standardi se primjenjuju u Centralnom registru. Podregistri su uspostavljeni u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Ministarstvu odbrane, Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA), Graničnoj policiji, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te u BiH Misiji u sjedištu NATO-a u Briselu.
Inspekcijski tim NOS-a potvrdio je da Centralni registar i podregistri ispunjavanju NATO standarde o fizičkoj sigurnosti.

4.6. Industrijska sigurnost

U skladu sa Pravilnikom o industrijskoj sigurnosti („Službeni glasnik BiH“, broj: 55/17) u oblasti unapređenja oblasti industrijske sigurnosti i izdavanja industrijskih sigurnosnih dozvola vrše se kontinuirane aktivnosti za provođenje svih procedura koje prethode podnošenju zahtjeva za provjeravanje i izdavanje industrijske sigurnosne dozvole i provjeravanje zaposlenika u kompanijama, kao i edukacija uposlenika ovih kompanija.

4.7. Cyber sigurnost

Cyber sigurnost ostaje prioritet za BiH i nastavit će se fokusirati na jačanje institucionalnih, tehničkih i operativnih sposobnosti BiH Tima za odgovor na kompjuterske incidente (CERT) na putu ostvarenja svojih strateških ciljeva. Definisat će se načini komunikacije i koordinacije između relevantnih institucija za cyber sigurnost i izraditi strateški okvir za cyber sigurnost u BiH.

5. PRAVNA PITANJA

BiH će nastaviti vršiti reviziju svog zakonodavstva kako bi osigurala da je kompatibilno sa NATO pravilima i propisima koji se odnose na ovaj dokument.