Službeni glasnik BiH, broj 72/24
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj
U-20/24, rješavajući zahtjev
trinaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. st. (1) i (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu:
Seada Palavrić, predsjednica
Valerija Galić, potpredsjednica
Angelika Nußberger, potpredsjednica
Mirsad Ćeman, sudija
Helen Keller, sutkinja
Ledi Bianku, sudija
Marin Vukoja, sudija
na sjednici održanoj 11. oktobra 2024. godine donio je
ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI
Usvaja se zahtjev
trinaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za donošenje privremene mjere.
Privremeno se obustavlja primjena člana 4. stav (1) tačka 12) Pravilnika o nastavnom planu i programu za osnovni odgoj i obrazovanje Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" broj 77/24) i Priloga broj 20 – Nastavni program za nastavni predmet Historija za IX razred osnovne škole u dijelu koji se odnosi na "Temu 11. Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat".
Ova odluka stupa na snagu odmah i proizvodi pravno djelovanje do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o podnesenom zahtjevu.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOŽENJE
1. Trinaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosioci zahtjeva) podnijelo je 17. septembra 2024. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 16. stav 1. tačka 4) Pravilnika o nastavnom planu i programu za osnovni odgoj i obrazovanje Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" broj 74/23) i Priloga broj 66 – Nastavni program za nastavni predmet Historija za IX razred osnovne škole (u daljnjem tekstu: Pravilnik i Prilog iz 2023. godine).
2. Na osnovu člana 64. Pravila Ustavnog suda, podnosioci zahtjeva zatražili su da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom bi se do donošenja konačne odluke obustavila primjena člana 16. stav 1. tačka 4) Pravilnika i Priloga iz 2023. godine.
3. Podnosioci zahtjeva su 30. septembra 2024. godine obavijestili Ustavni sud da mijenjaju zahtjev za ocjenu ustavnosti tako što traže ocjenu ustavnosti člana 4. stav 1. tačka 12) Pravilnika o nastavnom planu i programu za osnovni odgoj i obrazovanje Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" broj 77/24; u daljnjem tekstu: Pravilnik) i Priloga broj 20 – Nastavni program za nastavni predmet Historija za IX razred osnovne škole (u daljnjem tekstu: Prilog) zbog toga što su na osnovu tih pravnih akata prestali važiti Pravilnik i Prilog iz 2023. godine. Također, podnosioci zahtjeva su naveli da ostaju pri zahtjevu za donošenje privremene mjere i predlažu da Ustavni sud naloži da se obustavi primjena člana 4. stav 1. tačka 12) Pravilnika i Priloga.
Relevantne činjenice
4. Parlamentarna skupština Vijeća Evrope je 5. aprila 2000. godine usvojila Preporuku 1454(2000) – "Obrazovanje u Bosni i Hercegovini" u kojoj je posebnu pažnju posvetila problemima vezanim za etničku segregaciju djece, jezička pitanja, etničke stereotipe u školskim udžbenicima i odbijanje vlasti da donesu zajednički kurikulum ili koordiniraju različite kurikulume. U Preporuci je navedeno da su ti problemi nespojivi s načelima Vijeća Evrope i nedostojni države potpisnice Evropske kulturne konvencije. Parlamentarna skupština Vijeća Evrope je, između ostalog, preporučila da se "[…] 7.4. Nastavi insistirati na prihvatanju moratorija na podučavanje o najnovijem sukobu kako bi se omogućilo historičarima iz svih zajednica u Bosni i Hercegovini, uz pomoć međunarodnih stručnjaka, da razviju zajednički pristup […]. 7.7. Osigurati da, osim tri konstitutivna naroda, sve manjine prisutne na teritoriju Bosne i Hercegovine također u potpunosti mogu ostvariti svoje pravo na obrazovanje iz multietničke perspektive. […]".
5. Ministarsko vijeće Vijeća Evrope je usvojilo Preporuku Rec (2001)15 o nastavi historije u Evropi u 21. vijeku u kojoj je navedeno: "[…] Istorijsko istraživanje i istorija, na način na koji se podučavaju u školama, ne mogu ni na koji način, niti iz bilo koje namjere, biti podudarni sa osnovnim vrijednostima i statutima Vijeća Evrope ukoliko omogućuju ili promovišu zloupotrebu istorije […]."
6. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je tokom 2003. godine usvojila Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Okvirni zakon) kojim su, između ostalog, uređena načela osnovnog obrazovanja i odgoja te opći ciljevi obrazovanja koji se sastoje u doprinosu "stvaranju društva zasnovanog na vladavini zakona i poštovanju ljudskih prava". Također, u članu 1. stav (3) Okvirnog zakona je propisano da su organi vlasti mjerodavni za organiziranje obrazovnog sistema u entitetima, distriktu i kantonima obavezni primjenjivati i poštovati načela i norme utvrđene tim zakonom i osigurati obrazovanje pod jednakim uvjetima za sve učenike.
7. U skladu s Okvirnim zakonom te Memorandumom o razumijevanju o uspostavi Komisije za izradu smjernica za pisanje udžbenika iz predmeta Historija u Bosni i Hercegovini, potpisanog u maju 2004. godine, entitetska ministarstva obrazovanja, sva kantonalna ministarstva obrazovanja, kao i Odjel za obrazovanje Brčko distrikta BiH, usvojili su Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika historije osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Smjernice).
8. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (u daljnjem tekstu: APOSO) tokom 2016. godine je usvojila Zajedničko jezgro nastavnih planova i programa za historiju definiranu na ishodima učenja.
9. Narodna skupština je tokom 2022. godine usvojila novi Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju (u daljnjem tekstu: Zakon o osnovnom obrazovanju). U tom zakonu u članu 38. stav (1) određeno je da se odgojno-obrazovni proces ostvaruje na osnovu nastavnog plana i programa koji na prijedlog Republičkog pedagoškog zavoda donosi ministar koji donosi Pravilnik o nastavnom planu i programu za osnovni odgoj i obrazovanje.
10. Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije (u daljnjem tekstu: ECRI) kao nezavisno tijelo Vijeća Evrope za praćenje kršenja ljudskih prava, specijalizirano za pitanja koja se odnose na borbu protiv rasizma i diskriminacije, u Izvještaju za 2024. godinu (dostupan ovdje, str. 21) preporučila je
[…] da nadležni omoguće dijalog o tome kako uvesti multiperspektivnu nastavu historije u škole. […] U obrazloženju Preporuke je navedeno: "[…]Parlamentarna skupština Vijeća Evrope preporučila je 2000. godine 'moratorij na učenje o najnovijem sukobu kako bi se historičarima iz svih zajednica u Bosni i Hercegovini omogućilo da, uz pomoć međunarodnih stručnjaka, razviju zajednički pristup'. Iako bi se takav moratorij mogao smatrati razumnim ubrzo nakon rata, postoje ozbiljna pitanja da li je nastavak takvog pristupa još uvijek koristan više od četvrt vijeka nakon događaja. U tom smislu, dijalog o tome kako uvesti multiperspektivnu nastavu historije mogao bi biti prikladniji od pukog pokušaja njegovog izbjegavanja na neodređeno vrijeme, nadovezujući se i na Rezoluciju Komiteta ministara Vijeća Evrope CM/ResCMN(2019.)8, koja je pozvala na 'integrirano obrazovanje utemeljeno na zajedničkom jezgru nastavnog plana i programa koje pokriva historiju i geografiju koji bi se predavali u skladu s inkluzivnim i multiperspektivnim pristupom'. U tom smislu, ECRI se također poziva na nedavni izvještaj OSCE-a o materijalima za nastavu historije za period 1992−1995. u Bosni i Hercegovini, kao i na rad Opservatorija Vijeća Evrope za nastavu historije u Evropi.[…]."
11. Ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske je na prijedlog Republičkog pedagoškog zavoda i na osnovu člana 38. st. 1. i 2. Zakona o osnovnom obrazovanju u augustu 2024. godine donijela osporeni pravilnik u kojem je određeno da će se nastavni programi za osnovni odgoj i obrazovanje po predmetnim područjima, razredima i nastavnim predmetima nalaziti u prilozima koji će biti objavljeni u posebnoj publikaciji koja čini sastavni dio Pravilnika.
Navodi iz zahtjeva
12. Podnosioci zahtjeva smatraju da su član 4. stav (1) tačka 12) Pravilnika i Prilog kao sastavni dio Pravilnika suprotni načelu vladavine prava iz člana I/2. i članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, pravu na obrazovanje iz člana II/3.l) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) te pravu na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije i člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.
13. U vezi s dopustivošću zahtjeva, podnosioci su istakli da je Ustavni sud u sličnim situacijama (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br.
U-8/17 od 30. novembra 2017. godine, tač. 26. i 40. i
U-9/21 od 2. decembra 2021. godine, tačka 25, dostupne na www.ustavnisud.ba) zaključio da su zahtjevi dopustivi u situacijama u kojima su se aktima niže pravne snage pokretala pitanja poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom. U vezi s tim su naveli da se u ovom slučaju postavlja pitanje kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog čega smatraju da je zahtjev dopustiv. Zatim, podnosioci zahtjeva su ukazali da je nastavni program za predmet Historija za IX razrede osnovne škole u Republici Srpskoj sve do 2022. godine bio koncipiran uz poštovanje jednakog pristupa obrazovanju za sve. Nasuprot tome, kako ističu, osporenim članom 4. stav (1) tačka 12) Pravilnika i pratećim prilogom uz nastavni program uvedena je nova tematska cjelina "Tema 11. Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat" koju bi učenici trebali izučavati okvirno deset nastavnih sati u IX razredu osnovne škole. Podnosioci zahtjeva navode da je na taj način u izučavanje predmeta Historija uvedena diskriminacija u vezi s njihovim pravom na obrazovanje, te da su te odredbe suprotne odredbama Okvirnog zakona kao odluci institucija Bosne i Hercegovine.
a) Navodi o neusaglašenosti osporenih odredbi s pravom na obrazovanje i pravom na nediskriminaciju
14. Obrazlažući navode o neusaglašenosti osporenih odredbi s pravom na obrazovanje, podnosioci zahtjeva navode da roditelji djece imaju pravo zahtijevati od države da poštuje njihova religijska i filozofska uvjerenja. Smatraju da je osporenim rješenjem iz Pravilnika značajnom broju roditelja i učenika nesrpske nacionalnosti u RS nametnuto izučavanje teme koja je sporna jer ih onemogućava da pravo na obrazovanje ostvaruju u skladu sa svojim religijskim i filozofskim uvjerenjima.
15. Podnosioci zahtjeva također tvrde da su navedene odredbe usko povezane sa članom 14. Evropske konvencije i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju kojima je zabranjena diskriminacija. Naročito ukazuju da je osporenim odredbama uspostavljena indirektna diskriminacija učenika nesrpske nacionalnosti. U vezi s navedenim, podnosioci zahtjeva ističu da Zakon o osnovnom obrazovanju nema odredbe kojima je regulirano pitanje izučavanja tzv. nacionalne grupe predmeta, što implicira da su svi učenici u entitetu RS primorani izučavati istu materiju iz predmeta Historija, u skladu sa spornim odredbama Pravilnika. Smatraju da bi učenici nesrpske nacionalnosti zbog različitih filozofskih uvjerenja trebalo da budu drugačije tretirani kako ne bi bili dovedeni u nepovoljan položaj. U tom pogledu ukazuju da se učenje o temi "RS, Bosna i Hercegovina i prostor bivše Jugoslavije na kraju XX i početku XXI vijeka" protivi njihovim filozofskim uvjerenjima. U vezi s tim obrazlažu da su "filozofska uvjerenja nesrpskog stanovništva u RS" u vezi s temom "RS i Odbrambeno-otadžbinski rat" formirana na osnovu teških zločina i genocida koji su počinjeni tokom agresije i rata od 1992. do 1995. godine u Bosni i Hercegovini. Navode da su ti događaji bili predmet rasprava i dokazivanja pred nizom međunarodnih i domaćih sudova i da su proglašeni anticivilizacijskim i zločinačkim, te da su osobe čije se izučavanje uvodi u nastavu proglašene odgovornim za ratne zločine i osuđene na dugotrajne kazne zatvora.
16. Nadalje, podnosioci zahtjeva ukazuju da je sporni nastavni program omogućio da se nastava iz predmeta Historija za IX razrede osnovnih škola od 2024. godine održava po udžbeniku "Istorija" autora Dragiše D. Vasića u izdanju JP "Zavod za udžbenike i nastavna sredstva" Istočno Sarajevo. U tom udžbeniku, kako navode, na str. 185−190. obrađena je materija koja je naslovljena kao tema "XI: RS, Bosna i Hercegovina i prostor bivše Jugoslavije na kraju XX i početku XXI vijeka" koja pokriva oblast "RS i Odbrambeno-otadžbinski rat". Podnosioci zahtjeva navode da je u tom udžbeniku "9. januar" označen kao Dan RS, agresija i rat u Bosni i Hercegovini su predstavljeni kao građanski rat, prezentirana je Deklaracija Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, navedeno je da je Srbija matica RS, da su institucije Bosne i Hercegovine zajedničke institucije, da je entitet RS država srpskog naroda, Radovan Karadžić i Ratko Mladić su predstavljeni bez osuda za ratne zločine i genocid itd. U vezi s tim, podnosioci zahtjeva navode da je Ustavni sud u Odluci broj U-3/13 utvrdio da je određivanje "9. januara" kao Dana RS bilo diskriminatorno za nesrpsko stanovništvo. Potom ističu da je karakter rata u Bosni i Hercegovini kao međunarodnog oružanog sukoba potvrđen u predmetima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u predmetu protiv Duška Tadića, kao i pred Međunarodnim sudom pravde u predmetu koji se vodio povodom tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid. Osim toga, ukazuju da se učenicima IX razreda osnovnih škola u entitetu RS nameće narativ prema kojem su institucije Bosne i Hercegovine "zajedničke institucije", što je suprotno Odluci Ustavnog suda broj U-23/22. Nadalje, podnosioci zahtjeva navode da Deklaraciju Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini nesrpsko stanovništvo doživljava kao inicijalni dokument za početak rata u Bosni i Hercegovini, a da je navod da je Republika Srbija "matica" za entitet RS diskriminatoran za Bošnjake koji takav narativ doživljavaju kao prisvajanje entiteta isključivo za srpski narod. Prema ocjeni podnosilaca zahtjeva, takav koncept je diskriminatoran za one koji nisu Srbi i protivan je i Odluci Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda u predmetu broj U-5/98. Stoga, podnosioci zahtjeva smatraju da sve navedeno potvrđuje da su učenici nesrpske nacionalnosti izloženi diskriminaciji jer se učenje o navedenim temama protivi njihovim filozofskim uvjerenjima.
b) Navodi o neusaglašenosti osporenih odredbi sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine
17. Podnosioci zahtjeva su također naveli da se osporenim odredbama krši odredba člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine kojim su utvrđena demokratska načela tako da je Bosna i Hercegovina određena kao demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom, kao i da su osporene odredbe suprotne članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojem su se entiteti i njihove administrativne jedinice dužni u potpunosti pridržavati odluka institucija Bosne i Hercegovine. U tom pogledu podnosioci zahtjeva navode da je Parlamentarna skupština BiH donijela Okvirni zakon kojim je regulirala okvir za osnovno obrazovanje i na osnovu kojeg je postojala obaveza svih nižih organa vlasti u Bosni i Hercegovini da se pridržavaju Okvirnog zakona. Naglašavaju da je bilo nužno da se u obrazovnom procesu, između ostalog, promovira poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, razvijanje svijesti o pripadnosti državi Bosni i Hercegovini i vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji, kao i obrazovanje bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. Zatim su ukazali da je članom 59. Okvirnog zakona propisano da svi zakoni u entitetima, kantonima i Brčko distriktu BiH, kao i drugi propisi iz oblasti osnovnog obrazovanja, moraju biti usklađeni s odredbama tog zakona. Zbog toga, prema ocjeni podnosilaca zahtjeva, insistiranje na spornim temama onako kako je to definirano osporenim odredbama suprotno je poštovanju osnovnih načela i ciljeva utvrđenih Okvirnim zakonom, zbog čega su te odredbe protivne čl. 3. i 4. Okvirnog zakona, što ih čini neustavnim.
Navodi iz zahtjeva za donošenje privremene mjere
18. Obrazlažući zahtjev za donošenje privremene mjere, podnosioci zahtjeva navode da se u ovom predmetu postavlja pitanje ugrožavanja ustavnosti i zakonitosti rada najvišeg sudskog autoriteta u BiH, te da se tiče državnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta, kao i stabilnosti i napretka BiH u procesu integracije u Evropsku uniju. Prema ocjeni podnosilaca zahtjeva, osporenim odredbama se stvara kriza koja utječe na ocjenu i kredibilitet Bosne i Hercegovine kao kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji, čime se nanosi nenadoknadiva šteta za državu Bosnu i Hercegovinu. Prema mišljenju podnosilaca zahtjeva, jasno je da su razlozi na strani usvajanja privremene mjere jer, ukoliko bi se utvrdilo da je zahtjev osnovan a nastavila realizacija nastave u skladu sa spornim odredbama Pravilnika, značajan dio nesrpske populacije u entitetu RS bi bio izložen diskriminaciji koja bi na njih ostavila nepopravljive posljedice. U vezi s tim podsjećaju da je odbijanje obrazovnih vlasti u entitetu RS da omoguće izučavanje bosanskog jezika dovelo do napuštanja obrazovnog procesa značajnog broja učenika u Konjević-Polju, općinama Bratunac i Vrbanjci, te općini Kotor-Varoš. S druge strane, smatraju da ako bi se privremeno zaustavila primjena osporenih odredbi koje se odnose na temu koja je u nastavu uvedena ove školske godine, posljedice privremenog obustavljanja primjene takvih odredbi ne bi bile nepovratne. Podnosioci zahtjeva smatraju da o ozbiljnosti postupanja obrazovnih vlasti ukazuju i istupi predstavnika međunarodne zajednice i visokog predstavnika. Shodno tome, podnosioci zahtjeva naglašavaju da nema sumnje da postoji izrazit unutrašnji, pravni i politički, ali i međunarodnopravni interes da se implementacija nastavnog plana i programa za predmet Historija za učenike IX razreda osnovnih škola u RS obustavi do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.
Relevantni propisi
19.
Preporuka (Vijeće Evrope, Komitet ministara) Rec (2001)15 o podučavanju istorije u Evropi dvadeset i prvog vijeka od 31. oktobra 2001. godine u relevantnom dijelu glasi:
Komitet ministara, u skladu sa članom 15b statuta Vijeća Evrope […]
Preporučuje da vlade zemalja članica u skladu sa njihovim ustavnim strukturama, državnim ili lokalnim prilikama i obrazovnim sistemima:
– primijene principe navedene u dodatku ove preporuke za trenutne i buduće reforme podučavanja istorije i obučavanja nastavnika istorije;
[…]
Dodatak preporuci Vijeća Europe R (2001)15 o podučavanju istorije u 21. vijeku
1. Ciljevi podučavanja istorije u dvadeset i prvom vijeku
Podučavanje istorije u demokratskoj Evropi trebalo bi:
– da zauzima ključno mjesto u obučavanju odgovornih i aktivnih građana, kao i u razvoju poštovanja svih vrsta razlika, zasnovanom na razumijevanju nacionalnog identiteta i principa tolerancije;
– biti odlučujući faktor u pomirenju, priznavanju, razumijevanju i uzajamnom povjerenju između naroda;
– da igra ključnu ulogu u unaprijeđivanju osnovnih vrijednosti, kao što su tolerancija, uzajamno razumijevanje, ljudska prava i demokratija;
[…]
– omogućiti Evropljanima da ojačaju svoj individualni i kolektivni identitet znanjem o zajedničkom istorijskom nasljeđu u lokalnim, regionalnim, državnim, evropskim i globalnim dimenzijama;
– biti instrument za sprječavanje zločina protiv čovječnosti.
2. Zloupotreba istorije
Podučavanje istorije ne smije biti instrument za ideološku manipulaciju, propagandu, niti se smije koristiti za unaprijeđenje netolerantnih i ultranacionalističkih, ksenofobičnih, rasističkih ili antisemitističkih ideja.
Istorijsko istraživanje i istorija, na način na koji se podučavaju u školama, ne mogu ni na koji način, niti iz bilo koje namjere, biti podudarni sa osnovnim vrijednostima i statutima Vijeća Evrope ukoliko omogućuju ili promovišu zloupotrebu istorije putem:
– krivotvorenja ili izrađivanja lažnih dokaza, lažiranih statistika, lažnih slika, itd;
– opsesije jednim događajem radi opravdavanja ili prikrivanja drugog;
– iskrivljavanja prošlosti radi propagande;
– pretjerano nacionalističkom verzijom prošlosti koja može stvoriti dihotomiju tipa "mi" i "oni";
– zloupotrebe istorijskih zapisa;
– poricanjem istorijskih činjenica;
– izostavljanjem istorijskih činjenica.
20.
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH" br. 18/03 i 88/07 – Završne odredbe Zakona o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje) u relevantnom dijelu glasi:
Član 1. st. (1), (3) i (4)
Ovim zakonom uređuju se principi predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i odgoja, obrazovanja odraslih i osnivanja i funkcioniranja institucija za pružanje usluga u obrazovanju u Bosni i Hercegovini, kao i dopunska nastava za djecu državljana BiH u inozemstvu.
Organi vlasti nadležni za organiziranje obrazovnog sistema u Brčko Distriktu BiH, Republici Srpskoj, Federaciji BiH i kantonima, u skladu sa ustavom (u daljem tekstu: nadležne obrazovne vlasti), ustanove koje se prema važećim zakonima u Bosni i Hercegovini registriraju za pružanje usluga u oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i obrazovanja odraslih (u daljem tekstu: škole), i druge stručne institucije u oblasti obrazovanja, obavezni su primjenjivati i poštivati principe i norme utvrđene ovim zakonom i osigurati obrazovanje pod jednakim uslovima za sve učenike.
Principi i standardi utvrđeni ovim zakonom i na osnovu ovog zakona ne mogu se smanjivati.
1. Svrha obrazovanja
Član 2.
Svrha obrazovanja je da, kroz optimalni intelektualni, fizički, moralni i društveni razvoj pojedinca, u skladu s njegovim mogućnostima i sposobnostima, doprinese stvaranju društva zasnovanog na vladavini zakona i poštivanju ljudskih prava, te doprinese njegovom ekonomskom razvoju koji će osigurati najbolji životni standard za sve građane.
2. Opći ciljevi obrazovanja
Član 3. stav (1) i stav (2) tač. a), c) i d)
Opći ciljevi obrazovanja proizlaze iz općeprihvaćenih, univerzalnih vrijednosti demokratskog društva, te vlastitih vrijednosnih sistema zasnovanih na specifičnostima nacionalne, historijske, kulturne i vjerske tradicije naroda i nacionalnih manjina koje žive u Bosni i Hercegovini.
Opći ciljevi obrazovanja su:
a) omogućavanje pristupa znanju kao osnovi za razumijevanje sebe, drugoga i svijeta u kojem se živi;
c) promocija poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, i priprema svake osobe za život u društvu koje poštuje principe demokratije i vladavine zakona;
d) razvijanje svijesti o pripadnosti državi Bosni i Hercegovini, vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji, na način primjeren civilizacijskim tekovinama, upoznajući i uvažavajući druge i drugačije, poštujući različitosti i njegujući međusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost među svim ljudima, narodima i zajednicama u Bosni i Hercegovini i svijetu;
II - NAČELA U OBRAZOVANJU
1. Pravo djeteta na obrazovanje
Član 4. st. (1) i (2)
Svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogućnosti učešća u odgovarajućem obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi.
Jednak pristup i jednake mogućnosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uslova i prilika za sve, za početak i nastavak daljeg obrazovanja.
VIII – STANDARDI U OBRAZOVANJU Član 42.
U svim javnim i privatnim školama u Bosni i Hercegovini uspostavit će se i primjenjivati zajedničko jezgro nastavnih planova i programa.
Član 43.
Zajedničko jezgro nastavnih planova i programa sastoji se od nastavnih planova i programa sa što je moguće širom zajedničkom jezgrom za sve predmete osnovnog i općeg srednjeg obrazovanja.
Zajedničko jezgro nastavnih planova i programa izrađuje poseb[a]no ad hoc
privremeno tijelo. Članove ovog tijela imenuju ministri obrazovanja entiteta, kantona i Brčko Distrikta BiH, a jednog člana imenuje ministar civilnih poslova.
Na prijedlog privremenog tijela iz prethodnog stava, sporazum o zajedničkom jezgru nastavnih planova i programa usvajaju i potpisuju ministri obrazovanja entiteta, ministri obrazovanja svih kantona iz Federacije Bosne i Hercegovine, te predstavnik Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Zajedničko jezgro nastavnih programa i planova će:
a) osigurati da se kroz vaspitno-obrazovni proces razvija pozitivan odnos i osjećaj pripadnosti državi Bosni i Hercegovini;
b) garantirati i osigurati kvalitetno obrazovanje za svu djecu i dostizanje zadovoljavajućeg standarda znanja, vještina i sposobnosti;
[…]
21.
Sporazum o zajedničkoj jezgri nastavnih planova i programa ("Službene novine Federacije BiH" broj 42/03) u relevantnom dijelu glasi:
I
Ministri obrazovanja entiteta i kantona i direktor Odjela za obrazovanje Brčko Distrikta usvajaju Sporazum o Zajedničkom jezgru nastavnih planova i programa.
II
Ovim se Sporazumom ministri obrazovanja entiteta i kantona i direktor Odjela za obrazovanje Brčko Distrikta obavezuju uključiti Zajedničko jezgro nastavnih planova i programa u planove i programe koje oni donose, a koji se izučavaju u područjima pod njihovom nadležnošću.
III
Potpisnici ovoga Sporazuma obavezuju se da će osigurati da se od početka školske 2003./2004. godine u svim školama u Bosni i Hercegovini nastava izvodi na osnovu planova i programa u koje je uključeno Zajedničko jezgro nastavnih planova i programa.
22.
Smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika historije za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH" broj 5/07) u relevantnom dijelu glase:
1. Polazne osnove
[…]
U skladu s Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju ("Službeni glasnik BiH", br. 18/2003), a posebno s članovima 3, 4 i 6, ovog Zakona, te Memorandumom o razumijevanju o uspostavi Komisije za izradu smjernica za pisanje udžbenika historije u Bosni i Hercegovini, potpisanog u maju 2004. godine, ministar obrazovanja i kulture Republike Srpske, sva kantonalna ministarstva obrazovanja kao i Odjel obrazovanja Brčko Distrikta BiH su usvojili doljenavedeni tekst smjernica čiju su izradu potpomogli Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo obrazovanja i kulture Republike Srpske i Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine.
Udžbenik historije proizlazi iz nastavnog plana i programa.
U izradi smjernica uvažavane su preporuke Memoranduma o razumijevanju, u kojem se ističu ciljevi da:
1.1. Učenici dobiju osnovno razumijevanje historije sva tri konstitutivna naroda i nacionalnih manjina;
1.2. Bosna i Hercegovina bude glavna polazna tačka;
1.3. Tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine budu predstavljeni na nepristrasan način;
1.4. Sporna pitanja propisanog nastavnog plana i programa budu objašnjena na način koji ne vrijeđa, te uvažava osjećanja konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina;
1.5. Susjedne države budu predstavljene na nepristrasan način;
1.6. Interaktivno učenje i komparativni metodološki pristupi budu primijenjeni prilikom pisanja udžbenika.
2. Opće smjernice za pisanje udžbenika povijesti
[…]
2.2. Udžbenici trebaju biti naučno utemeljeni, objektivni, te usmjereni na stvaranje zajedničkog razumijevanja, pomirenja i mira u BiH.
2.3. Kod pisanja udžbenika, autori trebaju primjenjivati multiperspektivnost, kako bi učenicima omogućili da se nauče toleranciji. Multiperspektivnost treba biti zastupljena u svim aspektima udžbenika, u tekstovima, ilustracijama i izvorima. Pristup multiperspektivnosti može biti zastupljen u udžbenicima samim tim što će biti predstavljeni i drugi pogledi na određenu činjenicu ili događaj.
[…]
2.6. Pitanja i zadatke za učenike treba formulirati na način koji će poticati kritičko i otvoreno razmišljanje, kao i sposobnosti da se analiziraju historijski procesi. Autori trebaju voditi računa o tome da tekst udžbenika potiče razvoj kritičkog mišljenja učenika, prikazujući historijske sadržaje iz različitih perspektiva.
2.7. Osjetljiva pitanja/kontroverzne teme trebaju biti navedene u udžbenicima, kako bi bile otvorene za diskusiju. Navesti da postoje različite interpretacije istih historijskih događaja, uz obavezno navođenje različitih historijskih izvora.
[…]
2.10. Uopćeno govoreći, jezik koji se koristi u udžbenicima treba biti oslobođen termina i definicija koji navode na mržnju i stvaraju sliku neprijatelja, posebno kad se govori o susjednim državama.
[…]
2.18. Udžbenici historije moraju biti u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Zaključci:
1. Komisija je konstatirala da postoji različito viđenje određenih historijskih sadržaja u nastavnim planovima i programima i tačke 1.2 Memoranduma o razumijevanju, koja navodi da je Bosna i Hercegovina polazna tačka, i predlaže da se nastavi rad na usaglašavanju nastavnih planova i programa kroz izradu standarda u obrazovanju.
2. Trebalo bi poduzeti daljnje korake, usmjerene ka usaglašavanju koncepta prikazivanja historijskih sadržaja iz nacionalne historije (pod nacionalnom historijom podrazumijeva se historija svih konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina koji su živjeli, odnosno žive na prostoru Bosne i Hercegovine).
3. Smjernice za predmet Historija, trebaju se odraziti i na predmet Poznavanje prirode i društva.
23.
Odluka o odobravanju Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za historiju definisanu na ishodima učenja ("Službeni glasnik BiH" broj 3/16) u relevantnom dijelu glasi:
[…]
ZJNPP za historiju definirana na ishodima učenja
[…]
Cilj Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa za historiju definirane na ishodima učenja je razvoj historijskog mišljenja do kojeg dolazimo usvajanjem temeljnih historijskih znanja koja se odnose na poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i historijskih osoba, te razumijevanje temeljnih historijskih pojmova, kao i stjecanjem pet vještina, a to su:
- hronološko mišljenje;
- razumijevanje historijske naracije;
- analiza historijskih događaja i njihove interpretacije;
- historijsko istraživanje i
- analiza vrijednosnih historijskih tema i zauzimanje stavova.
Dakle, cilj nastave historije nije samo usvajanje temeljnih činjeničnih podataka i razumijevanje temeljnih historijskih pojmova nego i razvoj pet temeljnih vještina koje će kod učenika razviti kompetencije historijskog mišljenja.
Stoga, nastava historije treba biti usmjerena ne samo na učenje historijskih podataka nego i na razvoj historijskih pojmova drugog reda – metapojmova.
Nauci zastupljenoj određenim nastavnim predmetom cilj je naučiti djecu ne samo određenim znanjima i vještinama nego i doprinijeti njihovom razvoju mišljenja i razvoju ličnosti. Razvoj metapojmova predstavlja veliki doprinos obrazovanju podjednako kao i odgoju razvijajući toleranciju na različitost, multiperspektivnost, otvorenost, kritičko mišljenje i razumijevanje konteksta.
[…]
Oblast 1. Historijski izvori i proučavanje historije
Ishodi učenja
[…]
3. Tumači prošlost temeljem didaktički oblikovanih historijskih izvora i razumije šta sve može utjecati na pisanje historije otkriva različita historijska stajališta na historijske događaje i određuje kontekst u kojem su ta gledišta nastala (kritičko mišljenje).
Oblast 2. Historijsko znanje i razumijevanje: historijsko vrijeme i hronologija
Ishodi učenja
[…]
3. Razumije historijska razdoblja, kako su povezani događaji u njima, objašnjava glavne pravce, procese i probleme iz prošlosti smještajući ljude i događaje u vremenski i prostorni okvir.
[…]
Oblast 3. Historijsko znanje i razumijevanje: kontinuitet i promjena
Ishodi učenja
1. Objašnjava kako su glavni događaji u vremenu povezani jedan s drugim, i rekonstruira, prati i tumači određene oblike (društvene, ekonomske, kulturne, religijske, političke, te svakodnevni život) društva u različitim kontekstima kroz vrijeme i kroz različita historijska razdoblja.
[…]
Oblast 4. Historijsko znanje i razumijevanje: uzročno-posljedični odnosi
Ishodi učenja
[…]
3. Razumije složenost historijskih uzroka i posljedica, kao i ograničenja da se utvrdi uzrok i posljedica. […]
24.
Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Službeni glasnik RS" broj 81/22) u relevantnom dijelu glasi:
Član 6.
(1) Svako dijete ima jednaka prava i jednake mogućnosti u osnovnom odgoju i obrazovanju bez diskriminacije po bilo kom osnovu.
(2) Jednaka prava i jednake mogućnosti podrazumijevaju osiguravanje jednakih uvjeta za svu djecu pri upisu i tokom osnovnog odgoja i obrazovanja.
PLANOVI I PROGRAMI RADA
Član 38. st. (1) i (2)
(1) Vaspitno-obrazovni proces ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa koji na prijedlog Zavoda donosi ministar.
(2) Ministar donosi Pravilnik o Nastavnom planu i programu za osnovni odgoj i obrazovanje.
25.
Pravilnik o nastavnom planu i programu za osnovni odgoj i obrazovanje ("Službeni glasnik RS" broj 77/24) u relevantnom dijelu glasi:
Član 1.
Nastavnim planom utvrđuju se nastavni predmeti ili nastavna područja i njihov raspored po razredima, godišnji i sedmični broj časova nastave i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada, a nastavnim programom utvrđuju se sadržaj za svaki nastavni predmet, opći i posebni ciljevi, ishodi učenja i didaktičko-metodička uputstva i preporuke.
Član 3. stav (1)
(1) Nastavni programi za osnovni odgoj i obrazovanje po predmetnim područjima, razredima i nastavnim predmetima nalaze se u prilozima od 9. do 30. ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio, a bit će objavljeni u posebnoj publikaciji.
Član 4. tačka 12)
Nastavni programi za osnovni odgoj i obrazovanje nalaze se u sljedećim prilozima:
12) Nastavni program za nastavni predmet Historija od VI. do IX. Razreda osnovne škole nalazi se u Prilogu 20. ovog pravilnika,
26.
Prilog 20 – Nastavni program za nastavni predmet Istorija za IX razred osnovne škole (tekst preuzet s internetske stranice Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske, dostupan na https://www.rpz-rs.org/911/rpz-rs/Nastavni/programi/za/nastavni/predmet/Istorija/od/VI/do/IX/razreda/osnovne/skole) na srpskom jeziku u relevantnom dijelu glasi:
SADRŽAJ PROGRAMA
Ishodi učenja
|
Sadržaji programa/Pojmovi
|
Korelacija sa drugim nastavnim
predmetima
|
[…]
|
[…]
|
[…]
|
Tema 11. Republika
Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat (10)
|
Učenik
može da:
- razlikuje glavne faze
u procesu nastanka Republike Srpske;
- pokaže na karti
granice, geografske regije i najveće gradove Republike Srpske;
- imenuje najznačajnije
simbole
- (zastava, grb, himna),
praznike, kulturne, naučne i obrazovne ustanove;
- objasni okolnosti i
značaj nastanka Vojske Republike Srpske (VRS);
- navede uzroke i
posljedice Odbrambeno-otadžbinskog rata;
- navede najznačajnije
ratne operacije VRS, ratna žarišta i njihov značaj;
- navede ciljeve,
strukturu i imena glavnokomandujućih VRS;
- razlikuje svakodnevni
život civila u gradovima (u pozadini), na frontu, u izbjeglištvu, kao i život
zatvorenika u logorima;
- navede mjesta
stradanja Srba tokom Odbrambeno otadžbinskog rata, kao i najveća stratišta
Srba u XX vijeku;
- opiše ličnost ili
događaj stradanja iz istorije rodnog kraja;
- navede primjere
uništenja kulturno-istorijskog nasljeđa srpskog naroda;
- procijeni značaj
njegovanja kulture sjećanja na žrtve Odbrambeno-otadžbinskog rata,kao i
tradicije i kulture srpskog naroda;
- navede spomenike
sagrađene na mjestima stratišta;
- analizira primjere
intervencije međunarodne zajednice
-
procijeni značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma.
|
- Nastanak Republike Srpske;
- Vojska Republike Srpske i
Odbrambeno-otadžbinski rat (1992-1995)
- Stradanje i zločini nad srpskim
narodom
- Republika Srpska poslije
Dejtonskog sporazuma
- Kultura pamćenja u lokalnoj
zajednici
POJMOVI:
Republika Srpska;
Odbrambeno-otadžbinski rat;
Vojska Republike Srpske (VRS);
struktura VRS; korpusi, Glavni štab, Vrhovna komanda; Radovan Karadžić; Ratko
Mladić; Momir Talić; Novica Simić; heroji rata; logori; akcije VRS; Koridor
92; deblokada Smoluće; Vrbas 92; Mitrovdanske ofanzive; Operacije u Podrinju;
Lukavac 93; Vaganj 95; paravojne formacije; mudžahedini; Alija Izetbegović;
Kutiljerov plan; Vens-Ovenov plan; Oven-Stoltenbergov plan; Plan kontakt
grupe; Dejtonski mirovni sporazum; ratni zločini; Sijekovac; Jošanica;
Ledići; Zalazje; Sase; Kravica; Bradina; Mrkonjić Grad; Tarčin; Čelebići;
Prebilovci; Vozuća; Žitomislić; Mostar; Bosansko Grahovo; petrovačka cesta;
Kazani; Doboj; Derventa; Sarajevo; djeca stradala u Odbrambeno-otadžbinskom
ratu; 12 beba; Spomenko Gostić; Slobodan Stojanović; dobrovoljačka i
tuzlanska kolona; kultura pamćenja; neprocesuirani ratni zločini; kulturne i
javne ličnosti Republike Srpske; strani intervencionizam; privatizacija;
depopulacija; kulturno istorijski spomenici; himna, zastava, grb (obilježja
Republike Srpske); institucije; Vlada; Narodna skupština; Predsjednik
Republike Srpske; entiteti; distrikt; praznici; 9. januar; nacionalni
parkovi; kultura; tradicija, spomenici; Andrićgrad; Zmijanjski vez
|
Geografija
Srpski jezik
Muzička kultura
Vjeronauka
Likovna kultura
Osnovi informatike
Fizičko i
zdravstveno vaspitanje
|
27. Pri ispitivanju osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere Ustavni sud polazi od odredbi člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. st. (1) i (4) Pravila Ustavnog suda.
28. Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav.
a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to:
- Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
- Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
29. Član 64. st. (1) i (4) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.
[...]
(4) Postupak za donošenje privremene mjere je hitan, a odluka kojom se usvaja zahtjev za donošenje privremene mjere je obavezujuća do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.
[...]
30. Ustavni sud podsjeća da je član 64. Pravila Ustavnog suda primjenjiv u slučajevima u kojima Ustavni sud ocijeni, na osnovu razloga i dokaza o opravdanosti dostavljenih uz zahtjev za donošenje privremene mjere, da je to u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka, odnosno da bi mogle nastati neotklonjive štetne posljedice.
31. Ustavni sud smatra da navodi podnosilaca zahtjeva u odnosu na član 4. stav (1) tačka 12) Pravilnika i Prilog pokreću vrlo ozbiljna i složena pitanja ustavnosti u odnosu na usklađenost tih odredbi s pravom na obrazovanje iz člana II/3.l) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, pravom na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije i člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, kao i odredbi čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.
32. Nadalje, Ustavni sud smatra da su podnosioci zahtjeva iznijeli niz argumenata koji
prima facie idu u prilog osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere u konkretnom slučaju. Naime, Ustavni sud zapaža da iz spornog priloga odnosno sadržaja programa koji se odnosi na temu "Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat" proizlazi da je nastavnim programom predviđeno da svi učenici treba da obrađuju sljedeće teme: "Nastanak Republike Srpske, Vojska Republike Srpske i Odbrambeno-otadžbinski rat (1992−1995), Stradanje i zločini nad srpskim narodom i Republika Srpska poslije Dejtonskog sporazuma – Kultura pamćenja u lokalnoj zajednici." Zatim iz kolone koja se odnosi na "Ishod učenja" proizlazi da svaki učenik u Republici Srpskoj treba "objasniti okolnosti i značaj nastanka Vojske Republike Srpske, navesti uzroke i posljedice Odbrambeno-otadžbinskog rata, navesti najznačajnije ratne operacije Vojske Republike Srpske, ratna žarišta i njihov značaj, navesti mjesta stradanja Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i najveća stratišta Srba u XX vijeku, navesti primjere uništenja kulturno-istorijskog nasljeđa srpskog naroda, procijeniti značaj njegovanja kulture sjećanja na žrtve Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i tradicije i kulture srpskog naroda". U ovom predmetu se postavlja pitanje jesu li i u kojoj mjeri osporenom odredbom člana 4. stav (1) tačka 12) Pravilnika i Prilogom u dijelu teme "Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat" takva pitanja mogla biti ovako regulirana i da li se tako zadire u pravo na obrazovanje i pravo na nediskriminaciju pripadnika drugih etničkih grupa u Republici Srpskoj. Osim toga, pokreće se pitanje da li se takvim nastavnim programom zadovoljava standard multiperspektivnosti koji je sadržan u stavu 2.3. Priloga, a čija pravna snaga proistječe iz člana 1. Okvirnog zakona. U kontekstu Bosne i Hercegovine, multiperspektivni pristup obrazovanju (a podučavanju historije naročito), neposredno je povezan s poštovanjem ljudskih prava i osnovnih sloboda, kako je to ukazano u brojnim međunarodnim izvještajima. U svjetlu ovoga, Ustavni sud smatra i da su podnosioci zahtjeva iznijeli vjerodostojne tvrdnje o povredama ljudskih prava (vidi tačku 31. ove odluke), kao i odredbi čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine zbog donošenja osporene odredbe člana 4. stav (1) tačka 12) Pravilnika i Priloga koje je donijelo Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske.
33. Ustavni sud također smatra relevantnim istaći činjenicu da je osnovno i srednje obrazovanje od fundamentalnog značaja za lični razvoj i budući uspjeh svakog djeteta (vidi Evropski sud,
Catan i drugi protiv Republike Moldavije i Rusije [VV], presuda od 19. oktobra 2012. godine, predstavke br. 43370/04, 8252/05 i 18454/06, tačka 144). Zaista, pravo djeteta na obrazovanje nije samo pitanje pristupa već i sadržaja koji mora pripremiti dijete za odgovoran život u slobodnom društvu, u duhu razumijevanja, mira, tolerancije, ravnopravnosti spolova i prijateljstva među svim narodima, etničkim, nacionalnim i vjerskim grupama i osobama autohtonog porijekla (vidi Komitet za prava djeteta, Opći komentar broj 1 (2001) na član 29. (Ciljevi obrazovanja), UN dok. CRC/GC/2001/1 od 17. aprila 2001. godine, tač. 3, 12. i 14). Ne prejudicirajući pitanje da li su izmjene nastavnih planova i programa uvedene na osnovu osporene odredbe člana 4. stav (1) tačka 12) Pravilnika i Priloga u suprotnosti s načelom multiperspektivnosti, Ustavni sud mora dati posebnu težinu rizicima normalizacije osjećaja "drugosti" ili netolerancije, koji proizlaze iz obrazovanja koje se može zasnivati na etničkoj perspektivi koja je isključiva za jednu grupu. Ovo je posebno tako s obzirom na nedavnu nasilnu prošlost BiH (vidi Misija OSCE-a u BiH, "Izvještaj o učenju i nastavi historije o periodu od 1992. do 1995. u osnovnim školama u Bosni i Hercegovini" (2022), dostupan na https://www.osce.org/files/f/documents/5/2/541983.pdf, str. 13−14. i 23).
34. Stoga, cijeneći iznesene argumente i naročito okolnost da se radi o izučavanju teme koja do sada nije bila predviđena nastavnim programom, Ustavni sud smatra da postoji dovoljno razloga koji ukazuju na to da bi provođenje osporenog člana 4. stav (1) tačka 12) Pravilnika i Priloga u dijelu u kojem se obrađuje tema "Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat" prije nego što Ustavni sud odluči o podnesenom zahtjevu imalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice. Ustavni sud smatra da se te posljedice ogledaju u postojanju opasnosti od eventualnog prouzrokovanja daljnje segregacije i podjele među učenicima različitih etničkih zajednica te povećanja osjećaja isključenosti i marginalizacije učenika iz drugih etničkih zajednica, što bi moglo stvoriti atmosferu diskriminacije. Ustavni sud smatra da je donošenje privremene mjere u interesu stranaka i pravilnog vođenja postupka budući da je nastava u školama u RS prema novom pravilniku koji se tiče ljudskih prava djece neminovna i može potencijalno uzrokovati djeci znatnu štetu koja se neće moći retroaktivno popraviti.
35. U smislu člana 64. stav (4) Pravila Ustavnog suda, odluka o privremenoj mjeri proizvodi pravno djelovanje do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.
36. Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.
37. Ustavni sud podsjeća na to da odluka o privremenoj mjeri ni u kojem slučaju ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu podnesenih zahtjeva.
38. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.